Home » Knjige clanova odsjeka-opisi
Category Archives: Knjige clanova odsjeka-opisi
Remećenje uvriježenog i značaj značenja: kognitivna lingvistika u učenju i poučavanju
Nastajanje ove knjige poklopilo se s lansiranjem ChatGPT-a i raspravama o tome što takav sustav umjetne inteligencije s otvorenim pristupom znači za čovjeka i društvo u cjelini. Što to znači za nastavnike i obrazovanje zacijelo je nemoguće sa sigurnošću predvidjeti, ali sasvim je jasno da se obrazovanje mora mijenjati. Autorica smatra da će uspješnost obrazovnih sustava, škola i nastavnika uvelike ovisiti o tome koliko će se usredotočiti na jedinstvenost čovjekova uma, dakle na sve ono što čovjeka čini čovjekom: emociju, svijest o sebi i drugim ljudima, kreativnost, učenje u neprestanoj interakciji s drugim ljudima i učenje kroz silnu dinamičnost i promjenjivost društvenog konteksta.
Remećenje uvriježenog koje je opisano u ovoj knjizi predstavlja miroljubivu disrupcija koja uključuje manje ili veće obrazovne zaokrete kojima je cilj osnaživanje učenikova iskustva s jedne strane te spoznajnih procesa s druge. Kada je u pitanju jezik, odnosno njegovo učenje i poučavanje, tada govorimo o neraskidivoj trijadi jezika, kognicije i iskustva. Iako se navedeno može činiti trivijalnim i/ili dobro poznatim, suvremeno obrazovanje uvelike zanemaruje iskustveno učenje, jednako kao što zanemaruje i učenikovo spoznavanje novoga i smislenu izgradnju znanja. Činjenice se učenicima nude „upakirane“ i gotove za uporabu, kao i liste pravila, organizirani sadržaji, gotova i isključiva rješenja. Autorica nudi drukčiji pristup učenju i poučavanju te skreće čitateljevu pažnju na značaj značenja, njegovu smislenu izgradnju te kognitivnu motivaciju u složenim jezičnim strukturama. Autorica daje pregled spoznajnih procesa koji su u stalnoj interakciji s jezikom, jezičnu motiviranost oprimjeruje kroz gramatiku koja se pogrešno smatra nezanimljivom listom struktura i pravila, a postavljanje pitanja ističe kao ključnu sastavnicu u izgradnji znanja.
Naposlijetku se autorica pita što je najveći obrazovni izazov. Najveći je izazov osmisliti nastavu koja će učenike odmaknuti od uvriježenog načina razmišljanja i djelovanja, ali ne nužno (i ne samo) koristeći prečice suvremene tehnologije. Tehnologija bi trebala stvoriti svojevrsni prostor proširene kognicije unutar kojega se ideje ostvaruju brže i preciznije, a učenik postaje kreativac koji je u stanju procijeniti korisnost informacije. Učenikovo odmicanje od uvriježenog načina razmišljanja moglo bi ubrzo postati presudno s obzirom na razvoj umjetne inteligencije i otvorenih sustava poput ChatGPT-a. Radi se o umjetnoj inteligenciji koja ne samo da daje precizne odgovore na činjenična pitanja i rješava matematičke zadatke, već smišlja kulinarske recepte, piše eseje i sažima znanstvene radove. Temeljno je pitanje kako iskoristiti dostupnost informacija i brzinu generiranja ideja koje nam nudi umjetna inteligencija. Upravo će odgovor na ovo pitanje odrediti smjer razvoja obrazovanja: kakva pitanja ćemo postavljati učenicima, kakve probleme će rješavati te koliko ćemo inzistirati na iskustvenom učenju koje uključuje interakciju sa svijetom koji ih okružuje i aktivira sva osjetila, individualno znanje o svijetu i svijest o svijetu.
(izvor: FF Open Press )
Kako je prostor postao mjesto. Eseji iz devetnaestostoljetne australske književnosti
Kako je prostor postao mjesto. Eseji iz devetnaestostoljetne australske književnosti Tihane Klepač oslanja se na uvide obrata ka prostoru te mogućnosti koje unutar znanosti o književnosti nude postulati humane geografije, a koji se odnose na interakciju i međusobnu povezanost ljudskoga i prostornoga. U mjeri u kojoj će ovo djelo biti zanimljivo anglističkoj publici ono će svakako privući pozornost i šireg čitateljstva, napose u smislu uspostave nacionalnog identiteta konceptualiziranog kroz dinamiku prostora. (Ljubica Matek)
Klepač naglašava činjenicu da je transformacija prostora u mjesto tekstualno uprizorena putem opisa osjećaja mjesta, putem imenovanja i putem izdvajanja šikare kao distinktivno australskog krajolika. U knjizi su opisane tekstualne strategije koje, opisujući način na koji se ljudi nose s prostorom, predstavljaju način na koji se kreira specifični identitet. Stoga će ova rasprava o doprinosu prostora u uspostavljanju nacionalnog identiteta te razotkrivanje tvorbenih procesa i ideologija koji se skrivaju iza tog procesa privući pozornost i onih koji se bave drugim domenama ljudske zbilje i kulture. (Vanja Polić)
(izvor: Durieux )
O dvostrukoj negaciji i niječnome slaganju
Sadržaj knjige je podijeljen u 3 dijela s ukupno pet poglavlja, pri čemu drugo, treće i četvrto poglavlje tvore središte djela. Uvodno poglavlje upoznaje čitatelja s dijapazonom pojavnih oblika negacije koje se analiziraju u knjizi te objašnjava ciljeve knjige i metodologiju kojom se koristi. Autorica polazi od fascinantne sklonosti govornika različitih jezika da rabe negaciju na različite načine, da je „iznova ponavljaju i naglašavaju.“ Jedna od najintrigantnijih pojava je od niječno slaganje, što autorica definira kao „osobit oblik gramatičke i značenjske sročnosti u kojem više niječnih riječi zajedno izražava jednu značenjsku negaciju.“ Tipološki se jezici dijele na one koji provode neki oblik niječnoga slaganje i na one koji ga ne provode. I jedni i drugi se mogu koristiti dvostrukom negacijom kao pragmatičkim i značenjski obilježenim sredstvom izražavanja koja daje potvrdnost. Naposljetku, govornici mogu iskazati nepoželjnost, nesigurnost ili emotivni odmak prema izrečenoj tvrdnji pomoću pleonastične negacije. Isto se tako može uočiti da govornici nerijetko ubacuju negaciju i tamo gdje je suvišna ili ju izostavljaju tamo gdje je potrebna. Svaki od tri vida negacije detaljno je obrađen kroz tri glavna poglavlja knjige.
prof. dr. sc. Mario Brdar (iz recenzije)
Knjiga je pisana na vrlo visokoj znanstvenoj razini. Riječ je o znanstvenoj knjizi koja se temelji na izvrsnom poznavanju opisanih pojava i najboljoj jezikoslovnoj literaturi. Autorica je temeljito, ali jasno i razumljivo, objasnila i definirala svaku pojavu koju opisuje, prikazala i kritički razmotrila najvažnije dosadašnje pristupe tim pojavama, upozorila na njihove vrline i nedostatke i jasno iznijela vlastite poglede i stavove o svakoj od pojava. (…)
Kada se pojavi, knjiga Irene Zovko Dinković O dvostrukoj negaciji i niječnome slaganju sigurno će izazvati veliku pozornost hrvatskih jezikoslovaca. Bit će iznimno korisna i studentima hrvatskoga i engleskoga jezika kao i studentima svih drugih jezikoslovnih studija, ali i svim drugim čitateljima koje, bilo iz kojeg razloga, zanimaju prirodni jezici. Naime, negacija je univerzalna jezična pojava i jedno od ključnih obilježja ljudskoga jezika i mišljenja tumačenjem koje se još od antike bave ne samo jezikoslovci, nego i filozofi, logičari te pripadnici različitih drugih znanstvenih disciplina. Knjiga je vrijedan prinos hrvatskome i općemu jezikoslovlju i znatno će pomoći da bolje razumijemo jedno važno poglavlje sintakse hrvatskoga, ali i drugih prirodnih jezika.
akademik Milan Mihaljević (iz recenzije)
(izvor: Hrvatska sveučilišna naklada)
Krčma, gostionica, pub : dijakronijska studija
Snježana Veselica Majhut. Krčma, gostionica, pub: dijakronijska studija prevođenja kulturno specifičnih referenci u kriminalističkim romanima. Zagreb : Hrvatska sveučilišna naklada, 2020.
_________________________________________________________
Iz recenzija:
Riječ je o prvom istraživanju na hrvatskom jeziku, i o hrvatskom kao ciljnom jeziku, u kojem se na ovako iscrpan i sveobuhvatan način pristupa pitanju prevođenja kulturno specifičnih referencija, što ovo djelo čini izuzetno relevantnim za daljnji razvoj znanosti o prevođenju u Hrvatskoj, a vjerujem i šire. Zbog činjenice da se u ovoj knjizi na sustavan i empirijski rigorozan način obrađuju podaci povezani s prijevodima i prevođenjem, djelo neupitno može poslužiti kao primjer dobre istraživačke prakse budućim istraživačima prevođenja. dr. sc. Nataša Pavlović, izv. prof.
Autorica dovodi u vezu mikro-strategije prevođenja kulturno-specifičnih referenci s makro-orijentacijom teksta, čime uspostavlja novu taksonomiju prijevodnih strategija i model tekstnih orijentacija. Model koji autorica predlaže daje mogućnost slojevitijeg sagledavanja prevoditeljskih odluka i odabranih prijevodnih strategija… Ova je knjiga namijenjena svima koje zanima prevođenje, kako studentima i nastavnicima, tako i profesionalnim prevoditeljima i urednicima prevedenih izdanja. prof. dr. sc. Marija Omazić
Zaključak knjige, koji dijelom potvrđuje, a dijelom s mnogo znanstvene iskrenosti stavlja u pitanje hipoteze teorijskog i deskriptivnog istraživanja što ga je autorica kroz više godina provodila, vrijedan je doprinos hrvatskoj i međunarodnoj znanosti o prevođenju te potiče na daljnja proučavanja. prof. dr. sc. Iva Grgić Maroević.
preuzeto s web stranice:
https://www.ljevak.hr/strucna-literatura/25194-krcma-gostionica-pub.html
William Wordsworth i romantičko sjećanje
William Wordsworth (1770.-1850.) zasigurno je najveći britanski romantički pjesnik u čijim pjesmama inspiraciju opetovano nalaze drugi pjesnici, profesori i studenti, ali i ljudi koji jednostavno vole čitati poeziju. Uzimajući u obzir različite kritičke pristupe njegovoj poeziji, od formalističkih, poststrukturalističkih, fenomenoloških, ekokritičkih i historističkih, ova knjiga želi proniknuti u problematiku romantičkog sjećanja kao vremenske i prostorne kategorije te Wordsworthovu poeziju otvoriti mogućnosti čitanja u različitim teorijskim okvirima.
Knjiga se bavi sjećanjem u najvažnijim djelima Williama Wordswortha, obuhvaćajući njegovu produktivnu fazu od 1797. do 1807.g., ali i kasnije radove poput Vodiča kroz jezera (1810.) i Ekskurzije (1814.). U 1. poglavlju naslovljenom ‘Romantičko sjećanje i sebstvo’ autorica govori o fenomenu sjećanja u zapadnoj kulturi od antike do romantizma, te govori o baladi i autobiografiji kao osnovnim žanrovima u razdoblju romantizma kojima sjećanje biva razapeto između društvenog i osobnog. U 2. poglavlju ‘Romantičko sjećanje i vrijeme’ autorica govori o važnim toposima romantičke književnosti: figuri djeteta i povratku u djetinjstvo. Također, ovdje objašnjava važnu Wordsworthovu sintagmu ‘vremenski lokaliteti’ te trasira različite vrste romantičkog sjećanja: od afektivnog i traumatskog sjećanja do sjećanja na temelju indicija. U 3. poglavlju ‘Romantičko sjećanje i prostor’ autorica opise sjećanja, a u skladu sa spacijalnim zaokretom koji se dogodio krajem 20. st., proširuje na dimenziju prostora i sjećanje po navici. Ovakav pristup dimenziji sjećanja kod Wordswortha inovativan je i nedovoljno istražen, a autorica ovdje otvara jedno novo poglavlje u proučavanju Wordsworthove poezije. Posljednje poglavlje, pod nazivom ‘Romantičko sjećanje i društvo’ priziva povijesne trenutke u Wordsworthovom sjećanju, a među njima istaknuto mjesto zauzima Francuska revolucija i pjesnikove pješačke ture po kontinentu uoči revolucije. Novim metodološkim pristupom, tzv. novim studijima siromaštva, kojima pristupa kao svojevrsnom proširenju uvriježenih historističkih čitanja Wordswortha, autorica na domišljat i nov način objašnjava pjesnikov ‘radikalizam’.
Uzevši u obzir cijelu knjigu, autorica spretno i jasno trasira različite kritičke pristupe Wordsworthovoj poeziji, od formalističkih, post-strukturalističkih, fenomenoloških, eko-kritičkih i historističkih, te želi proniknuti u problematiku romantičkog sjećanja kao vremenske i prostorne kategorije. Na taj način, autorica želi Wordsworthovu poeziju otvoriti mogućnostima čitanja u različitim teorijskim okvirima, ali i obogatiti novim teorijskim pristupima poput novijih studija siromaštva. U tom smislu ova je knjiga obol Williamu Wordsworthu kao najvećem engleskom pjesniku romantizma i propitkuje njegov položaj unutar književnog kanona. To čini na način da pokušava upozoriti na slabosti i granice njegove pjesničke veličine te njegovu uvjetovanost osobnim i društvenim okolnostima krajem osamnaestog i početkom devetnaestog stoljeća. U svom metodološki raznolikom pristupu ovom najvećem pjesniku britanskog romantizma, autorica pojmu sjećanja daje višeslojni karakter i smješta ga u žarište proučavanja književnosti zapadnog kruga.
(izvor: FF Open Press)
Knjiga je dostupna u otvorenom pristupu na poveznici:
https://openbooks.ffzg.unizg.hr/index.php/FFpress/catalog/book/117
Dokazivanje i odnos prema znanju u jeziku znanosti
Ivana Bašić. Dokazivanje i odnos prema znanju u jeziku znanosti. Zagreb : Hrvatska sveučilišna naklada, 2020.
Ova knjiga bavi se analizom jezičnih načina konstruiranja informacija u znanstvenom diskursu na engleskom i hrvatskom jeziku. Pritom se uvriježeni načini retoričkog konstruiranja informacija u znanstvenom disursu promatraju kao dokazne strategije kojima pisci znanstvenih radova pokušavaju osigurati da znanstvena zajednica prihvati njihove iskaze kao znanstveno znanje. Analiziraju se jezične i kulturološke razlike koje utječu na odabir različitih strategija u pojedinim znanstvenim zajednicama i disciplinama te se progovara o ulozi i mjestu znanstvenog diskursa u današnjem društvu.
______________________________________
Knjiga DOKAZIVANJE I ODNOS PREMA ZNANJU U JEZIKU ZNANOSTI bavi se analizom znanstvenoga diskursa na inovativan način jer kao polazište i okvir uzima lingvistički pojam dokaznosti (eng. evidentiolity), pri čemu se dokaznost definira široko, kao jezični načini na koje autor teksta signalizira kako/odakle zna to što govori i kako procjenjuje znanje koje prenosi svojim iskazom. Jedna od temeljnih komunikacijskih funkcija u znanstvenom diskursu retoričko je konstruiranje uvjerljivosti i vjerodostojnosti. Retoričke konvencije u tekstovima znanstvenih radova promatraju se kao dokazne strategije kojima se pisci znanstvenih radova služe kako bi osigurali da njihovi iskazi budu prihvaćeni kao vjerodostojni u znanstvenoj zajednici kojoj se obraćaju.
Knjiga se sastoji od teorijskog i analitičkog dijela. U teorijskome dijelu raspravlja se o vezi jezika i kulture, konkretno o kulturama i epistemologijama pojedinih znanstvenih zajednica i disciplina te mogućnostima korištenja analize znanstvenog diskursa kao prozora u kulturu tih zajednica, odnosno u njihovu konceptualizaciju i kategoriziranje znanja.
Znanstvenom diskursu prilazi se kao činu izgradnje/konstruiranja znanja, pri čemu se različite retoričke konvencije u tekstovima znanstvenih radova smatraju načinima na koje se postiže da autorove tvrdnje budu prihvaćene. U teorijskome dijelu knjige uvode se i temeljni pojmovi koji se kasnije koriste u tekstnoj analizi (dokaznost, epistemička modalnost, jezična subjektivnost, epistemološki stav konceptualizatora).
U analitičkome dijelu na korpusu od 165 izvornih znanstvenih radova iz 9 disciplina, na engleskome i hrvatskome jeziku, istražuje se koji se ,,tipovi znanja”, koji vidovi dokaznosti te koje vrste dokaznih značenja konvencionalno izražavaju jezičnim oblicima koji se koriste u nekim tipičnim komunikacijskim situacijama u tekstovima analiziranih znanstvenih radova. Knjiga se bavi društveno važnim i u domaćim znanstvenim krugovima nedovoljno istraživanim pitanjima načina ,,izgradnje” i posredovanja znanja u znanosti, te simboličkog potencijala znanstvenoga diskursa kao ,,diskursa moći” ili ,,diskursa istine”, što postaje sve važnije pitanje u današnjem ,,postčinjeničnom” društvu.
Knjiga je primarno namijenjena znanstvenoj i akademskoj zajednici, dakle znanstvenicima, nastavnicima i studentima, kojima je promišljanje o znanstvenom diskursu nezaobilazan dio profesionalnog djelovanja.
(preuzeto s web stranice izdavača Hrvatska sveučilišna naklada:
https://www.hsn.hr/product/492/ivana-basic-dokazivanje-i-odnos-prema-znanju-u-jeziku-znanosti)
Dancing In Red Shoes: Barbara Baynton and the Australian Myth
Znanstvena istraživanja jezika i prevođenja
Ova je knjiga zamišljena kao priručnik kojim se mladim istraživačima daje pregled koraka pri izradi znanstvenih istraživanja u području jezika i prevođenja. Riječ je o područjima koja su istraživački i metodološki srodna s obzirom na slične predmete istraživanja, pa ih je stoga moguće promatrati zajedno. Istodobno, sličnosti koje istraživanja jezika i prevođenja dijele čine ih u metodološkom smislu donekle različitima od drugih područja (npr. sociologije, psihologije), za koja postoje brojni metodološki priručnici. Stoga je mladim istraživačima teško koristiti postojeće priručnike iz drugih disciplina jer to iziskuje ne samo primjenu njima novih vještina nego i zamišljanje kako ih operacionalizirati u drukčijim okvirima. Cilj je knjige predstaviti glavne pristupe u empirijskim istraživanjima jezika i prevođenja te pokazati kako se takva istraživanja provode, prateći cijeli istraživački proces od početne ideje do diseminacije rezultata. Polazi se od teorijskih modela koji se nalaze u podlozi takvih istraživanja te se objašnjava kako se fenomeni povezani s jezikom i prevođenjem mogu promatrati u svjetlu pojedinih teorija. Pokazuje se kako se početne ideje za istraživanje pretvaraju u istraživačka pitanja, a ova u hipoteze koje će se istraživanjem provjeriti. Detaljno se obrađuju načini prikupljanja podataka (metoda opservacije, eksperimentalna metoda…), kao i njihove obrade (kvalitativna i kvantitativna analiza). Raspravlja se o prednostima i nedostacima svake metode te o njihovoj prikladnosti za pojedine vrste istraživačkih pitanja u području jezika i prevođenja. Obrazlaže se kako se nedostaci metoda mogu nadvladati kombinacijom metoda i triangulacijom podataka. Opisuju se koraci u diseminaciji rezultata istraživanja kako izlaganjima na znanstvenim skupovima tako i objavljivanjem radova. Objašnjava se recenzentski postupak. Osobit se naglasak stavlja na kritičku prosudbu vlastitog i tuđeg istraživanja. Kroz cijelu se knjigu posebno provlači i pitanje etike u istraživanjima, koja se i obrađuje u zasebnom dijelu, a obuhvaća sve etičke aspekte, od rada s ispitanicima i materijalima pa do problema plagiranja. Knjiga je namijenjena prvenstveno mladim istraživačima na razini diplomskog i doktorskog studija.
(izvor: FF Open Press)
Knjiga je dostupna u otvorenom pristupu na poveznici:
https://openbooks.ffzg.unizg.hr/index.php/FFpress/catalog/book/102
Metaphor, Nation and Discourse
Ljiljana Šarić i Mateusz-Milan Stanojević (eds.). Metaphor, Nation and Discourse. Amsterdam, Philadelphia: John Benjamins, 2019.
This edited volume examines how metaphors and related phenomena (metonymies, symbols, cultural models, stereotypes) lead to the discursive construal of a common element that brings the nation together. The central idea is that metaphor use must be questioned to lay bare the processes and the discursive power behind them. The chapters examine a range of contemporary and historical, monomodal and multimodal discourses, including politicians’ discourse, presidential speeches, newspapers, TV series, Catholic homilies, colonialist discourse, and various online sources. The approaches taken include political science, international relations, cultural studies, and linguistics. All contributions feature discursive constructivist views of metaphor, with clear sociocultural grounding, and the notion of metaphor as a framing device in constructing various aspects of nations and national identity. The volume will appeal to scholars in discourse analysis, metaphor studies, media studies, nationalism studies, and political science.
(izvor: John Benjamins, https://benjamins.com/catalog/dapsac.82)
Romanticism and the cultures of infancy
Martina Domines Veliki, Cian Duffy (eds.). Romanticism and the cultures of infancy. Cham : Springer Nature, Palgrave Macmillan, 2020.
This collection of essays explores the remarkable range and cultural significance of the engagement with ‘infancy’ during the Romantic period. Taking its point of departure in the commonplace claim that the Romantics invented childhood, the book traces that engagement across national boundaries, in the visual arts, in works of educational theory and natural philosophy, and in both fiction and non-fiction written for children. Essays authored by scholars from a range of national and disciplinary backgrounds reveal how Romantic-period representations of and for children constitute sites of complex discursive interaction, where ostensibly unrelated areas of enquiry are brought together through common tropes and topoi associated with infancy. Broadly new-historicist in approach, but drawing also on influential theoretical descriptions of genre, discipline, mediation, cultural exchange, and comparative methodologies, the collection also seeks to rethink the idea of a clear-cut dichotomy between Enlightenment and Romantic conceptions of infancy.
(izvor: Palgrave Macmillan, https://www.palgrave.com/gp/book/9783030504281 )
Translating from Croatian into English: A Handbook with Annotated Translations
Translating from Croatian into English: A Handbook with Annotated Translations. ur. Jim Hlavac i Snježana Veselica Majhut. Zagreb: Hrvatska sveučilišna naklada. 2019.
Priručnik Translating from Croatian into English: A Handbook with Annotated Translations namijenjen je stručnoj i znanstvenoj javnosti zainteresiranoj za prevođenje, u njegovu praktičnom i teorijskom aspektu. Osobito će biti zanimljiv nastavnicima i studentima prevoditeljskih smjerova na studiju anglistike te studentima ostalih smjerova na studiju anglistike koje zanima prevođenje kao praktična djelatnost ili predmet znanstvenoga istraživanja. Obuhvaća četrnaest poglavlja koja se mogu podijeliti u dva dijela. U prvom uvodno-teorijskom dijelu definiraju se ciljevi i daje pregled funkcionalističkog pristupa prevođenju te specifičnosti prevođenja s materinskog na strani jezik, dok se u drugom praktičnom dijelu oprimjeruje način na koji se funkcionalistički pristup mogu koristiti u prevodilačkoj praksi.
Jeziku je svejedno
Jeziku je svejedno. Anđel Starčević, Mate Kapović i Daliborka Sarić. Zagreb: Sandorf, 2019.
Uvod u problematiku jezičnog preskriptivizma te anatomija preskriptivizma u Hrvatskoj na građi jezičnih “savjetnika” i “savjeta” iz različitih medija.
PREUZMITE KNJIGU u PDF-formatu
______________________________________________________________________________________
Prikazi knjige u medijima:
“Desetljećima već, a zadnjih tridesetak godina naročito, svi govornici ovoga jezika žrtve su terora skupine jezikoslovaca koji se nastoje izdići među govornicima/građanima kao jedini zatočnici ovoga jezika, a time posebni među posebnima, kao čuvari nacije i njezine svekolike sadašnjosti i budućnosti. Slijepi za demokraciju, raznolikost i toleranciju, a zapravo neprijatelji vlastita puka, konzervativci i preskriptivisti u njihovim redovima dobili su napokon sistematičnu i preciznu kritiku koja je raskrinkala njihovo tobožnje dušebrižništvo nad jezikom kao puku ideološku i manipulatorsku rabotu. Ukratko: znanost protiv mistifikacije.”
(Borivoj Radaković, Jutarnji list)
“Riječ je o knjizi koju je napisao trojac mlađih lingvista sa zagrebačkog Filozofskog fakulteta. Knjiga o kojoj je riječ nije samo znanstveno djelo, iako jest i to. Ta knjiga je prvorazredni aktivistički čin. To je knjiga koja baca kasetnu bombu u samo srce hrvatske jezične ideologije, ostavljajući za sobom skršene okrajke koje, nadam se, nitko nikad više neće ni pokušati polijepiti. Knjiga o kojoj je riječ je politički možda najvažnija knjiga koja je izišla u Hrvatskoj ove godine. No, pored svega toga, ta je knjiga i zaista sjajno štivo. Jer, osim što je znanstvena knjiga o jeziku, istodobno je i prvorazredna društvena satira.”
(Jurica Pavičić, Jutarnji list)
Iz recenzije:
“Kako autori višeput jasno ističu, njihov rad nije ni na koji način usmjeren protiv standardnog jezika (…) nego je na djelu kritika njegovih ‘samozvanih čuvara’, odnosno kruta, izrazito formalistična preskriptivizma kakav se razmahao nakon hrvatskog osamostaljenja, te prerastao u sredstvo manipulacije i izazivanja jezične nesigurnosti. (…) Troje autora zateklo se, zapravo, u neobičnoj situaciji da tumače ono što je u modernoj znanosti o jeziku samorazumljivo i općeprihvaćeno, naime da se komunikacija ne odvija u kontekstualnom vakuumu, da su tzv. kvarenje (ili tzv. poboljšavanje) jezika neznanstvene kategorije, jer jezik se ‘samo’ mijenja, da je polisemija u samoj naravi leksika, da je trajna i dinamična interakcija standarda s drugim varijetetima kao i interakcija polisistema hrvatskog jezika s inojezičnim sustavima prirodna i poticajna za razvoj jezika, i tome slično. (…) Nije pretjerano reći da je fascinantno koliko suvereno tako mladi autori vladaju modernom lingvističkom i sociolingvističkom literaturom i s kojom preciznošću i jednostavnošću umiju razložiti i primijeniti analitičke kategorije i ‘najfilozofičnijih’ disciplina znanosti o jeziku poput kognitivističke lingvistike i teorije metafore.”
(prof. dr. sc. Ivo Žanić, Fakultet političkih znanosti Sveučilišta u Zagrebu)
PRIKAZI
*** PRIKAZI
* (prikaz Petra Vukovića) https://hrcak.srce.hr/index.php?show=clanak&id_clanak_jezik=377879 (FLUMINENSIA : časopis za filološka istraživanja, Vol. 33 No. 1, 2021. (online first)
* (odgovor Ranka Matasovića na odgovor Mate Kapovića) https://hrcak.srce.hr/clanak/391330 (Suvremena lingvistika, Vol. 47 No. 92, 2021.)
* (odgovor Mate Kapovića na prikaz Ranka Matasovića) https://hrcak.srce.hr/index.php?show=clanak&id_clanak_jezik=379747 (Suvremena lingvistika, Vol. 47 No. 91, 2021.)
* (prikaz Ranka Matasovića) https://hrcak.srce.hr/231245 (Suvremena lingvistika, Vol. 45 No. 88, 2019.)
* Prikaz Amele Šehović, DHS, br. 15, Maj 2021., preuzmite PDF
* Prikaz Rajke Glušica: Kritika preskriptivizma i ideologije standardnog jezika – Prikaz knjige Jeziku je svejedno A. Starčevića,
M. Kapovića i D. Sarić. RIJEČ: časopis za nauku o jeziku i književnosti; Nova serija, br. 18, Nikšić, 2021., preuzmite PDF
* Prikaz Dunje Jutronić u časopisu CROATIAN JOURNAL OF PHILOSOPHY, Vol. XX, No. 60, 2020.
cjeloviti tekst dostupan je na https://hrcak.srce.hr/253679
* prikaz Marka Simonovića, preuzmite PDF dokument, Anzeiger für Slavische Philologie, (XLVII) 2019., 227-232,
* Prikaz Sanje Orlandić u časopisu Lingua Montenegrina : the magazine of linguistic, literary and cultural issues, God. XII, sv. 2, br. 24, 2019. (preuzmite .PDF dokument)
*** ODJECI U MEDIJIMA
* Igor Lasić: Dobro jutro, hrvatska jezična policijo. Novosti – tjednik za nacionalnu manjinu (8. listopada 2021.), čitajte online ili preuzmite PDF
* Predstavljanje knjige na University College London, School of Slavonic and East European Studies (Language policy and linguistic activism: Fighting prescriptivism and toxic ideologies in Croatia, s Jelenom Čalić, Tanjom Petrović i Petrom Vukovićem)
video: https://www.youtube.com/watch?v=IXg3JCe3tx0
najava: https://www.ucl.ac.uk/ssees/events/2021/may/language-policy-and-linguistic-activism-fighting-prescriptivism-and-toxic-ideologies (26.5.2021.)
* https://www.mixcloud.com/Radio_Rojc/prostor-58/listeners/ (intervju za Radio Rojc 28.12.2020.,
od 33:05 do 01:05:15)
* https://soundcloud.com/bliskisusreti/ep-57-mate-kapovic-lingvist-o-ulozi-jezika
(podcast Bliski susreti jezične vrste, Gaj Tomaš, 26.10.2020.)
* https://www.youtube.com/watch?v=EC3SIHVwjSo (intervju za Radio 808, od 41:45 do 52:05)
* http://www.rtcg.me/tv/emisije/kulturnoumjetnicki/artmagazin/283756/art-magazin-25062020.html
(11:00 – 18:20, prilog o knjizi i intervju za emisiju ART magazin, Radio i Televizija Crne Gore, lipanj 2020.)
* Intervju za Globus, ožujak 2020, čitajte online na poveznici ili preuzmite PDF dokument
* http://ideje.hr/sloboda-nakon-28-godina-zatocenistva-fizicar-procitao-knjigu-jeziku-je-svejedno-i-sad-se-pita-gdje-mi-je-bila-pamet/ (osvrt Darija Hrupeca, ideje.hr)
* https://www.24sata.hr/lifestyle/sokantna-knjiga-kaze-recite-no-pasaran-zandarima-jezika-667426
(osvrt Borisa Rašete)
* https://youtu.be/hV9-n0lLSZw (najava predavanja u Dubrovniku)
* https://youtu.be/U6NuuCZjlnQ (izlaganje na Zagrebačkom lingvističkom krugu)
* https://youtu.be/IqLu15AjKtI (emisija Jezik i predrasude Hrvatskog radija)
* https://www.jutarnji.hr/magazin/da-smo-znali-hrvatski-onda-bismo-zdenka-sir-nazvali-zdenko-sir-polemicki-obracun-s-cuvarima-i-popravljacima-hrvatskog-jezika/9652117/
(prikaz Jurice Pavičića)
* https://www.mvinfo.hr/clanak/starcevic-saric-kapovic-jezicni-savjeti-nemaju-veze-s-kvalitetom-jezika-nego-s-ideoloskim-treningom
(intervju za Moderna vremena)
* https://dubrovacki.slobodnadalmacija.hr/dubrovnik/vijesti/kultura/andel-starcevic-i-mate-kapovic-kad-god-vam-netko-pocne-govoriti-sto-bi-vi-trebali-sa-svojim-jezikom-ta-osoba-to-nuzno-radi-u-ime-neke-ideologije-1005689
(intervju i izvještaj s izlaganja u Dubrovniku, Dubrovački vjesnik)
* https://www.jutarnji.hr/kultura/knjizevnost/ove-su-knjige-obiljezile-2019-godinu-petnaest-hrvatskih-pisaca-izdvojilo-je-po-tri-knjige-i-uz-svaku-od-njih-ispisalo-kratki-nagovor-na-citanje/9746986/
(izbor knjiga godine)
* https://www.portalnovosti.com/andjel-starcevic-i-mate-kapovic-tjeranje-srbizama-preslika-je-tjeranja-srba-iz-drustva
(intervju za Novosti)
* https://www.vecernji.hr/kultura/mladi-lingvisti-govorite-hrvatski-opusteno-a-ne-po-teroru-jezikodavitelja-1358810
(intervju za Večernji list)
* https://radiogornjigrad.wordpress.com/2020/03/05/pero-kvesic-jezik-je-nas-a-ne-mi-jezikovi/
(prikaz Pere Kvesića)
* https://youtu.be/SQ7RHnjOygE (gostovanje u emisiji Kultura s nogu, HRT)
* https://youtu.be/bVLYyKTQ4xw (izlaganje u Slavonskom Brodu, prvi dio)
* https://youtu.be/8XPLpfxPt9Y (izlaganje u Slavonskom Brodu, drugi dio)
Beyond the 49th Parallel: Many Faces of the Canadian North
Beyond the 49th Parallel : Many Faces of the Canadian North / Au-delà du 49ème parallèle : multiples visages du Nord canadien, Évaine Le Calvé-Ivičević and Vanja Polić (eds.). Central European Association of Canadian Studies. Brno: Masaryk University Press, 2018.
The volume is a collection of essays on the different issues regarding the North, as observed from the perspective of Canadian studies. Since Canada as a whole can be considered the “North,” the volume includes a scope of multidisciplinary texts that question a whole range of “Norths” in the past and present, and in a variety of areas, from founding narratives to land management policies and social issues, to literature and other artistic genres. Each of these areas highlights a different kind of “nordicity” for, beyond geography, “the North” embraces a wide scope of meanings and symbolic values. Divided into five parts, the contributions in this volume provide a kaleidoscopic presentation of topics in this vast explorative project of the equally vast space that is the North.
Strateško konstruiranje značenja riječju i slikom : konceptualna motivacija u ovladavanju jezikom
Renata Geld, Mateusz-Milan Stanojević. Strateško konstruiranje značenja riječju i slikom: konceptualna motivacija u ovladavanju jezikom. Zagreb : Srednja Europa, 2018.
Knjiga se bavi strateškim konstruiranjem značenja, odnosno procesima uključenim u konstruiranje značenja u drugome jeziku. Daje se pregled istraživanja autora i njihovih suradnika u posljednjih desetak godina uključujući i najnovija istraživanja višemodalnog konstruiranja značenja riječju i slikom. Cilj je knjige pokazati sponu između kognitivne lingvistike i teorije ovladavanja jezikom, uz primjere inovativne metodologije istraživanja, ali i primijenjenih aspekata saznanja proizašlih iz rezultata dobivenih u navedenim istraživanjima. Knjiga je namijenjena svima koji žele osvijestiti temeljne spone između prvoga i drugoga jezika, spoznaje i iskustva, a kroz perspektivu strateškog razmišljanja o jeziku.
Grammar Workbook for Contemporary English Language 2
Ivana Bašić, Marko Majerović i Marina Zubak Pivarski. Grammar Workbook for Contemporary English Language 2. Zagreb : Hrvatska sveučilišna naklada, 2018.
Vježbenica Grammar Workbook for Contemporary English Language 2, Ivane Bašić, Marka Majerovića i Marine Zubak Pivarski primarno je namijenjena studentima prve godine studija engleskoga jezika na Filozofskome fakultetu, ali mogućnost njezine uporabe puno je šira. Tematski, metodološki i sadržajno usklađena je s potrebama upravo hrvatskih studenata engleskoga jezika, u čemu je njezina društvena korisnost. Zadaci u vježbenici nastali su za dugogodišnjega nastavnoga i stručnoga rada autora sa studentima, a temelje se na ispitnim materijalima.
