Home » 2011 (Page 3)
Yearly Archives: 2011
Praksa 1 (7.sem)
DIPLOMSKI STUDIJ ANGLISTIKE – NASTAVNIČKI SMJER
JEDNOPREDMETNI STUDIJ
7. semestar
Naziv kolegija: PRAKSA 1
Nositelj kolegija: dr. sc. Renata Geld, docent
Nastavnici: dr. sc. Renata Geld, docent, Mihajla Ćavar Portolan
ECTS- bodovi: 2 boda
Jezik: engleski
Trajanje: 1 semestar (VII)
Status: obvezni
Oblik nastave: Nastava se izvodi kroz praktikume i hospitacije
Uvjeti: —
Ispit: Na temelju portfolija
Cilj kolegija: Studenti će se osposobiti za ciljano i refleksivno promatranje nastave i razviti svjesnost o sastavnicama nastavničke kompetencije i potrebi njezinog razvoja. Moći će povezati teorijske (stručne i profesionalne) spoznaje iz relevantnih kolegija s konkretnim primjerima nastavne prakse.
Plan izvođenja:
Nastava će se provoditi ritmom koji ovisi o mogućnosti ustanova koje studente primaju na praksu te o rasporedu sati mentora.
Program kolegija po tjednima:
Week | Topics |
1 | Introduction; Main concepts |
2 | Classroom observation foci (I) |
3 | Classroom observation foci (II) |
4 | Observation instruments (I) |
5 | Observation instruments (II) |
6 | Classroom observation in lower primary schools |
7 | Classroom observation in lower primary schools |
8 | Classroom observation in upper primary schools |
9 | Classroom observation in upper primary schools |
10 | Classroom observation in secondary schools |
11 | Classroom observation in secondary schools |
12 | Classroom observation in LSP courses |
13 | Classroom observation in adult courses |
14 | Teacher profiles based on classroom observation |
15 | Issues in classroom observatio |
Način rada: Na praktikumima studenti će se pripremiti za ciljano promatranje nastave u ustanovama u kojima će hospitirati na nastavi mentora. Tijekom hospitacija vodit će dnevnik prakse. Nakon hospitacija provodit će se detaljna analiza promatrane nastave. U analizama studenti će trebati povezati i primijeniti znanja i vještine koje će stjecati u ostalim kolegijima metodičkoga bloka. Dnevnik prakse i analize sati ocijenit će se kao dio obaveznog portfolija koji studenti sastavljaju tijekom diplomskog studija.
Obvezna literatura:
– Crookes, Graham (2003). A Practicum in TESOL: professional development through teaching practice. Cambridge: CUP. [odabrana poglavlja]
– Newby, D. et al (2008). European portfolio for student teachers of languages. Graz: ECML. [odabrana poglavlja]
– Wajnryb, R. (1992). Classroom observation tasks. Cambridge: CUP. [odabrana poglavlja]
Dopunska literatura:
– Allwright, D. (1988). Observation in the language classroom. New York: Longman. [odabrana poglavlja]
– Costas i Costa et al. (ur) (2001). Student teaching in Europe. Freiburg im Breisgau: Fillibach-Verl. [odabrana poglavlja]
– Gebhard, J.G. and Oprandy, R. (1999). Language teaching awareness. Cambridge: CUP. [odabrana poglavlja]
Glotodidaktika
DIPLOMSKI STUDIJ ANGLISTIKE – NASTAVNIČKI SMJER
JEDNOPREDMETNI STUDIJ
7. semestar
Naziv kolegija: GLOTODIDAKTIKA
Nositelj kolegija: dr. sc. Renata Geld, docent
Nastavnik: dr. sc. Stela Letica Krevelj
ECTS– bodovi: 5 bodova
Jezik: engleski
Semestar: VII.
Status: obvezni za studente nastavničkog smjera, izborni za studente drugih smjerova anglistike
Oblik nastave:1 sat predavanja + 2 sata seminara
Uvjeti: —
Ispit: usmeni
Cilj kolegija: Stjecanje uvida u temeljne postavke teorije nastave stranih jezika s dijakronijskog i sinkronijskog stajališta; razumijevanje osnovnih koncepata teorije nastave stranih jezika. Kroz sadržaje kolegija studenti će se osposobiti za razumijevanje procesa poučavanja stranoga jezika i za izbor odgovarajućih strategija poučavanja.
Ishodi:
Po završetku kolegija
– studenti će razumjeti glavne aspekte pristupa nastavi stranih jezika s dijakronijskog i sinkronijskog stajališta
– moći će definirati pojam komunikacijske jezične kompetencije
– moći će objasniti ulogu učeničkog međujezika za razumijevanje nastavnoga procesa
– moći će razumjeti različite pristupe organizaciji jezičnoga materijala
– bit će sposobni formirati stav prema nastavnim materijalima
– razumjet će proces poučavanja jezičnih vještina
– bit će sposobni uočiti i razlikovati funkcije različitih uloga nastavnika u nastavnom procesu
– bit će spremni pripremiti, provesti i prezentirati istraživanje odabranog aspekta nastave stranih jezika
Studenti će također razviti sposobnost kritičkog razumijevanja relevantne stručne literature i prezentacije sadržaja drugima; razvit će sposobnost sudjelovanja u diskusijama, prihvaćanja komentara o svome radu i otvorenosti prema stavovima i idejama drugih; razvit će vještinu rada u timu.
Program kolegija po tjednima:
week | topics |
1 | Introduction Language teaching methodology as a discipline Fundamental concepts |
2 | Aims and goals in FLT Observing learning and teaching |
3 | Historical overview of FL teaching methods I |
4 | Historical overview of FL teaching methods II Contemporary approach to teaching |
5 | Curriculum design; FL needs analysis |
6 | Focus on the FL teacher FL teacher roles Classroom management |
7 | Teaching language skills |
8 | REVISION Test 1 |
9 | Communicative competence Common European Framework of Reference |
10 | Learner autonomy Assessment and self-assessment Language learning portfolio |
11 | Language teaching materials |
12 | Learner language and error analysis |
13 | Language for specific purposes |
14 | Researching FLT |
15 | REVISION Test 2 |
Način rada: Nastava ovog kolegija izvodi se kombinirano kroz predavanja i seminare. Prema uputama predavača, studenti se pripremaju za nastavu prethodnim proučavanjem zadanih dijelova literature o temi koja se obrađuje. Na nastavi se očekuje visok stupanj interakcije studenata, posebno u seminarskom dijelu. Uspješnim rješavanjem predviđenih dvaju testova studenti se mogu osloboditi polaganja završnog usmenog ispita.
Obvezna literatura:
– Larsen-Freeman, D. (2000). Techniques and Principles in Language Teaching. Oxford: Oxford University Press.
– Lightbown, P. M., Spada, N. (2006). How Languages are Learned. Revised ed. Oxford: OUP.
– Nunan, D. (1991). Language Teaching Methodology. London: Pretice Hall.
– Petrović, E. (1998). Teorija nastave stranih jezika. Zagreb: Školska knjiga.
– Vilke, M. (1977). Uvod u glotodidaktiku. Školska knjiga: Zagreb. (u pripremi novo izdanje)
Dopunska literatura:
– Council of Europe Common European Framework of Reference for Languages: Learning, teaching, assessment. (2001). Cambridge: CUP.
– Čurković-Kalebić, S. (2003). Jezik i društvena situacija – istraživanje govora u nastavi. Zagreb: Školska knjiga.
– Čurković-Kalebić, S. (2008). Teacher Talk in Foreign Language Teaching. Split: Redak.
– Mihaljević Djigunović, J. (1998). Uloga afektivnih faktora u učenju stranoga jezika. Zagreb: Filozofski fakultet.
– Richards, J. C. (2001). Curriculum Development in Language Teaching,. Cambridge: CUP.
– Vrhovac, Y. i suradnici. (1999). Strani jezik u osnovnoj školi. Zagreb: Naklada Ljevak.
– Vrhovac, Y. (2000). Govorna komunikacija i interakcija na satu stranoga jezika. Zagreb: Naklada Ljevak.
Područja prevoditeljske djelatnosti
SYLLABUS
Naziv kolegija: Područja prevoditeljske djelatnosti
Nastavnici: dr.sc. Kristijan Nikolić, dr. sc. Anda Bukvić Pažin
ECTS bodovi: 5
Status: obavezni
Semestar: 3. semestar diplomskog studija
Uvjeti za upis kolegija: Studenti moraju imati položen kolegij Institucionalni aspekti hrvatskoga i anglofonih društava ili EU i međunarodne organizacije
Opis kolegija: Svrha je kolegija upoznavanje studenata s dvama velikim područjima prevoditeljske djelatnosti koja nisu obuhvaćena drugim kolegijima: s prevođenjem za audiovizualne medije (podslovljavanjem) i s književnim prevođenjem. Studenti će se upoznati s profesionalnim normama i praksom, kao i s raznim prevoditeljskim vještinama i strategijama vezanima za profesionalni kontekst ili vrstu teksta. Kolegij se bavi i sljedećim temama: fazama prevoditeljskog procesa, kontrolom i postizanjem kvalitete prijevoda, cijenama prevoditeljskih usluga, rokovima, različitim statusima i vrstama poslova, itd. Studenti će upoznati iskusne prevoditelje koji će im govoriti o svome poslu i obilježjima pojedinih vrsta prevoditeljskog posla. Sudjelovat će u stvarnim prevoditeljskim projektima.
Ciljevi: Glavni cilj ovog kolegija upoznavanje je studenta s prevođenjem za audiovizualne medije i s književnim prevođenjem. Studenti bi se u ovom kolegiju trebali upoznati s glavnim profesionalnim normama i praksom u Hrvatskoj i steći temeljne vještine u ova dva područja prevoditeljske djelatnosti.
Studentske obveze: Studenti su dužni redovito pohađati nastavu i na vrijeme predavati zadane prijevode. Trebaju biti spremni raditi samostalno i surađivati u timu. Završna ocjena temelji se na završnom prijevodu i radu u kolegiju.
Tjedni raspored (redoslijed tema može se mijenjati):
Sesija | Tema |
1 | Uvod. Opis kolegija, ciljevi i obveze u kolegiju. |
2, 4, 6, 8, 10, 12, 14, 16, 18, 20, 22, 24, 26 | Prevođenje za audiovizualne medije – uvod. Televizijsko podslovljavanje: Osobitosti podslovljavanja. Upoznavanje s osnovnim alatima. Profesionalne norme. Stanje na hrvatskom tržištu. Glavni poslodavci. Suradnja s lektorima za hrvatski jezik. Stvaran prevoditeljski zadatak. Diskusija i povratna informacija. |
3, 5, 7, 9, 11, 13, 15, 17, 19, 21, 23, 25, 27 | Književno prevođenje – uvod. Prijevod suvremenog romana / novela: Zadatak, diskusija, povratna informacija. Prevođenje za kazalište. Glavna obilježja. Zadatak, diskusija, povratna informacija. Profesionalne norme. Stanje na hrvatskom tržištu. Gostovanje prevoditelja. Suradnja s izdavačima, urednicima, lektorima i dramaturzima. |
28, 29 | Rad na završnom prijevodu. |
30 | Povratna informacija. |
Literatura:
– Landers, Clifford E. 2001. Literary translation: A Practical Guide. Frankfurt: Multilingual Matters.
– Ivarsson, Jan. 1992. Subtitling for the Media: A Handbook of an Art, Stockholm: Transedit.
– Díaz Cintas, Jorge & Remael, Aline. 2007. Audiovisual Translation: Subtitling.Manchester: St. Jerome Publishing.
– Gambier, Yves, ur. 2003. Screen Translation. The Translator Special Issue 9(2). Manchester: St. Jerome Publishing.
– De Linde, Zoe & Kay, Neil. 1999. The Semiotics of Subtitling. Manchester: St. Jerome Publishing.
– Venuti, Lawrence (ur.). 2000. The Translation Studies Reader. London i New York: Routledge.
– Qvale, Per. 2003. From St. Jerome to Hypertext. Manchester: St. Jerome Publishing.
– Venuti, Lawrence. 1995. The Translator’s Invisibility. London i New York: Routledge.
– Davies, Kathleen. 2001. Deconstruction and Translation. Manchester: St. Jerome.
– Flotow, Louise von. 2005. Rod i prijevod. Prevođenje u ‘doba feminizma’. Zagreb: Josip Benčević i partneri. [Naslov izvornika: Translation and Gender. Translating in the ‘Era of Feminism’. 1997. Prevele: Kolumbina Benčević i Martina Kado]
Kognitivna lingvistika i prevođenje
III. semestar
Naziv kolegija: Kognitivna lingvistika i prevođenje
Nositelj kolegija: dr. sc. Mateusz-Milan Stanojević, izv. prof.
Nastavnik: dr. sc. Mateusz-Milan Stanojević, izv. prof.; dr.sc. Milena Žic Fuchs, red. prof.; dr. sc. Janja Čulig Suknaić, poslijedoktorand
ECTS-bodovi: 5 bodova
Jezik: engleski i hrvatski
Trajanje: 1 semestar (zimski)
Status: obavezni
Oblik nastave: 1 sat predavanja i 2 sata seminara
Uvjeti: upis u 3. semestar diplomskog studija, položen kolegij Teorija prevođenja
Ispit: pismeni
Sadržaj: Kolegij obrađuje izabrane teme iz područja teorije prevođenja iz perspektive kognitivne lingvistike. U seminaru se objašnjavaju teorijske sličnosti i razlike kognitivnog i komunikacijskog pristupa prevođenju. Obrađuju se pojmovi iz kognitivne lingvistike koji imaju presudan značaj kod postizanja ekvivalencije u prevođenju (odnos lika i pozadine, konceptualna metafora, kategorizacija i dr.) te se pokazuje način na koji se oni ostvaruju u prijevodima, prvenstveno s hrvatskoga na engleski i engleskoga na hrvatski. Posebna se pažnja posvećuje prevođenju gramatike i prevođenju kulture.
Cilj:
Cilj je ovog seminara upoznati studenta s pristupom teoriji i praksi prevođenja koji proizlazi iz kognitivne lingvističke teorije. Stečeno znanje studentima koristi kao pomoć pri prepoznavanju potencijalnih problema pri prevođenju, naročito s i na engleski jezik.
Literatura:
Obavezna literatura:
Tabakowska, E. (1993). Cognitive Linguistics and Poetics of Translation. Tübingen: Gunter Narr Verlag
Dodatna literatura:
Croft, W. i Cruse, D. A. (2004).Cognitive Linguistics. Cambridge University Press.
Ivir, Vladimir (1981). Formal correspondence vs. translation equivalence revisited. Poetics Today. 2: 51-59.
Ivir, Vladimir (1987). Functionalism in contrastive analysis and translation studies. Functionalism in Linguistics, ed. by Dirven, René, Vilém Fried, 471-481. Amsterdam/Philadeplhia: John Benjamins.
Ivir, Vladimir (1991-1992). On the non-algorithmic nature of translation theory. Studia Romanica et Anglica Zagrebiensia. 36-37: 85-91.
Week | Description |
1. | Orientation, syllabus. Overview of topics. Equivalence, its dynamicity. Translation as a non-algorithmic process. The significance of the context. |
2. | Key issues 1: organization of knowledge. Concepts, Domains, ICMs, cultural models, scenarios. Identifying differences in translations. |
3. | Key issues 1: organization of knowledge. Identifying various types of cultural models. Specific cultural items, and the ways of dealing with them in translation. |
4. | Key issues 1: organization of knowledge. Identifying less typical items, scenarios. The role of culture in culture-specific and less culture-specific examples. |
5. | Overview of issues covered: culture as an overarching element. Metaphor and metonymy as a system of knowledge (examples). |
6. | Key issues 2: Metaphor and metonymy theory. Examples. Basic vs. non-basic metaphors & metonymies. |
7. | Key issues 2: Organization of metaphors: hierarchical organization. Translation of metaphors. |
8. | Key issues 2: Complex overarching metaphors = metaphorical cultural models. Approaches to metaphors in translation. The significance of metonymy in metaphorical models. |
9. | Revision – culture, organization of knowledge and translation. Introduction to grammar, imagery, culture and translation. |
10. | Key issues 3: Meaningful grammar – identifying meaning in grammar. Examples of the category of aspect. Scene construal. |
11. | Key issues 3: Grammar and meaning: construal operations: overview and examples. |
12. | Key issues 3: Construal operations – translation analysis. |
13. | Bringing it all together: organization of knowledge and construal operations, and their exponents in translation. Translation analysis – general and specific. |
14. | Revision. |
15. | Final test. |
Institucionalni aspekti hrvatskog i anglofonih društava
Program nastave po tjednima (syllabus)
Naziv kolegija: Institucionalni aspekti hrvatskog i anglofonih društava
Nastavnik: dr. sc. Snježana Veselica Majhut
ECTS-bodovi: 5 bodova
Jezik: engleski i hrvatski
Semestar: II. (ljetni) diplomskog studija
Status: obavezan za jednopredmetne studente prevodilačkog smjera i izborni za dvopredmetne studente
Oblik nastave: 1 sat predavanja i dva sata vježbi na tjedan, uz virtualnu komponentu na http://omega.ffzg.hr/
Uvjeti: položen kolegij Prevođenje znanstvenih tekstova
Ispit: pisani ispit uz kontinuiranu evaluaciju
OPIS KOLEGIJA:
Cilj je kolegija omogućiti studentima da steknu dobro poznavanje institucionalnog okvira hrvatskog, britanskog i američkog društva, kao preduvjet za razumijevanje i uspješno prevođenje različitih tipova administrativnih i pravnih tekstova. Studenti će steći poznavanje osnova institucionalne organizacije navedenih društava i usavršiti prevodilačke vještine koje su stekli u kolegiju Prevođenje znanstvenih tekstova. Kolegij se posebno bavi terminološkim i kulturološkim problemima na koje prevoditelji nailaze u kontekstu vladinih i nevladinih organizacija, tijela državne uprave i obrazovnih ustanova.
Kolegij je podijeljen u tri tematske cjeline: 1) političke institucije i državna uprava, 2) pravne institucije i 3) obrazovne institucije. Kolegij se održava u obliku predavanja i vježbi.
Prijevodni zadaci koje studenti izrađuju na nastavi i kod kuće obuhvaćaju širok raspon tekstualnih tipova i žanrova, kao što su politički govori, administrativna izvješća i pravni dokumenti. U ovom jednosemestralnom kolegiju studenti će steći opći pregled različitih tema, uz mogućnost da se detaljnije bave nekima od navedenih tema u daljnjim, specijaliziranim kolegijima.
Praktična se nastava oslanja na rad na projektima koje studenti izrađuju pojedinačno i u grupama, djelomice i u virtualnom okruženju, na http://omega.ff.zg.hr. Studente se potiče da koriste elektroničke i tiskane izvore, izrađuju vlastite korpuse paralelnih tekstova, glosare, da surađuju sa stručnjacima za pojedina područja i iskusnim prevoditeljima koji dolaze kao gostujući suradnici da bi podijelili svoje profesionalno iskustvo. Studenti također revidiraju vlastite prijevode i prijevode svojih kolega i drugih prevoditelja.
CILJEVI KOLEGIJA: Po završetku kolegija studenti će imati dobro poznavanje tematike kojima se bave tekstovi slični onima koje su prevodili u kolegiju, sposobnost prepoznavanja prijevodnih problema i odabira prikladnih prijevodnih postupaka i terminoloških rješenja.
STUDENTSKE OBVEZE I ELEMENTI VREDNOVANJA
Studenti dobivaju konačnu ocjenu na temelju svoje “mape” (zbirke prijevoda koje su izrađivali tijekom semestra, na nastavi i kod kuće, te tri “probna” ispita znanja koja obuhvaćaju ispitivanje poznavanja gradiva i prijevode izrađene u ispitnim uvjetima. Na temelju pozitivne ocjene iz “mape” (što znači da su iz svake komponente u sva tri “probna” ispita dobili pozitivnu ocjenu) studenti mogu biti oslobođeni završnog ispita.
PRIKAZ IZVOĐENJA NASTAVE:
U kolegiju Institucionalni aspekti hrvatskog i anglofonih društava studenti pohađaju 3 sata nastave tjedno u jednoj sesiji. Ukoliko je izvedivo, predviđena su i gostovanja stručnjaka za određena područja te prevoditelja s iskustvom prevođenja tekstova iz dotičnih područja. Slijedi izvedbeni plan po sesijama:
Sesija | Teme | Predavanja | Vježbe |
1. | Uvod: – opis kolegija, ciljeva i studentskih obveza | ||
2.-6. | Političke institucije i prevođenje za potrebe tih institucija | Pregled političkih sustava u RH, SAD-u i UK-u. | – Specifičnosti prevođenja za državnu upravu i nevladine organizacije– Najčešći prevodilački problemi u ovom tipu tekstova– Prevođenje različitih tipova tekstova (govori, izvješća, itd.)– Izrada prijevoda u oba smjera, revidiranje prijevoda drugih prevoditelja |
7-11 | Pravne institucije | Pregled pravnih sustava u RH, SAD-u i UK-u | – Upoznavanje sa specifičnostima prevođenja službenih dokumenata– Upoznavanje sa specifičnostima prevođenja pravnih tekstova i specifičnostima jezika prava– Izrada zadataka i revidiranje tuđih prijevoda |
12-15 | Obrazovne institucije | Komparacija obrazovnih sustava u relevantnim društvima | – Glavni problemi u prevođenju različitih dokumenata vezanih uz domenu obrazovanja– Izrada prijevoda |
REFERENTNA LITERATURA:
– Alcaraz, Enrique, Hughes, Brian and Pym, Anthony: Legal Translation Explained. (2001) – odabrana poglavlja
– Mauk, David i John Oakland: American Civilzation. (2009). Abingdon/New York: Routledge. – odabrana poglavlja
– Mayoral Asensio, Robert: Translating Official Documents. (2003) – odabrana poglavlja
– Oakland, John: British Civilization. (2010). Abingdon/New York: Routledge. – odabrana poglavlja
– Vidaković – Mukić, Marta: Opći pravni rječnik (2006). Zagreb: Narodne novine. – odabrane natuknice
– Wilson, James, Dilulio, John Jr. i Bose Meena: American Government: Institutions and policies (2011). Cengage Learning – odabrana poglavlja
– Zakošek, Nenad: Politički sustav Hrvatske (2002). Zagreb: Fakultet političkih znanosti – odabrana poglavlja
EU i međunarodne organizacije
Program nastave (syllabus)
Naziv kolegija: EU i međunarodne organizacije
Nositelj kolegija: dr.sc. Nataša Pavlović, red. prof.
Nastavnik: dr.sc. Nataša Pavlović, red. prof.
ECTS-bodovi: 5 bodova
Jezik: engleski i hrvatski
Semestar: ljetni (2.)
Status: obvezatni za jednopredmetne studente prevoditeljstva, izborni za dvopredmetne
Oblik nastave: 1 sat predavanja i 2 sata vježbi; dio studentskih obveza odvija se u virtualnom okruženju
Preduvjet za upis: položen ispit iz kolegija Prevođenje znanstvenih tekstova
Ispit: pisani
IZVEDBENI PLAN NASTAVE KOLEGIJA EU I MEĐUNARODNE ORGANIZACIJE
CILJEVI KOLEGIJA:
Cilj je ovoga kolegija da se studenti kroz predavanja upoznaju sa strukturom i načinom funkcioniranja Europske unije, a kroz vježbe nauče prevoditi tekstove vezane uz Europsku uniju, bilo da je riječ o novinskim člancima o Uniji ili o tekstovima kakve produciraju institucije same Unije (npr. direktive, uredbe, mišljenja; web stranice, brošure). Studenti se do kraja kolegija moraju naučiti služiti relevantnim tiskanim i elektroničkim resursima te sastavljati vlastite glosare terminologije. Kompetentno i argumentirano mogu braniti vlastiti prijevod ili se kritički osvrnuti na tuđi.
SADRŽAJI KOLEGIJA:
Predavanja obuhvaćaju sljedeće teme: osnovne informacije o Europskoj uniji, struktura i organizacija EU-a: institucije i njihovo funkcioniranje, povijest EU-a: ključni datumi i dokumenti, proširenje EU-a, politike EU-a, temeljna prava i slobode građana EU-A, jedinstveno tržište, ekonomska i monetarna unija, službeni jezici EU-a, politika višejezičnosti, prevođenje za institucije EU-a, Hrvatska i njezino pristupanje Uniji; Ujedinjeni narodi, OESS, MMF, Svjetska banka. Vježbe obuhvaćaju prevođenje novinskih tekstova o Europskoj uniji i međunarodnim organizacijama s engleskog na hrvatski i s hrvatskog na engleski, prevođenje pravne stečevine EU-a na hrvatski jezik te prevođenje hrvatskih zakona na engleski jezik.
NAČIN RADA:
Kolegij se sastoji od jednog sata predavanja i dva sata vježbi tjedno. Na predavanjima se studenti upoznaju sa strukturom i načinom funkcioniranja Europske unije, kao i nekih međunarodnih organizacija (UN, MMF, Svjetska banka…) kroz nastavnikove ili vlastite prezentacije na određene teme. Na vježbama se prevode tekstovi vezani uz EU i međunarodne organizacije, kao što su dokumenti pravne stečevine EU-a, novinski tekstovi o Europskoj uniji, brošure ili web stranice europskih institucija i sl. Uz nastavnikove savjete i usmjeravanje, u manjim se grupama prevodi i raspravlja o izrađenim prijevodima. Dio studentskih obveza odvija se u virtualnom okruženju na http://omega.ffzg.hr/, gdje nastavnik ostavlja tekstove koje studenti trebaju prevesti i druge vrste zadataka, a studenti predaju prijevode, vode rasprave na forumu i sl.
STUDENTSKE OBVEZE I ELEMENTI VREDNOVANJA
Od studenata se očekuje redovito pohađanje nastave, pripremljenost za nastavu i aktivno sudjelovanje u nastavi. Tijekom kolegija od studenata se traži i da redovito i na vrijeme predaju zadaće u elektroničkom obliku. Jednom u semestru svaki student priprema vlastito izlaganje na zadanu temu, koje održava pred ostalima. Konačna ocjena dodjeljuje se na temelju nekoliko pisanih prijevoda, a u obzir se uzima i studentov angažman u kolegiju.
PRIKAZ IZVOĐENJA NASTAVE PO TJEDNIMA:
Kolegij EU i međunarodne organizacije sastoji se od 15 sesija predavanja (ukupno 15 sati) i 15 sesija vježbi (ukupno 30 sati) tijekom jednog semestra. Izvedbeni plan prikazuje sadržaj pojedinih sesija.
Predavanja:
1 | Uvod. Sadržaj i ciljevi kolegija, studentske obveze i elementi vrednovanja. |
2 | Osnovne informacije o EU: zastava, simboli, himna, Dan Europe, Schumanova deklaracija. Površina i stanovništvo. |
3 | Struktura i organizacija: institucije i njihovo funkcioniranje, prvi dio. |
4 | Struktura i organizacija: institucije i njihovo funkcioniranje, drugi dio. |
5 | Povijest EU-a: ključni datumi i dokumenti. Proširenje EU-a. |
6 | Politike EU-a. |
7 | Službeni jezici Unije. Politika višejezičnosti. Prevođenje za institucije EU-a (pisano i usmeno). |
8 | Prevođenje pravne stečevine EU-a. |
9 | Temeljna prava i slobode građana EU-a. |
10 | Jedinstveno tržište. |
11 | Ekonomska i monetarna unija (EMU). |
12 | Hrvatska i njezino pristupanje Uniji. |
13 | MMF i Svjetska banka. |
14 | UN i OESS. |
15 | Provjera znanja. Sugestije za budući rad. |
Vježbe:
1-4 | Prevođenje novinskih članaka o Europskoj uniji (u oba pravca). |
5-8 | Prevođenje brošura i materijala za web (u oba pravca). |
9-12 | Prevođenje pravne stečevine EU-a na hrvatski. |
13-14 | Prevođenje hrvatskih zakona na engleski. |
15 | Provjera znanja. Sugestije za budući rad. |
REFERENTNA LITERATURA:
O Europskoj uniji:
http://europa.eu.int/comm/publications/booklets/eu_glance/44/index_en.htm
http://europa.eu.int/comm/publications/booklets/eu_glance/44/index_en.htm,
Fontaine, P., Europe in 12 lessons, (European Commission), 2003, 62 str.
Key facts and figures about the European Union, European Commission, 2004,
70 str.
Pinder, J., The European Union, A very Short Introduction, OUP, 2001.
Croatian Accession to the European Union, 2. Zagreb: Institut za javne financije i
Friedrich Ebert Stiftung.
O prevođenju za EU:
European Commission. Translation Tools and Workflow. Dostupno na:
http://ec.europa.eu/dgs/translation/bookshelf/tools_and_workflow_en.pdf
Šarčević, S., ur. 2001. Legal Translation, Preparation for Accession to the European Union. Rijeka: Pravni fakultet Sveučilišta u Rijeci.
Wagner, E., S. Bech & J. M. Martinez. 2002. Translating for the European Institutions. Manchester: St. Jerome Publishing.
http://europa.eu/languages/en/chapter/15
Glosari i drugi resursi:
MVEP-ovi priručnici, dostupni na:
http://www.mvpei.hr/ei/default.asp?ru=177&sid=&akcija=&jezik=1
The DGT Multilingual Translation Memory of the Acquis Communautaire, dostupno na:
http://langtech.jrc.it/DGT-TM.html
Eurovoc: http://europa.eu/eurovoc/
Eur-lex: http://eur-lex.europa.eu/en/index.htm
Pojmovnik europskih integracija: http://www.mvpei.hr/ei/default.asp?ru=137&sid=&akcija=&jezik=1
Članci, prezentacije i resursi dostupni na http://omega.ffzg.hr/
Teorija prevođenja (arhiva)
Naziv kolegija: Teorija prevođenja
Nositelj kolegija: dr.sc. Nataša Pavlović, izv. prof.
Nastavnik: dr.sc. Nataša Pavlović, izv. prof.
ECTS-bodovi: 6 bodova
Jezik: engleski i hrvatski
Semestar: zimski (1.) semestar diplomskog studija
Status: obvezatni za studente prevoditeljstva, izborni za ostale studente
Oblik nastave: 3 sata predavanja i 1 sat seminara; dio studentskih obveza odvija se u virtualnom okruženju
Ispit: pisani
IZVEDBENI PLAN NASTAVE KOLEGIJA TEORIJA PREVOĐENJA
CILJEVI KOLEGIJA:
Cilj je ovoga kolegija da se studenti kroz predavanja, čitanje stručne literature, rasprave te zadatke u manjim grupama upoznaju s osnovnim temama vezanim uz prevođenje i sa suvremenim teorijskim i znanstvenim pristupima proučavanju prevođenja.
SADRŽAJI KOLEGIJA:
Kolegij obuhvaća sljedeće teme: pojam teorije primijenjen na prevođenje; teorija prevođenja / znanost o prevođenju; vrste i oblici prevođenja; prevoditeljeva pomagala i resursi; konceptualizacije i definicije prevođenja kroz povijest; društvene funkcije prevođenja; prevođenje i kultura; prijevodna ekvivalencija; adekvatnost i prihvatljivost prijevoda; prijevodne strategije; norme i prevođenje; funkcionalistički pristupi prevođenju; tekstualno-lingvistički pristupi; pragmalingvistički pristupi; analiza diskursa i registra pri prevođenju; prevođenje za audiovizualne medije; prijevodni procesi; prevoditeljska etika.
NAČIN RADA
Nastava se odvija u grupama do 40 studenata, sastoji se od predavanja i seminara. Na predavanjima se, nakon nastavnikova izlaganja, vodi rasprava o pojedinim temama. U seminarskome dijelu kolegija naglasak je na uspostavljanju veze između obrađene teme i prevoditeljske prakse. Dio studentskih obveza odvija se u virtualnom okruženju na http://omega.ffzg.hr/, gdje nastavnik ostavlja materijale koje studenti trebaju proučiti, a studenti predaju zadaće, vode rasprave na forumu i sl.
STUDENTSKE OBVEZE I ELEMENTI VREDNOVANJA
Od studenata se očekuje redovito pohađanje nastave, pripremljenost za nastavu i aktivno sudjelovanje u nastavi, osobito u seminarskom radu. Tijekom kolegija od studenata se traži i da predaju zadaće u elektroničkom obliku, ovisno o konkrentim uputama nastavnika. Konačna ocjena dodjeljuje se na temelju pisanog ispita, a u obzir se uzima i rad u seminaru.
REFERENTNA LITERATURA:
Pavlović, Nataša. 2015. Uvod u teorije prevođenja. Zagreb: Leykam international
Baker, Mona. 1998/2001. Routledge Encyclopedia of Translation Studies. London i New York: Routledge.
Bowker, Lynne et al. (eds.). 1998. Unity and Diversity. Current Trends in Translation Studies. St. Jerome Publishing Ltd.
Ivir, Vladimir. 1984. Teorija i tehnika prevođenja. Novi Sad: Centar “Karlovačka gimnazija” Sremski Karlovci, Zavod za izdavanje udžbenika u Novom Sadu.
Munday, Jeremy. 2001. Introducing Translation Studies. Theories and Applications. London i New York: Routledge.
Qvale, Per. 2003. From St. Jerome to Hypertext. Manchester: St. Jerome Publishing.
Pym, Anthony. 2009. Exploring Translation Theories. London i New York: Routledge.
Venuti, Lawrence (ur.). 2000. The Translation Studies Reader. London i New York: Routledge.
Znanstveni članci i prezentacije dostupni na http://omega.ffzg.hr/.
PRIKAZ IZVOĐENJA NASTAVE PO TJEDNIMA:
Kolegij Teorija prevođenja sastoji se od 30 sesija (ukupno 60 sati) tijekom jednog semestra. Izvedbeni plan okvirno prikazuje sadržaj pojedinih sesija. U samoj izvedbi moguće je odstupanje od redoslijeda pojedinih tema.
1. UVOD – TEORIJA/TEORIJE PREVOĐENJA I ZNANOST O PREVOĐENJU
2. ŠTO JE PREVOĐENJE / TKO JE PREVODITELJ
3. VRSTE I OBLICI PREVOĐENJA
4., 5., 6., 7.,8. PREVODITELJEVA POMAGALA I RESURSI
9., 10. TERMINOLOGIJA I JEZICI STRUKA
11.,12. NEPREKLAPANJA IZMEĐU IZVORNOG I CILJNOG JEZIKA
– kontrastivna analiza, kontrastivna stilistika
13.,14. EKVIVALENCIJA
15., 16. ‘POMACI’ I STRATEGIJE
17., 18., 19. OD RIJEČI DO TEKSTA
– prevođenje i analiza diskursa / pragmalingvistika / tekstualna lingvistika
20., 21. KOMUNIKACIJSKI I FUNKCIONALISTIČKI PRISTUPI PREVOĐENJU
– teorija skoposa
22., 23. NORME I PREVOĐENJE
– Descriptive Translation Studies i proučavanje normi
24., 25. KULTURA I PREVOĐENJE
– teorija polisustava, kulturalni studiji, postkolonijalni studiji; dekonstrukcija; rodni studiji i feminističke teorije prevođenja
26. PREVODITELJSKA ETIKA
27. KNJIŽEVNO PREVOĐENJE (ROMANI I KAZALIŠNI KOMADI)
– gostovanje književnih prevoditelja
28. PREVOĐENJE ZA AUDIOVIZUALNE MEDIJE I WEBSTRANICE
– gostovanje prevoditelja
29. USMENO PREVOĐENJE – PREGLED
– gostovanje usmenog prevoditelja
30. ZAKLJUČNO PREDAVANJE
Prevođenje znanstvenih tekstova (arhiva)
Program nastave po tjednima (syllabus)
Naziv kolegija: Prevođenje znanstvenih tekstova
(do ak. god. 2016/17)
Nastavnici: dr. sc. Nataša Pavlović i dr. sc. Snježana Veselica Majhut
ECTS-bodovi: 5 bodova
Jezik: engleski i hrvatski
Semestar: VII. (zimski)
Status: obvezatni
Oblik nastave: 2 sata seminara + 2 sata vježbi na tjedan, uz virtualnu komponentu na http://omega.ffzg.hr/
Uvjeti: upisan diplomski studij anglistike, smjer prevoditeljstvo
Ispit: pisani ispit uz kontinuiranu evaluaciju
IZVEDBENI PLAN NASTAVE KOLEGIJA PRIJEVODNE VJEŽBE
CILJEVI KOLEGIJA:
Cilj je ovoga kolegija da studenti kroz praktično iskustvo razvijaju i unapređuju prijevodne kompetencije, koje obuhvaćaju analizu prijevodne situacije s obzirom na komunikacijske i funkcionalne čimbenike te analizu izvornoga teksta i prepoznavanje prevodilačkih problema te primjenu odgovarajućih prijevodnih strategija i postupaka s obzirom na zahtjeve komunikacijske situacije i potrebe krajnjega korisnika prijevoda. Studenti također unapređuju sljedeće vještine: služenje tiskanim i elektronskim resursima, izgradnju korpusa i glosara, redakturu vlastitog i tuđeg prijevoda, rad na prevoditeljskim projektima i upravljanje istim, suradnju sa stručnjacima, naručiteljima i izdavačima.
SADRŽAJI KOLEGIJA:
Kolegij obuhvaća prevođenje stručnih i znanstvenih tekstova s engleskog na hrvatski i s hrvatskog na engleski jezik. Zastupljena su područja društvenih, humanističkih i prirodnih znanosti, a poseban dio kolegija posvećen je prevođenju stručnih tekstova iz područja ekonomije.
NAČIN RADA:
Nastava se odvija u manjim grupama (do 20 studenata). Studenti prevode – pojedinačno i u grupama – stručne i znanstvene tekstove s engleskog na hrvatski i s hrvatskog na engleski jezik, kako na nastavi tako i kod kuće. Prijevodi su popraćeni studentskim komentarima o problemima na koje su naišli i rješenjima za koja su se odlučili. Osim navedenog, studenti također reviraju vlastite prijevode i prijevode svojih kolega i drugih prevoditelja. Rade na projektima, usavršavajući svoje dokumentacijske vještine i vještine vezane uz timski rad. U ovom segmentu osobito ih se potiče da se služe elektroničkim resursima, kao i forumom u virtualnom okruženju (na http://omega.ffzg.hr/). Na ovaj način tijekom semestra studenti u dogovoru s nastavnikom izrađuju mapu prijevoda (portfolio), koja ulazi u elemente vrednovanja. Studenti od nastavnika i gostujućih stručnjaka te iskusnijih prevoditelja primaju savjete i smjernice za rad te povratne informacije o (ne)prihvatljivosti pojedinih rješenja uz objašnjenja o razlozima takve prosudbe. Tekstove za prijevod studenti pravodobno dobivaju od nastavnika ili u tiskanom obliku ili u elektroničkom obliku na http://omega.ffzg.hr/. Povratne informacije o svojim prijevodima dobivaju u usmenom obliku, na vježbama, ili u elektroničkom obliku na http://omega.ffzg.hr/.
STUDENTSKE OBVEZE I ELEMENTI VREDNOVANJA
Od studenata se očekuje redovito pohađanje nastave (najviše tri izostanka u semestru), dobra pripremljenost za nastavu i aktivno sudjelovanje u nastavi i zadanim projektima. Tijekom semestra studenti moraju redovito izrađivati prijevode zadanih tekstova popraćene komentarima i donositi ih na nastavu i/ili predavati ih nastavniku u elektroničkom obliku, ovisno o konkrentim uputama nastavnika. Studenti su dužni redovito pratiti nastavnikove obavijesti i primati na znanje povratne informacije dobivene od nastavnika. Od studenata se očekuje da pokažu samostalnost i odgovornost za razvijanje vještina opisanih u ciljevima kolegija, a prema nastavnikovim savjetima. Također se očekuje da aktivno surađuju s kolegama u grupi i jedni drugima svesrdno pomažu oko usvajanja prijevodnih vještina.
Studenti tijekom semestra izrađuju, sami i u grupama, u dogovoru s nastavnikom, ‘mapu’ prijevoda popraćenih komentarima, koje nastavnici ocjenjuju. Mape su uvjet za potpis, a na temelju dobrih mapa, studenti mogu biti oslobođeni završnog ispita. U mapu ulaze i kontrolni prijevodi pisani tri puta u semestru u ispitnim uvjetima (kolokvij). Pri donošenju konačne ocjene može se uzeti u obzir, korektivno, i studentov odnos prema radu i spremnost na suradnju s kolegama u grupi.
REFERENTNA LITERATURA:
Udžbenici:
– Nord, Christiane. 1997. Translating as a Purposeful Activity. Manchester: St. Jerome Publishing.
– Baker, Mona.1992. In Other Words. A Coursebook on Translation. London: Routledge
Dvojezični rječnici, primjerice:
– Bujas, Željko. Veliki hrvatsko-engleski rječnik. Zagreb: Nakladni zavod Globus
i Bujas, Željko. Veliki englesko-hrvatski rječnik. Zagreb: Nakladni zavod Globus
– Grupa autora. Englesko-hrvatski rječnik. Zagreb: Školska knjiga
Jednojezični rječnici, primjerice:
– Hornby, A. S. Oxford Advanced Learner’s Dictionary. Oxford: Oxford University Press
– Anić, V. Rječnik hrvatskoga jezika. Zagreb: Novi liber
Enciklopedijski rječnici, primjerice:
– The New Oxford Dictionary of English, ili
– Webster’s Third New International Dictionary, Unabridged
– Anić, V. i dr. Hrvatski enciklopedijski rječnik. Zagreb: Novi liber
Kolokacijski rječnici, primjerice:
Oxford Collocations Dictionary for Students of English. Oxford: Oxford University Press.
Specijalizirani rječnici, primjerice:
– Ivir, V. Hrvatsko-engleski poslovno-upravni rječnik. Zagreb: Školska knjiga.
– Špiljak, V. Englesko-hrvatski poslovni rječnik. Zagreb: Masmedia.
Elektronički resursi
PRIKAZ IZVOĐENJA NASTAVE:
Kolegij Prijevodne vježbe studenti pohađaju 4 sata tjedno, u dvije sesije. Tijekom semestra, svaka grupa studenata ima dio sesija s jednom nastavnicom, a ostale s drugom (pojedinosti se objavljuju na uvodnom satu). Ukoliko je izvedivo, predviđena su i gostovanja stručnjaka za određena područja te prevoditelja s iskustvom prevođenja tekstova iz dotičnih područja. Slijedi izvedbeni plan po sesijama:
1. UVOD
– upoznavanje s ciljevima kolegija, sadržajima, studentskim obvezama i načinom evaluacije.
– upute za služenje sustavom za e-učenje Omega za studente koji to još ne znaju.
– rasprava o dosadašnjim iskustvima studenata s prevođenjem, o očekivanjima od kolegija i sl.
2., 3., 4. i 5. PRVI BLOK – ZNANSTVENI TEKSTOVI IZ PODRUČJA DRUŠTVENIH ZNANOSTI, PRIMJER: sociologija
TEME I VJEŠTINE:
– rasprave o specifičnostima prevođenja ovog tipa teksta i područja: stil, registar, terminologija, čitateljstvo, naručitelj
– dokumentacijske vještine, služenje tiskanim i elektronskim resursima, suradnja sa stručnjacima, autorima, naručiteljima, izdavačima; izrada korpusa, glosara…
– rasprava o konkretnim problemima u tekstovima i mogućim rješenjima
– revidiranje prijevoda drugih prevoditelja; najčešće tekstualne i proceduralne pogreške u ovom tipu teksta
6.,7. Izrada prijevoda za mapu
8., 9. DRUGI BLOK – PODRUČJE PRIRODNIH ZNANOSTI, PRIMJER: medicina
TEME I VJEŠTINE:
– rasprave o specifičnostima prevođenja ovog tipa teksta i područja: stil, registar, terminologija, čitateljstvo, naručitelj
– dokumentacijske vještine, služenje tiskanim i elektronskim resursima, suradnja sa stručnjacima, autorima, naručiteljima, izdavačima; izrada korpusa, glosara…
– rasprava o konkretnim problemima u tekstovima i mogućim rješenjima
– govorni i pisani jezik struke; status posuđenica iz engleskog i latinskog jezika; kratice
– najčešće tekstualne i proceduralne pogreške u ovom tipu teksta
10. Izrada prijevoda za mapu
11., 12. TREĆI BLOK – PODRUČJE HUMANISTIČKIH ZNANOSTI, 1. PRIMJER: lingvistika
– rasprave o specifičnostima prevođenja ovog tipa teksta i područja: stil, registar, terminologija, čitateljstvo, naručitelj
– dokumentacijske vještine, služenje tiskanim i elektronskim resursima, suradnja sa stručnjacima, autorima, naručiteljima, izdavačima; izrada korpusa, glosara…
– rasprava o konkretnim problemima u tekstovima i mogućim rješenjima
– što učiniti kad hrvatski jezik nema dovoljno razvijenu terminologiju za određeno područje
13. Izrada prijevoda za mapu
14., 15., 16., 17. ČETVRTI BLOK, PODRUČJE HUMANISTIČKIH ZNANOSTI, 2. PRIMJER: umjetnost
– rasprave o specifičnostima prevođenja ovog tipa teksta i područja: stil, registar, terminologija, čitateljstvo, naručitelj
– dokumentacijske vještine, služenje tiskanim i elektronskim resursima, suradnja sa stručnjacima, autorima, naručiteljima, izdavačima; izrada korpusa, glosara…
– rasprava o konkretnim problemima u tekstovima i mogućim rješenjima
– što učiniti kad hrvatski izvornik nije razumljiv; razlike između hrvatskih i engleskih norma pisanja
18., 19. Izrada prijevoda za mapu
20., 21., 22., 23., 24., 25. PETI BLOK – STRUČNI TEKSTOVI IZ PODRUČJA EKONOMIJE
– rasprava o problemima vezanim uz terminologiju određenoga područja za koje prevoditelj nije stručnjak; služenje specijaliziranim rječnicima i drugim resursima; savjetovanje sa stručnjacima; stil, registar i čitateljstvo
– upravljanje prevoditeljskim projektima
– rasprava o konkretnim problemima u tekstovima i mogućim rješenjima
– posjet ekonomista te prevoditelja s iskustvom prevođenja ekonomskih tekstova
26., 27. Izrada prijevoda za mapu
28. ZAKLJUČNI SAT
– povratne informacije: studentski dojmovi o kolegiju, koliko su naučili, sugestije za budući rad
– ispunjavanje ankete, razgovor
Idiomatika i stilistika hrvatskog jezika
Naziv kolegija: Idiomatika i stilistika hrvatskog jezika
Nositelj kolegija: dr. sc. Anita Peti Stantić, red. prof., Odsjek za južnu slavistiku
Izvođači: dr. sc. Anita Peti Stantić; dr. sc. Ivana Bašić
ECTS-bodovi: 5 bodova
Jezik: hrvatski
Trajanje: 1 semestar (zimski)
Status: obavezni
Oblik nastave: 2P 2S
Uvjeti: upis u 1. semestar diplomskog studija
Ispit: pismeni
Sadržaj kolegija: Studenti unapređuju svoje poznavanje hrvatske normativne gramatike i pravopisa, upoznaju se s funkcionalnim stilovima te njihovim obilježjima i markerima u hrvatskome suvremenom jeziku. Razvija se osjećaj za iznijansiranu upotrebu jezičnih sredstava usklađenu sa zahtjevima pojedinog funkcionalnog stila i cjelokupne komunikacijske situacije.
Cilj: Omogućiti studentima stjecanje znanja iz područja stilistike, normativne gramatike, pravopisa, pragmalingvistike, semantike. Doprinijeti razvoju njihove komunikacijske kompetencije u hrvatskom jeziku te usvajanju načela primjenjivih u komunikaciji na drugim jezicima.
Literatura:
PRAVOPISI
1. Babić, S.-Finka, B.-Moguš, M. (1996) Hrvatski pravopis. Zagreb: Školska knjiga.
2. Hrvatski pravopis (2007) Badurina, L., Marković, I., Mićanović, K. Zagreb: Matica hrvatska.
GRAMATIKE
1. Barić, E. – Lončarić, M. – Malić, D. – Pavešić, S. – Peti, M. – Zečević, M. – Znika, M. (1995) Hrvatska gramatika. Zagreb: Školska knjiga.
2. Silić, J. i Pranjković, I. (2005) Gramatika hrvatskoga jezika: za gimnazije i visoka učilišta. Zagreb:Školska knjiga.
RJEČNICI
1. Anić, V. (1991) Rječnik hrvatskoga jezika. Zagreb: Novi liber.
2. Hrvatski enciklopedijski rječnik (2002) Matasović, R. i dr. Zagreb: Novi Liber.
OSTALO
1. Hrvatski jezični savjetnik. ur. Hudeček, L.-Mihaljević, M.-Vukojević, L. (1999). Zagreb: Institut za hrvatski jezik i jezikoslovlje-Pergamena-Školske novine.
2. Hrvatski jezik u XX. stoljeću (2006) ur. Hekman, J. Zagreb: Matica hrvatska.
Izborna:
1. Kovačević, M.-Badurina, L. (2001) Raslojavanje jezične stvarnosti. Rijeka: Izdavački centar.
2. Silić, J. (2006) Funkcionalni stilovi hrvatskoga jezika. Zagreb: Disput.
3. Škiljan, D. (2000) Javni jezik. Zagreb: Izdanja Antibarbarus.
SILABUS KOLEGIJA
TEME:
1. Jezični prostor i jezično vrijeme: jedan jezik ~ više jezika, geografski prostor ~ virtualni prostor, astronomsko vrijeme ~ virtualno vrijeme, jezične promjene
2. Sociolingvističko sagledavanje jezikana primjeru različitih jezika i odnosa među jezicima. Institucije.
3. Hrvatski jezik kao cjelina. Hrvatski standardni jezik.Norme standardnoga jezika.
4. Norme i normiranje. Normativni priručnici
Pravopisi i gramatike.Odnos pravopisa, gramatike i rječnika.
5. Savjetodavni priručnici
Rasprava o jezičnoj politici i o autocenzuri.
6. Standardni i nestandardni oblici upotrebe jezika.
Analiza specifičnih problema (npr. odnos stilski obilježenih i neobilježenih leksema, posuđenica i internacionalizama, slaganje glagolskih vremena, red riječi u rečenici i dr.).
7. Javni jezik. Odgovornost u javnome jeziku.
Teze o odnosu javnoga i privatnoga jezika s posebnim naglaskom na područjima upotrebe standardnoga jezika, prije svega vezanim uz funkcije javnoga jezika. Kao posebna će se tema obraditi pitanje odgovornosti prema javnoj riječi i pitanje statusa standardnoga jezika.
8. Službeni jezik i njegovo mjesto u javnoj komunikaciji
Rasprava o odnosu javnoga i službenoga – prijedlog zakona, javni iskazi (političari, glumci, umjetnici, glasnogovornici)
9. Stratifikacija jezika. Funkcionalni stilovi
Posebno će se obraditi svaki od funkcionalnih stilova potrebnih za razumijevanje i sudjelovanje u cjelini standardnoga jezika na akademskoj razini (znanstveni, publicistički i administrativno-poslovni), pri čemu će se posebno voditi računa o jeziku medija te o oblikovanju i strukturi stručno-znanstvenoga teksta.
Obavezni i opcionalni lektorski ispravci.
Pragmalingvistika
Naziv kolegija: Pragmalingvistika
Nositelj kolegija: dr. sc. Mateusz-Milan Stanojević, izv. prof.
Nastavnici: dr. sc. Mateusz-Milan Stanojević, izv. prof. ; dr.sc. Marina Grubišić, doc.
ECTS bodovi: 5 bodova
Jezik: engleski
Trajanje: 1 semestar (zimski)
Semestar u kojem se kolegij sluša: III. lingvistički, III. prevodilački smjer diplomskog studija
Status: izborni
Oblik nastave: 1 sat predavanja i 2 sata seminara
Uvjeti: upis u 3. semestar diplomskog studija
Ispit: pismeni zadaci tijekom godine
Sadržaj:
Ovaj dio kolegija obuhvaća pragmalingvističke sadržaje, problematizirajući prije svega komunikacijsko djelovanje jezikom, različite oblike komunikacijske interakcije, govorne činove, funkcije teksta, deiksu, te odnos pragmatike, semantike i sintakse. Kod pojedinih tema obrađuju se novija istraživanja vezana uz opisanu problematiku. Naglasak je na sudjelovanju studenata i pronalaženju svakodnevnih primjera obrađenih pojava.
Cilj: Cilj je ovoga kolegija omogućiti studentima da savladaju osnovne pojmove pragmalingvistike na teorijskoj i praktičnoj razini. Po završetku ovog kolegija studenti će moći samostalno čitati pragmalingvističke tekstove, naučit će temeljne vještine postavljanja pragmalingvističkih istraživanja, te će moći neformalno zamjećivati pragmalingvističke fenomene u svakodnevnoj komunikaciji, što im može poslužiti kao polazište za osvješćivanje vlastitih komunikacijskih vještina.
Literatura:
Obvezatna literatura:
– Huang, Yan. 2007. Pragmatics. Oxford, New York: Oxford University Press.
– Cutting, J. 2008. Pragmatics and Discourse: A Resource Book for Students. 2nd ed. London and New York: Routledge.
Dopunska literatura:
– Austin, J.L. (1962) How to Do Things with Words, Cambridge, Massachusetts
– Levinson, Stephen C. 1983. Pragmatics. Cambridge, New York, Melbourne: Cambridge University Press.
– Ivanetić, N. (1994) Govorni činovi, Zavod za lingvistiku, Zagreb
– Searle, J.R. (1969) Speech Acts. An Essay in the Philosophy of Language, Cambridge
Tjedan | Tema |
1 | Uvod, definicija pragmatike |
2 | Funkcije jezika. Ciljevi prevođenja. |
3 | Kontekst i znanje: opća pitanja. Kulturne razlike i prijevod: primjeri. |
4 | Kontekst i znanje u pisanju i govoru: presupozicija. Kultura i presupozicija u prijevodu. |
5 | Kontekst i znanje: kohezija i koherencija. Promjene u koheziji i koherenciji radi ostvarivanja komunikacijskih ciljeva. |
6 | Kontekst i znanje: deiksa. Razlike u obraćanju: ti/vi u hrvatskom i engleskom i prijevodu. |
7 | Uljudnost. Teorija obraza. Razlike između hrvatskog i engleskog u prijevodu. |
8 | Ponavljanje. |
9 | Uvod u govorne činove. Načela uspješnosti. Moguće posljedice za prijevod. |
10 | Govorni činovi I društvo: kulturne razlike engleski/hrvatski. |
11 | Načelo suradnje. Teorija i primjeri maksima. Poštivanje i nepoštivanje maksima. |
12 | Načelo suradnje: primjeri i njihov prijevod. |
13 | Pragmalingvistika, prijevod i tekst. Pragmalingvističke strategije i funkcije jezika, njihovo prepoznavanje i prijevod. Primjeri, rasprava, problem. |
14 | Analiza diskursa, pragmalingvistika I kultura. Prevoditelj kao posrednik među kulturama. |
15 | Ponavljanje. |
Sociolingvistika (stari)
Naziv kolegija: Sociolingvistika i jezični varijeteti
Nastavnik: dr.sc. Damir Kalogjera, prof. emeritus
ECTS-bodovi : 5
Jezik: engleski
Semestar: IX.(zimski)
Semestar u kojem se kolegij sluša: IX. lingvistički, VIII. prevodilački smjer
Napomena: Na diplomskom studiju lingvistike u ak. godini 2012/13. u 9. semestru neće biti u ponudi Sociolingvistika kao izborni predmet.
Oblik nastave: 2 sata predavanja + 2 sat seminara
Uvjeti: upisan 9. semestar
Ispit: pismeni
Cilj kolegija: Lingvistički kolegiji, fonologija, morfologija i sintaksa, često prikazuju jezik kao homogeni entitet. Sociolingvistika gleda na jezik kao okvir različitih varijeteta, inačica, kao što su dijalekt, sociolekt, registar (žargon), sleng, stil itd. te opisuje i tumači njihovu funkciju u jezičnoj zajednici. Student se osvješćuje za društveni učinak tih varijeteta, tj. kako govornik njihovom naizmjeničnom uporabom, primjerenoj različitim situacijama i različitim sugovornicima, ostvaruje svoje namjere i označuje svoj identitet. U tom smislu kolegij pridonosi komunikacijskoj kompetenciji polaznika.
Sadržaj kolegija:
Program nastave po tjednima (syllabus)
Week Topic
1. Sociolinguistics as a branch of linguistics. The fiction of homogeneity versus language stratification and its varieties. Langue and parole, competence and performance versus communicative competence. Speakers’s repertoire within speech community.
2. Regional (rural) and urban dialectology. Horizontal and vertical view of language. Social class, age, and gender as extra-lingistic element in the explanation of language varieties and free variants.
3. Language as a component of ethnicity. Substratum effect. Hypercorrection as a result of social pressure. African American Vernacular English and its origin. Is there a connection between race and language? Matched- guise experiments results.
4. Language and gender. Grammatical and natural gender in languages (English, French, Croatian). Difference between male and female use of language. Language taboo for women . Women’s language use in ‘primitive’ societies. Accounting for differences between women’s and men’s language. Activities to change the present usage.
5. Language varieties in context. Linguistic communities verbal repertoire. Registers. Style as a continuum. Slang. Elicitation of normal, informal speech.
6. Address reciprocal, non-reciprocal . Polite and familiar V/T. Address in some Asian languages. Power and solidarity.
7. Diglossia and monolingualism( Ch. Ferguson). Diglossia and bilingualism.(J. Fishman). H (high) and L (low). varieties. Code switching.
Language switching in multilingual communities.Identities.
8. Revision . Assignments presentations.
9. Conversation analysis as structured, non random, sequences of utterances. Cooperative principle (Grice) and forcing utterance interpretation. Direct and indirect speech acts. Intercultural misunderstandings. Interethnic communication differences. Men and women in conversation.
10. Nation states, monolingualism and multilingualism. Individual and social bilingualism.
Minority languages in nation states. Welsh and Scots Gaelic. ‘Melting pot’ in USA; bilingualism and ‘English Only’.
11. Standardization. E. Haugen’s model. Status planning and corpus planning (H.Kloss) Standardization of English. Samuel Johnson and his dictionary. Standardization of Croatian and Norwegian ( Bokmal and Nynorsk).
12. Language and Geography. Traditional dialectology. NORM. The spread of innovations. The loss of /r/ in English. Dialect levelling. Koineization.Dialects in USA. Innovations across language barriers: Schprachbund, Balkanisms.
13. Languages in Contact. Lingua franca. Simplification and reduction of language in pidgins. Portuguese as the basic structure of pidgins? Creole. Structural similarities in Creoles.
14. Sociolinguistics and ‘new social sensibilities’ . Intentional efforts to change language and language behaviour towards women and minorities. Language discrimination, racism and sexism. ‘Political correctness’.
15. Revision and assignment presentations.
Temeljna literatura:
Peter Trudgill : Sociolinguistics, An Introduction to Language and Society, 4th Edition Penguin 2000
The Routledge Companion to Sociolinguistics, edited by Carmen Llamas et al., Routledge 2007.
Dopunska literatura:
Richard Hudson : Sociolinguistics. 2nd edition ,Cambridge University Press 1996.
Suzanne Romaine : Language and Society , Oxford University Press 2007.
Peter Stockwell : Sociolinguistics, A resource book for students. 2nd. edition . Routledge 2007.
Psiholingvistika
Naziv kolegija: Psiholingvistika
(diplomski studij)
Nositelj kolegija: dr. sc. Irena Zovko Dinković, red. prof.
Izvođači: dr. sc. Irena Zovko Dinković, red. prof.
ECTS bodovi: 5
Jezik: engleski
Semestar: III. (zimski) semestar diplomskog studija
Status: izborni
Oblik nastave: 4 sata predavanja
Uvjeti: —
Ispit: pismeni
Cilj: Cilj je ovog kolegija uvesti studente u područje psiholingvistike i pružiti im uvid u osnovne pojmove i postavke o usvajanju, percepciji i razumijevanju jezika, kako bi se istražio međuodnos jezika, misli i kulture.
NASTAVNI PROGRAM:
Tjedan | Tema |
1. | General information about the course. Introduction to the key concepts of psycholinguistics. Language and communication: is language specific to humans? |
2. | Animal communication and human communication. Feral children and the critical age issue. |
3. | The cognitive basis of language: how children learn language. The nature vs. nurture debate |
4. | Early semantic and syntactic development. Bilingualism and second language learning. |
5. | The biological basis of language: language and the brain. |
6. | Language disorders: aphasias and dyslexias. Other language-related disorders. Sign language. |
7. | REVISION |
8. | The structure of sentences. Word meaning. Comprehension. |
9. | The structure and content of the ‘mental lexicon’: how humans learn and store words, how they find the right word and understand the words of others. Lexical retrieval. |
10. | Language and memory: long-term memory and short-term (working) memory. |
11. | Language processing: bottom-up and top-down processing; serial and parallel processing. Perceptual and conceptual information. The role of context. |
12. | Productive language skills: writing and speaking. |
13. | Receptive language skills: reading and listening. The whole-word approach vs. the decoding approach. |
14. | The social basis of language: the relationship between language, thought and culture. |
15. | FINAL REVISION and COURSE ASSESSMENT. PREPARATION FOR THE EXAM. |
NAČIN RADA:
Gradivo se predaje u cjelinama koje obrađuju ključne teme s područja psiholingvistike. Nakon većine cjelina studenti rješavaju vježbe koje provjeravaju s nastavnikom na satu. Od studenata se očekuje da pročitaju relevantna poglavlja i dijelove iz obavezne literature te im se savjetuje da pročitaju određene dijelove iz dodatne literature, što im pomaže u stjecanju znanja o području rada.
STUDENTSKE OBAVEZE I PROVJERA ZNANJA:
Studentima se preporučuje redovit dolazak na kolegij i aktivno sudjelovanje u nastavi. Sredinom semestra ponavlja se dotad obrađeno gradivo, a u zadnjem tjednu semestra ponavlja se cjelokupno gradivo te se studenti pripremaju za ispit. Studenti su dužni tijekom semestra riješiti i predati jedan zadatak koji je uvjet za dobivanje potpisa o odslušanom kolegiju. Na kraju studenti polažu pismeni ispit.
OBAVEZNA LITERATURA:
Field, John (2003) Psycholinguistics, London and New York: Routledge
Harley, Trevor (2001) The Psychology of Language: From Data to Theory, Hove and New York: Psychology Press Ltd.
Steinberg, Danny, Hiroshi Nagata and David Aline (2001, 2nd ed.) Psycholinguistics: Language, Mind and World, Harlow: Longman
DODATNA LITERATURA:
Aitchison, Jean (1998, 4th ed.) The Articulate Mammal: An Introduction to Psycholinguistics London and New York: Routledge
Aitchison, Jean (2003) Words in the Mind: An Introduction to the Mental Lexicon, Oxford: Blackwell
Anderson, Stephen and David Lightfoot (2002) The Language Organ: Linguistics as Cognitive Physiology, Cambridge: Cambridge University Press (selected chapters)
Burling, Robbins (2005) The Talking Ape: How language evolved, Oxford: Oxford University Press
Field, John (2005) Language and the Mind, London and New York: Routledge
Pinker, Steven (2007) The Stuff of Thought: Language as a Window into Human Nature, New York: Viking
Engleski širom svijeta (arh.)
Naziv kolegija: Engleski širom svijeta
III. semestar
Izborni kolegiji: Engleski širom svijeta, 4 sata predavanja, 5 ECTS bodova
Naziv kolegija: Engleski širom svijeta
Nositelj kolegija: prof. dr. Višnja Josipović Smojver
Nastavnik: prof. dr. Višnja Josipović Smojver
ECTS-bodovi: 5 bodova
Jezik: engleski
Semestar: III. (zimski) semestar diplomskog studija
Status: izborni
Oblik nastave: 4 sata predavanja
Uvjeti: —
Ispit: Pismeni
Sadržaj: Kolegij opisuje varijetete engleskog jezika, nove standarde i najvažnije nestandardne oblike. Prikazuje širenje engleskog jezika na kontinente izvan Europe, obrađuje teme kao što su prestižni i stigmatizirani varijeteti, uobičajeni procesi u govorenom jeziku, razlike između pojedinih varijeteta i sl. Opisuju se i kreolski jezici na engleskoj osnovi, uporaba engleskoga kao drugog jezika i kao lingua franca.
Cilj: Upoznavanje sa živim jezikom kakav se govori na svim kontinentima, kao i s razlikama u standardu.
Raspored tema po tjednima:
- Uvod: engleski kao globalni jezik
- novi engleski vs. Novi engleski
- Standard, standardizacija, višejezičnost
- Britanski – sjevernoamerički – australski engleski
- Engleski na britanskom otočju
- Irski engleski
- Engleski u Africi (I)
- Engleski u Africi (II)
- Azijski engleski: uvod, klasifikacija
- Južnoafrički engleski
- Engleski u jugoistočnoj Aziji i na Pacifiku
- Engleski u Maleziji, Singapuru, Brunejima i Filipinima
- Novonastajuće varijante: engleski u Hong Kongu i Kini
- Netglish
- Neizvorne varijante engleskoga i engleski kao lingua franca
Obvezatna literatura:
– Jenkins, J. (2003), World Englishes: A resource book for students. Routledge.
– Kirkpatrick, A. (2007), World Englishes. CUP.
– Kortman, B., C. Upton, W. Schneider, K. Burridge, R. Mesthrie, eds. (2008), Varieties of English, Vol.s 1-4. Berlin – New York: Mouton de Gruyter. (= reference)
Dopunska literatura
· Britain, D., ed. (2007), Language in the British Isles. CUP.
· Crystal, D. (2006), Language and the Internet. 2nd ed. CUP.
· Hughes, A., P. Trudgill & D. Watt (2005), English Accents and Dialects. 4th edn. Edward Arnold.
· Mesthrie, R. & R.M. Bhatt (2008), World Englishes: The Study of New Linguistic Varieties. CUP.
· Metcalf, A. (2000), How we Talk: American Regional English Today (a talking tour of American English, region by region). Boston – New York: Houghton Mifflin Company.
· Nagle, S.J. & S.L. Sanders (2003), English in the Southern United States. CUP.
· Trudgill, P., ed. (1984), Language in the British Isles. CUP.
· Trudgill, P. & J. K. Chambers, eds. (1991), Dialects of English: Studies in Grammatical Variation. London Longman.
· Trudgill, P. & J. Hannah (1985), International English: A Guide to Varieties of Standard English. 2nd ed. Edward Arnold.
· Wolfram, W. & N. Schilling – Estes (2006), American English. 2nd ed. Blackwell.