Milena Žic Fuchs. Kognitivna lingvistika i jezične strukture: engleski present perfect. Zagreb: Nakladni zavod Globus, 2009.

Knjiga obrađuje jedno od najtežih poglavlja engleske gramatike, present perfect. U uvodnim poglavljima daje se prikaz vrlo opsežne literature napisane o present perfectu, i to s gledišta suprotstavljenih rasprava o tome je li present perfect aspekt ili glagolsko vrijeme. Analiza se zasniva na postavkama kognitivne lingvistike, i izvodi na korpusnoj građi te dovodi do zaključka da pojavnost present perfecta pokriva četiri različita značenja i to ‘perfekt ishoda’, ‘iskustveni perfekt’, ‘perfekt trajne situacije’ i ‘perfekt bliske prošlosti’. Novina je ovog pristupa da se govori o ‘značenjima’, a ne o ‘uporabama’ jer upravo korpusna građa sadrži velik broj pojavnica koje potvrđuju razgraničenost navedenih značenja. Svako od tih značenja obilježeno je značenjskim i sintaktičkim značajkama slijedom kojih se raščlanjuje temeljni pojam vezan uz present perfect, a to je ‘relevantno za sadašnjost’ (current relevance). Minuciozna analiza primjera pokazuje da ‘relevantno za sadašnjost’ nije jedinstven pojam, već da se u svakom od navedenih značenja present perfecta manifestira na različit način. Ukupnost analize baca drugačije svjetlo na ranije spomenuto temeljno pitanje je li present perfect aspekt ili glagolsko vrijeme. Autorica pokazuje da su ‘perfekt ishoda’ i ‘iskustveni perfekt’ aspektualna značenja, dok su ‘perfekt trajne situacije’ i ‘perfekt bliske prošlosti’ bliži poimanju glagolskih vremena i to zbog nužne pojave vremenskih priloga u rečeničnim sklopovima. Gore navedena analiza čini glavninu rukopisa ove knjige, a nakon nje slijedi poglavlje o implikacijama ove analize za kontrastiranje engleskoga i hrvatskoga jezika. U tom poglavlju raspravlja se o poimanju aspekta s gledišta engleskog, odnosno hrvatskog kao slavenskog jezika te se ukazuje na nužnost značenjskog tumačenja aspektualnih obilježja kako bi se dovela u suodnos sintaktička aspektualnost engleskoga te tvorbena obilježenost hrvatskog aspektualnog sustava. Temeljne su postavke kognitivne lingvistike temeljito prikazane i objašnjene u okviru tradicije američke lingvistike, i to poglavito iz radova Boasa, Sapira i Whorfa. U ovoj knjizi nije samo riječ o deklarativnom povezivanju kognitivne lingvistike i tradicije tzv. američke lingvistike, već o iscrpno dokumentiranom prikazu uronjenosti kognitivne lingvistike u tu tradiciju.

Jelena Šesnić (ed). Siting America/Sighting Modernity: Essays in Honor of Sonja Bašić. Zagreb: FF Press, 2010.

The collection of essays by an array of international and Croatian contributors concerns itself with a set of topics such as different theoretical and methodological aspects of American studies, the institutionalization of American studies in Croatia, while, in its last section, it focuses on certain aspects of modernism (mainly in the works of James Joyce) and narratology.

Marta Medved Krajnović. Od jednojezičnosti do višejezičnosti: Uvod u istraživanje procesa ovladavanja inim jezikom. Zagreb: Leykam International d.o.o., 2010.

U knjizi se opisuje razvoj znanstveno-istraživačke discipline koja se bavi istraživanjem procesa ovladavanja inim jezikom (OVIJ), iznose se glavni teorijski okviri te discipline te se ona stavlja u suodnos s glotodidaktikom, ponajprije u hrvatskome kontekstu.

Jelena Šesnić. Mračne žene. Prikazi ženstva u američkoj književnosti (1820.-1860.) Zagreb: Leykam International, 2010.

Knjiga se bavi razdobljem američke književnosti koje obuhvaća prvu nacionalnu generaciju autora do razdoblja Građanskoga rata, a kroz prizmu specifičnog društvenog i kulturnog fenomena, načina na koji se mračni ženski likovi uspostavljaju kao ključne tekstualne i ideološke figure. Mračna žena («dark lady») ovdje je semantička, etička i etnička odrednica, dok se promatra, u prvome dijelu knjige, kako kanonski, klasični autori američke književnosti, prezentiraju svoje osebujne, neposlušne junakinje, koje time reflektiraju, ali i najavljuju, razne društvene silnice i promjene. U drugome dijelu knjige pažnja se upravlja na tzv. alternativni kanon američke književnosti, djela američkih autorica, te se pokušava pokazati kako su njihove junakinje mračne iz drugačijih razloga no što je slučaj u kanoniziranim djelima – njihova subverzivnost prvenstveno je i dalje posljedica njihova rodnog identiteta, ali je potpomognuta i novim žanrovskim intervencijama, kao i promijenjenim ideološkim ciljevima. Žanrovski, mračne žene u drugome dijelu knjige obitavaju u sentimentalnom i kućanskom romanu, u protofeminističkoj neknjiževnoj prozi te u povijesnom romanu iz ženske perspektive. Mračne junakinje nadaju se kao ključni element u registriranju faza razvoja nacionalne ideologije i identiteta. Obzirom na tematiku projekta, čitanja ključnih tekstova poduzimaju se iz perspektive novijih pristupa u američkim i kulturnim studijima te u kritičkoj teoriji, uz dominantni doprinos feminističke i rodne teorije, novoga historizma i psihoanalitičke teorije.

Tatjana Jukić. Revolucija i melankolija. Granice pamćenja hrvatske književnosti. Zagreb: Naklada Ljevak, 2011.

Tatjana Jukić analizira dugu povijest i različite aspekte odnosa revolucije i melankolije; posebno je zanimaju mjesta gdje se, u opisima te relacije, dodiruju književnost, filozofija i psihoanaliza. Njezina studija polazi od primjera iz hrvatske književnosti i pokazuje kako se u hrvatskoj književnosti formiraju specifične konfiguracije politike i memorije. Istodobno, Jukić pokazuje kako sprega revolucije i melankolije opterećuje ne samo politički projekt socijalizma i kulturnu povijest koju s njim povezujemo, već i različita recentna tumačenja demokracije. Ova knjiga otvara stoga poziciju za kritički pristup u kompleks koji, kako kaže autorica, poput sablasti kruži i ne samo Evropom, a koji u nedostatku boljeg imena i s pritajenom strepnjom zovemo postsocijalizmom.
Zato je temeljno pitanje što ga autorica u ovoj knjizi postavlja sljedeće: kako se pamti revolucija? Kako se i gdje formira kulturna memorija koja u sebe mora inkorporirati revoluciju kao specifično predznanje? Ako je revolucija specifično predznanje, kako se unutar kulturne povijesti formira memorija budućnosti? I, s tim u vezi: kako se pamti melankolija?
Jukić pokazuje da je za zahvat u takvu memoriju kulturnoj povijesti ali i filozofiji potrebna književnost kao scena instrukcije. Književnost je mjesto gdje se pamte melankolija i revolucija, i kompleksna sprega toga dvoga. Što znači da kulturna memorija koja u sebe mora uključiti revoluciju kao specifično predznanje, a onda i kao stanovitu memoriju budućnosti, književnost zahvaća onako kako Freud opisuje melankoliju: književnost takvoj memoriji prijeti kao otvorena rana, i na sebe privlači raspoloživu energiju sa svih strana.
Autorica će to dokazati čitanjem niza književnih tekstova, objavljenih od 1950-ih do 1980-ih, kojima je u fokusu memorija kontaminirana melankolijom, revolucijom ili kompleksnim relacijama toga dvoga: tekstova Slobodana Novaka, Ivana Slamniga, Antuna Šoljana, Danila Kiša. Svaki od njih otvara kao scenu instrukcije, gdje se naziru uvjeti recentne kulturne i političke povijesti, od Drugoga svjetskog rata naovamo. To je ujedno scena gdje, kaže Jukić, počinje analiza postsocijalizma, uzme li se u obzir da je postsocijalizam, kako pokazuje njegov prefiks, prije svega neproradivi preostatak socijalizma nakon njegove smrti.

Sven Cvek. Towering Figures: Reading the 9/11 Archive. Amsterdam & New York: Rodopi, 2011.

The book analyzes US literary representations of the September 11, 2001 terrorist attacks, focusing on the works of Jonathan Safran Foer, Art Spiegelman, Don DeLillo, and Thomas Pynchon. The book is an attempt to articulate the fundamental relation of the 9/11 cultural archive: between the historical event, its cultural imprint, and the wider social system.

Mario Brdar, Stefan Gries, Stefan, and Milena Žic Fuchs (eds). Cognitive Linguistics: Convergence and Expansion. Amsterdam, Philadelphia: John Benjamins, 2011.

Cognitive Linguistics is not a unified theory of language but rather a set of flexible and mutually compatible theoretical frameworks. Whether these frameworks can or should stabilize into a unified theory is open to debate. One set of contributions to the volume focuses on evidence that strengthens the basic tenets of CL concerning e.g. non-modularity, meaning, and embodiment. A second set of chapters explores the expansion of the general CL paradigm and the incorporation of theoretical insights from other disciplines and their methodologies – a development that could lead to competing and mutually exclusive theories within the CL paradigm itself. The authors are leading experts in cognitive grammar, cognitive pragmatics, metaphor and metonymy theory, quantitative corpus linguistics, functional linguistics, and cognitive psychology. This volume is therefore of great interest to scholars and students wishing to inform themselves about the current state and possible future developments of Cognitive Linguistics.

Borislav Knežević. Reading Joyce after the Postcolonial Turn. Zagreb: FF-press, 2012.

The book examines the impact of postcolonial theory on interpretations of Joyce’s fiction. It seeks to elucidate critically some of the limitations of historiographic discourse in postcolonial criticism. It also seeks to call attention to some underanalyzed issues in Joyce’s fiction, such as the issue of social class.

Mario Brdar, Ida Raffaelli, and Milena Žic Fuchs (eds). Cognitive Linguistics between Universality and Variation . Cambridge Scholars Publishing, 2012.

The present volume contains a collection of contributions originally presented as keynote talks or as regular papers at the International Cognitive Linguistics Conference Cognitive Linguistics between Universality and Variation, held in Dubrovnik (Croatia), 30 September–1 October, 2008. The participants were invited to focus on various points on the continuum in the cognitive linguistic agenda stretching from the study of the universal to the study of variation in space and time, between individual and society. As it transpires from the contributions selected in this volume, it is impossible to disregard the methodological aspects of conceptual unification while tackling the universality vs. variation issue, i.e. while adopting usage-based and constructional approaches to linguistic phenomena, doing cognitive corpus linguistics, cognitive contrastive linguistics, cognitive sociolinguistics and discourse analysis, or diachronic cognitive linguistics. The volume is divided into four parts, roughly mirroring the methodological access points in addressing universality and variation.

Iva Polak. Razvoj književne proze australskih Aboridžina: od nevidljive do postkolonijalne priče. Biblioteka književna smotra, ur. Irena Lukšić, Zagreb: Hrvatsko filološko društvo, 2011.

Knjiga se bavi u nas nepoznatim korpusom australske aboridžinske književnosti na engleskom jeziku. Imajući na umu hrvatskog čitatelja, autorica u uvodnome dijelu knjige objašnjava problem pristupanja kulturološki specifičnome tekstu kojem istraživač ne pripada, kao i problem primjene eurocentričnog teorijskog aparata na tekst koji izlazi iz okvira zapadnoga kruga. Uvodna poglavlja također nude uvid u društveno-povijesne okolnosti nastanaka i razvoja aboridžinskog stvaralaštva na engleskom jeziku, te uvod u aboridžinsku ontološkom potku „Snivanje“, nužnu za razumijevanje aboridžinskog pisma. Središnji dio studije posvećen je nastanku kratke priče i romana. U okviru poglavlja o kratkoj priči, locira se „trenutak“ u kojem dolazi do transformacije usmene predaje u pripovijetku, odnosno čuvara usmene predaje u osviještenog autora književnoga teksta. Poglavlje o romanu bavi se okolnostima nastanka romana te njegovim tematskim i strukturnim osobitostima. Autorica tematski tipizira aboridžinski roman na „moderni“ roman, detektivski i pustolovni roman, povijesni roman, fantastični roman, roman Ukradenih pokoljenja, roman grada i nasilja, te queer roman. Svaki je romaneskni žanr oprimjeren najznačajnijim aboridžinskim romanima spisatelja od 1964. do 2010. godine. Neki od  analiziranih autora su Mudrooroo, Sam Watson, Bruce Pascoe, Eric Willmot, Richard Wilkes, Sally Morgan, Doris Pilkington, John Muk Muk Burke, Tara June Winch, Melissa Lucashenko, Vivienne Cleven, Alexis Wright, Larissa Behrendt i dr. Studija zaključuje poglavljem o književnim prijevarama u Australiji uzrokovanim lažnim prisvajanjem aboridžinskog identiteta. Nazvavši ovu pojavu „pseudonimski plagijat“ potaknut željom za profitom, autorica propituje granice prepoznavanja i razgraničenja kulturnoga koda kao i granice književne etike i estetike.
Ova knjiga kroz jasno izraženi etički pristup i skepsu prema lakomislenoj primjeni eurocentričnog kritičkog diskursa otvara hrvatskome čitatelju potpuno novi književnokulturni prostor.