Arhiva kategorije: 7. i 9. semestar : KNJIŽEVNI KOLEGIJI

Milton

Naziv kolegija: Milton
Izvođač: dr. sc. Tomislav Brlek, doc. (Odsjek za komparativnu književnost)
ECTS-bodovi: 6

Jezik: engleski
Trajanje: 1 semestar (1. ili 3.)
Status: izborni kolegij
Oblik nastave: 1 sat predavanja, 2 sata seminara tjedno
Uvjeti za upis kolegija: upisan 1. ili 3. semestar diplomskog studija
Način ocjenjivanja: ispit

Syllabus
1. Introduction

2. L’Allegro and Il Penseroso
3. Lycidas
4. Comus
5. Samson Agonistes
6. Paradise Lost, Book I

7. Paradise Lost, Book II
8. Paradise Lost, Book III
9. Paradise Lost, Book IV
10. Paradise Lost, Book V
11. Paradise Lost, Book VI
12. Paradise Lost, Books VII-VIII
13. Paradise Lost, Book IX
14. Paradise Lost, Book X
15. Paradise Lost, Books XI-XII
16. Concluding Remarks

Obvezna literatura:
John Milton: Poetical Works, ed. Douglas Bush (Oxford, 1966)

MILTON: A READER (available from the Library)
Stanley Fish: Surprised by Sin: The Reader in “Paradise Lost”, 2nd ed. (Harvard: Harvard University Press, 1997)
Stanley Fish: How Milton Works (Harvard: Harvard University Press, 2001)
Northrop Frye: Five Essays on Milton’s Epics (London: Routledge and Kegan Paul, 1966)
Barbara K. Lewalski: The Life of John Milton, rev.ed. (Oxford: Blackwell, 2003)

 

Nastavi čitati

Hrvatsko-američka etnička književnost-arhiva

Naziv kolegija: Hrvatsko-američka etnička književnost (Croatian-American Ethnic Literature) (A, 20. st.) (2014/15.)
Nastavnica: Dr. sc. Jelena Šesnić, izv. prof.
ECTS-bodovi: 6
Jezik: Engleski
Trajanje: zimski semestar dipl. studija (1. ili 3.)
Status: Izborni
Oblik nastave: 1 sat predavanja + 2 sata seminara
Uvjeti za upis kolegija: Upisan dipl. studij.
Sadržaj kolegija: U kolegiju se prati kontinuirani razvoj etničke književnosti hrvatskoga predznaka unutar američke (SAD) književnosti. Polazeći od činjenice da se početkom 20. stoljeća uspostavlja iseljeničko pismo koje problematizira hrvatske i hrvatsko-američke protagoniste te njihove specifične situacije i zaplete na putu integracije u američko društvo, kolegij nudi pregled reprezentativnih tekstova i čvorišta na kojima počiva hrvatsko etničko iskustvo u književnosti SAD-a, ali dijelom i u hrvatskoj književnosti. Isprva se postavlja teza da je hrvatsko etničko pismo specifično po nekim odlikama (teme, kulturni elementi, tipovi protagonista), potom se sagledavaju različite manifestacije (žanrovske, stilske, ideološke) unutar cjeline, da bi se u nastavku, korištenjem modela suvremenih etničkih, kulturnih i američkih studija, ukazalo na izuzetnu živost unutar hrvatskog etničkog pisma, koje više nije ograničeno ni nacionalnim (SAD) ni jezičnim granicama (engleski), nego se iskazuje u transnacionalnom i dijasporijskom kontekstu te se može sagledavati na podlozi sličnih kulturnih iskustava. Žanrovski (od memoara, autobiografije, putpisa do fikcionalnih žanrova i poezije), jezično (engleski, hrvatski, bilingvalizam) te geo-politički ovi tekstovi predstavljaju kulturni i interpretativni izazov.
Cilj kolegija: Poticanje kritičkog i istaživačkog rada kod studenata na primjeru književne i kulturne produkcije koja zahtijeva interdisciplinarni pristup. Upoznavanje s nedovoljno poznatim i vrednovanim korpusom vezanim za hrvatsku i američku kulturnu povijest i suvremenost.
Obveze u kolegiju: Kontinuirana evaluacija (kolokviji: mid-term + final); seminarski rad (10-12 kartica teksta); aktivnost na satu (redovno pohađanje, usmena prezentacija, sudjelovanje u raspravama, pismene zadaće). Zaključna se ocjena temelji na pozitivno ocijenjenim svim segmentima rada u kolegiju.

Primarni tekstovi:

– Ante Tresić Pavičić, Preko Atlantika do Pacifika: život Hrvata u Sjevernoj Americi (1907; izbor)
– Louis Adamič, From Many Lands (1939; izbor); Native’s Return (1934; izbor); Laughing in the Jungle (1932; izbor); A Nation of Nations (1945; izbor)
– Gabro Karabin, „Honorable Escape“ (1937)
– Edward Ifkovic, Anna Marinkovich, A Novel (1980)
– Mary Helen Stefaniak, Self Storage and Other Stories (1997; izbor); The Turk and My Mother (2004)
– Vladimir Goss, Antigonin dnevnik (1993); novele (izbor)
– Josip Novakovich, Plum Brandy: Croatian Journeys (2003); novele (izbor); Shopping for a Better Country (2012; izbor)
– Neda Miranda Blažević-Krietzman, „Terorizam i prijelazi preko hladnoratovskih granica“ (2004); Marilyn Monroe, moja majka (2012; izbor iz novela)
– Janko Deur, Priče iz Amerike (1994; izbor); Refleksije u znatiželjnom oku (2004; izbor)

Raspored po tjednima

1. Uvod u problematiku nestablinog književnog korpusa (Brešić); „minorna književnost“ (Deleuze i Guattari); problematika studija hrvatske dijaspore (Škvorc)

2. Hibridni žanr putopisa; pojam transkulturacije (Ortiz) i književnosti u „zoni dodira“ (Pratt); autoetnografsko pismo (Pratt); američki putopis Tresića Pavičića kao generativni tekst i začetnik hrvatsko-američkog putpisnog pisma

3. i 4. Doprinos slovensko-američkog autora Louisa Adamiča razvoju općenito etničkog, a posebno hrvatskog etničkog izričaja u međuratnoj Americi; analiza nefikcionalnih žanrova (od putopisa do autobiografije i publicistike); žanr etničke autobiografije (Boelhower)

5. i 6. Problematika „drugoga naraštaja“; rađanje umjetničkog izričaja: Karabinova kratka priča „Honorable Escape“ i Ifkovicev roman Anna Marinkovich

7. Prvi kolokvij. Uvod: Naracija i (obiteljska) memorija: pamćenje hrvatsko-američke književnosti; roman M. H. Stefaniak The Turk and My Mother

8. i 9. Nastavak: Stefaniak, The Turk and My Mother ; etnička književnost u odnosu prema američkoj

10. i 11. Globaliziranje hrvatsko-američke književnosti; od egzilnog, etničkog do dijasporijskog pisma; Blažević-Krietzman: „Terorizam i prijelazi preko hladnoratovskih granica“; Goss (roman Antigonin dnevnik)

12. i 13. Globaliziranje hrvatsko-američke književnosti; od egzilnog, etničkog do dijasporijskog pisma; Novakovich, izbor iz nefikcionalne proze (memoari, putopis, eseji); etnografski model čitanja (Clifford)

14. Repertoar suvremene hrvatsko-američke kratke proze (novele i kratke priče): Novakovich (izbor), Blažević-Krietzman (izbor) i Deur (izbor)

15. Evaluacija; završni kolokvij.

Literatura:
A Obvezatna

– Boelhower, William. “The Brave New World of Immigrant Autobiography”. MELUS 9.2: Ethnic Biography and Autobiography. (Summer 1982): 5-23.
– Brešić, Vinko. “Hrvatska emigrantska književnost.” Teme novije hrvatske književnosti. Zagreb: NZMH, 2001. 179-211.
– Clifford, James. The Predicament of Culture: Twentieth-Century Ethnography, Literature, and Art. Cambridge and London: Harvard UP, 1988. (izbor)
– Deleuze, Gilles, and Félix Guattari. “What Is a Minor Literature?” Kafka: Toward a Minor
– Literature
. Trans. Dana Polan. Minneapolis: U of Minnesota P, 1986. 16-27.
– Koval, Ramona. „Books and Writing: Josip Novakovich“. Radio National. 03.07. 2005. 21. 06. 2006. Web.
– „Mary Helen Stefaniak“. http://www.maryhelenstefaniak.com/
– Ortiz, Fernando. Cuban Counterpoint. Tobacco and Sugar. 1940. Trans. Harriet de Onís. Durham and London: Duke UP, 1995. lvii-lxiv, 97-103.
– Pratt, Mary Louise. “Arts of the Contact Zone”. Profession 91 (1993): 33-40.
– Šesnić, Jelena . „Croatian American Literature as a Transculturated Discourse“. East Central Europe in Exile. Volume 2: Transatlantic Identitites. Ed. Anna Mazurkiewicz. Newcastle upon Tyne: Cambridge Scholars Publishing, 2013. 13-29.
– Škvorc, Boris. Australski Hrvati: mitovi i stvarnost. Rasprave i eseji o hrvatskoj emigrantskoj književnosti, egzilantima i imaginarnoj Hrvatskoj. Zagreb: Hrvatska matica iseljenika, 2005. (izbor)

B Izborna

– Antić, Ljubomir. Croats and America. Trans. Vladimir Goss. Zagreb: Hrv. sveuč. naklada, 1997. (Hrvati i Amerika. 2. dop. izd. Zagreb: Hrv. sveuč. naklada, Hrvatska matica iseljenika, 2002.)
– Banov-Depope, Estela. Hrvatske kalendarske knjige u Sjevernoj Americi. Rijeka: Hrvatsko filološko društvo, Graftrade Žagar, 2001.
– Bicha, Karel. „Hunkies: Stereotyping the Slavic Immigrants, 1890-1920“. Journal of American Ethnic History 2.1 (Fall 1982): 16-38.
– Bierlein, Stacy. „Interview with Josip Novakovich“. Other Voices 38. 21.06. 2006. Web.
Diaspora. A Journal of Transnational Studies. EBSCO-Academic Search Premier. Web.
– Goss, Vladimir P. “Hrvatski duh u engleskome ruhu”. Hrvatski iseljenički zbornik (2001): 163-71.
Hrvatski iseljenički zbornik. Zagreb: Hrvatska matica iseljenika. 1992-. (2001-. Web.)
– Ifkovic, Edward. “Three South Slavic-American Literatures”. Ethnic Perspectives in American Literature. Selected Essays on the European Contribution. Eds. Robert Di Pietro and Edward Ifkovic. New York: The MLA of America, 1983. 266-91.
Iseljenički kalendar. Nova matica. Zagreb: Hrvatska matica iseljenika. 1955-1991.
– Kalogjera, Branka. Pisci između dviju domovina. Rijeka: Hrv. filološko društvo, Graftrade, 2003.
— . Izlaz iz iluzija: studije, eseji, kritike. Zagreb: Hrvatska matica iseljenika, 2008.
– Prpić, Jure (George Prpic). Hrvati u Americi: njihova povijest i doprinos Americi i Hrvatskoj. Prev. Ksenija Horvat. Zagreb: Hrvatska matica iseljenika, 1997.
– Rogić, Ivan i Ivan Čizmić. Modernizacija u Hrvatskoj i hrvatska odselidba. Zagreb: Institut društvenih znanosti Ivo Pilar, 2011.
– Šesnić, Jelena. „Croatian American Diasporic Literature: Two Cases of an Emergent Discourse“.
Transatlantic Dialogues: Eastern Europe, the U.S. and Post-Cold War Cultural Spaces. Eds.
– Rodica Mihaila and Roxana Oltean. Bucarest: Editura universitatii din bucuresti, 2009. 224-41.

 

 

 

 

______________________________________________________________________________________________________________

 2011/2012.
Anglistika-Diplomski studij
Naziv kolegija:
Hrvatsko-američka etnička književnost (A, 20. st.)

Nastavnica: Dr. sc. Jelena Šesnić, doc.
ECTS-bodovi: 6
Jezik: Engleski
Trajanje: zimski semestar (7. ili 9.)
Status: Izborni
Oblik nastave: 1 sat predavanja + 2 sata seminara
Uvjeti za upis kolegija: Upisan dipl. studij.
Cilj i sadržaj kolegija: U kolegiju se prati kontinuirani razvoj etničke književnosti hrvatskoga predznaka unutar američke (SAD) književnosti. Polazeći od činjenice da se početkom 20. stoljeća uspostavlja iseljeničko pismo koje problematizira hrvatske i hrvatsko-američke protagoniste te njihove specifične situacije i zaplete na putu integracije u američko društvo, kolegij nudi pregled reprezentativnih tekstova i čvorišta na kojima počiva hrvatsko etničko iskustvo u književnosti SAD-a, ali dijelom i u hrvatskoj književnosti. Isprva se postavlja teza da je hrvatsko etničko pismo specifično po nekim odlikama (teme, kulturni elementi, tipovi protagonista), potom se sagledavaju različite manifestacije (žanrovske, stilske, ideološke) unutar cjeline, da bi se u nastavku, korištenjem modela suvremenih etničkih, kulturnih i američkih studija, ukazalo na izuzetnu živost unutar hrvatskog etničkog pisma, koje više nije ograničeno ni nacionalnim (SAD) ni jezičnim granicama (engleski), nego se iskazuje u transnacionalnom i dijasporijskom kontekstu te se može sagledavati na podlozi sličnih kulturnih iskustava. Žanrovski (od memoara, putpisa do fikcionalnih žanrova i poezije), jezično (engleski, hrvatski, bilingvalizam) te geo-politički ovi tekstovi predstavljaju kulturni i interpretativni izazov.

Primarni tekstovi (u pripremi):
– Ante Tresić Pavičić, Preko Atlantika do Pacifika: život Hrvata u Sjevernoj Americi (1907; izbor)
– Gabro Karabin, „Honorable Escape“ (1937)
– Louis Adamič, From Many Lands (1939; izbor); Native’s Return (1934; izbor); Laughing in the Jungle (1932; izbor)
– Edward Ifkovic, Anna Marinkovich, A Novel (1980)
– Mary Helen Stefaniak, Self Storage and Other Stories (1997; izbor); The Turk and My Mother (2004)
– Vladimir Goss, Antigonin dnevnik (1993); novele (izbor)
– Josip Novakovich, Plum Brandy: Croatian Journeys (2003); novele (izbor)

Literatura (u pripremi):
A. Obvezatna
– Brešić, Vinko. “Hrvatska emigrantska književnost.” Teme novije hrvatske književnosti. Zagreb: NZMH, 2001. 179-211.

– Clifford, James. The Predicament of Culture: Twentieth-Century Ethnography, Literature, and Art. Cambridge and London: Harvard UP, 1988. (izbor)
– Deleuze, Gilles, and Félix Guattari. “What Is a Minor Literature?” Kafka: Toward a Minor
– Literature
. Trans. Dana Polan. Minneapolis: U of Minnesota P, 1986. 16-27.

– Koval, Ramona. „Books and Writing: Josip Novakovich“. Radio National. 03.07. 2005. 21. 06. 2006. Web.
– Goss, Vladimir P. “Hrvatski duh u engleskome ruhu”. Hrvatski iseljenički zbornik (2001): 163-71.
– Ifkovic, Edward. “Three South Slavic-American Literatures”. Ethnic Perspectives in American
– Literature. Selected Essays on the European Contribution.
Eds. Robert Di Pietro and Edward Ifkovic. New York: The MLA of America, 1983. 266-91.

– „Mary Helen Stefaniak“. http://www.maryhelenstefaniak.com/
– Pratt, Mary Louise. Imperial Eyes: Travel Writing and Transculturation. London and New York: Routledge, 1992. (izbor)
– Šesnić, Jelena. „Croatian American Diasporic Literature: Two Cases of an Emergent Discourse“.
Transatlantic Dialogues: Eastern Europe, the U.S and Post-Cold War Cultural Spaces. Eds.
– Rodica Mihaila and Roxana Oltean. Bucarest: Editura universitatii din bucuresti, 2009. 224-41.
– Škvorc, Boris. Australski Hrvati: mitovi i stvarnost. Rasprave i eseji o hrvatskoj emigrantskoj književnosti, egzilantima i imaginarnoj Hrvatskoj. Zagreb: Hrvatska matica iseljenika, 2005. (izbor)

B. Izborna
– Antić, Ljubomir. Croats and America. Trans. Vladimir Goss. Zagreb: Hrv. sveuč. naklada, 1997. (Hrvati i Amerika. 2. dop. izd. Zagreb: Hrv. sveuč. naklada, Hrvatska matica iseljenika, 2002.)
– Bicha, Karel. „Hunkies: Stereotyping the Slavic Immigrants, 1890-1920“. Journal of American Ethnic History 2.1 (Fall 1982): 16-38.
– Bierlein, Stacy. „Interview with Josip Novakovich“. Other Voices 38. 21.06. 2006. Web.
Diaspora. A Journal of Transnational Studies. EBSCO-Academic Search Premier. Web.
Hrvatski iseljenički zbornik. Zagreb: Hrvatska matica iseljenika. 1992-. (2001-. Web.)
Iseljenički kalendar. Nova matica. Zagreb: Hrvatska matica iseljenika. 1955-1991.
– Kalogjera, Branka. Pisci između dviju domovina. Rijeka: Hrv. filološko društvo, Graftrade, 2003.
– Prpić, Jure (George Prpic). Hrvati u Americi: njihova povijest i doprinos Americi i Hrvatskoj. Prev. Ksenija Horvat. Zagreb: Hrvatska matica iseljenika, 1997.

Način polaganja ispita: Kontinuirana evaluacija (kolokviji: mid-term + final; 50% ocjene); seminarski rad (10 kartica teksta; 30 % ocjene); aktivnost na satu (redovno pohađanje, usmena prezentacija, sudjelovanje u radu seminara; 20 % ocjene).

 

Nastavi čitati

Etika i estetika britanskoga i irskoga modernizma

dr. sc. Ljiljana Ina GJURGJAN, redoviti profesor
Naziv kolegija: Etika i estetika britanskoga i irskoga modernizma

7./9. semestar
Jezik
: engleski

Trajanje:1 semestar, zimski
Status: izborni
Oblik nastave: 1 sat predavanja i 2 sat seminara tjedno
Uvjeti: Upisan 7./9. semestar
Ispit: Kontinuirano praćenje. Tijekom seminara studenti/ce trebaju izraditi jedan seminarski rad te ga prezentirati na satu. Rad u seminaru, seminarski rad te dva kolokvija konstitutivni su dio završne ocjene. Svi dijelovi ocjene moraju biti pozitivni da bi student/ica dobio/la zaključnu ocjenu.

Sadržaj: Na odabranom korpusu modernističkih tekstova analizirat ćemo osobine i tematiku modernizma. U završnom dijelu seminara usporedit ćemo modernizam s nekim djelima kasnijega razdoblja. – Audenovom pjesmom «U sjećanje na W. B. Yeatsa», Cunninghamovim romanom Sati i pripovijetkom iz Barnesove zbirke pripovijedaka Stol od četurnovine»

Cilj: Cilj kolegija je problemski pristupiti razdoblju modernizma. Uz upoznavanje dijela kanona britanskoga i irskoga modernizma, u kolegiju će se raspraviti i temeljna pitanja o ulozi književnosti. ali i njezinoj ulozi u  artikulaciji osobnoga i nacionalnoga identiteta u tom razdoblju. U kolegiju ćemo se također upoznati s relevantnim kritičkim metodama za promišljanje modernizma (psihoanalitička, poststrukturalistička, feministička, postkolonijalna/kulturološka kritika).

  1. tjedan. Uvod Karakteristike modernizma, razgraničenje pojmova dekadentizam, esteticizam, impresionizam, modernizam, modernitet, avangarda. Filozofske pretpostavke modernizma (Mach, Bergson, Nietzsche, Freud)
  2. tjedan. Esteticizam i dekadentizam W.B. Yeats: «Saling to Byzantium»,  Oscar Wilde: The Picture of Dorain Gray (ulomak),  
  3. tjedan. Estetizacija nasilja W.B. Yeats: Cathleen ni Houlihan, «Easter 1916», Roland Barthes: Mythologies (ulomak),  
  4. tjedan. Modernistički antijunak: T.S. Eliot: «The  Love Song of  J. Alfred  Prufrock», James Joyce: «Counterparts», Ulysses (odabrane scene iz filma)
  5. tjedan. S. Beckett: Waiting for Godot: (ulomci)   
  6. tjedan. Modernistički subjektivizam: Joseph Conrad: Heart of Darkness,  analiza eseja  Ian Watt: “Conrad in the Nineteenth Century”,  V. Woolf: Mrs. Dalloway (film)
  7. tjedan Modernistički subjektivizam/nast. V. Woolf: To the Lighthouse Analiza eseja Erich Auerbach: “Smeđa čarapa” ili (u: E. Auerbach: Mimesis: Prikazivanje stvarnosti u zapadnoj književnosti) Bonnie Kime Scott: “Digging out Mrs. Dalloway” (u: B. K. Scott: Refiguring Modernism, vol. 2:  Postmodern Feminist Readings of Woolf, West, and Barnes)
  8. tjedan. nastavak MIDTERM PAPER
  9. tjedan. Postkolinijalna kritika: Joyce, «Counterparts», «Eveline» (konstrukcija identiteta  u kolonijalnim uvjetima- Mullin), eseji Chinua Achebea i  Edwarda  Saida o  Heart of Darkness (u: A Practical Reader in Contemporary Literary Theory, Edited by P. Brooker and P. Widdowson) Chapter 4: Conrad: The Presentation of Narrative (u: Edward W. Said: The World, the Text, and the Critic)
  10. tjedan. Feminističko čitanje romana V. Woolf’s: To the Lighthouse. Analiza eseja  Bonnie Kime Scott: “Digging out Mrs. Dalloway” (u: B. K. Scott: Refiguring Modernism, vol. 2:  Postmodern Feminist Readings of Woolf, West, and Barnes)
  11. tjedan.  Psihoanalitičko čitanje To the Lighthouse (the Oedipal complex)
  12. tjedan. Postmodernistička reinskripcija Mrs. Dalloway: Michael Cunningham: The Hours
  13. W. H. Auden: «In Memory of W. B. Yeats», Julian Barnes: from «The Lemon Table»
  14. Rezervno vrijeme za nadoknade ili daljnje razgovore o temama prema izboru studenata
  15. END TERM PAPER

Popis literature:
OBVEZATNA
– A Reader – dostupan za fotokopiranje u fotokopiraonici Fakulteta pod nazivom Prof. Gjurgjan, Britanski modernizam 2009/10)

– Joseph Conrad Heart of Darkness,
– James Joyce A Portrait o the Artist as a Young Man, Ulysses (selected pages),
– Virginia Woolf , To the Lighthouse Misses Dalloway (optional)

SEKUNDARNA:
– Chapter 6: Joseph Conrad: Heart of Darkness (u: A Practical Reader in Contemporary Literary Theory, Edited by P. Brooker and P. Widdowson)
– Chapter 4: Conrad: The Presentation of Narrative (u: Edward W. Said: The World, the Text, and the Critic)
Impressionism (u: Ian Watt: Conrad in the Nineteenth Century)
– Ivo Vidan: Punina trenutka u struji svijesti (u: Virginia Woolf: Gospođa Dalloway (preveo Mate Maras))
– Virginia Woolf: From “Byron and Mr. Briggs” (u: The Gender of Modernism: A Critical Anthology, edited by Bonnie Kime Scott)
– Erich Auerbach: Smeđa čarapa ili (u: E. Auerbach: Mimesis: Prikazivanje stvarnosti u zapadnoj književnosti ili engl. prijevod )
– Bonnie Kime Scott: Digging out Mrs. Dalloway (u: B. K. Scott: Refiguring Modernism, vol. 2:  Postmodern Feminist Readings of Woolf, West, and Barnes)
– Ban Wang: “I” on the Run: Crisis of Identity in Mrs. Dalloway (u: Modern Fiction Studies, Vol. 38, no. 1)
– Declan Kiberd: Inventing Ireland: The Literature of the Modern Nation, London: Vintage, 1996
– Margot Norris: “Stephen Dedalus, Oscar Wilde, and the Art of Lying” u Joyce’s Web, Austen: U. of Texas Press, 1992.

Nastavi čitati

Englesko barokno pjesništvo

Naslov kolegija: Englesko barokno pjesništvo.
Nastavnica:
dr sc. Janja Ciglar-Žanić.
ECTS-bodovi: 6 bodova.
Jezik: engleski
Status: izborni kolegij.
Trajanje: 1 semestar (VII. ili VIII. semestar)
Oblik nastave: 1 sat predavanja i 2 sata seminara tjedno.
Uvjeti za upis kolegija: završen VI. semestar.

Opis/ Sadržaj kolegija: Kolegij će biti posvećen engleskoj poeziji ranijeg sedamnaestog stoljeća sa stajališta njezina odnosa/ pripadnosti europskoj književnosti toga vremena. Barok će se smatrati književnim razdobljem koje dominira drugom polovicom šesnaestog i prvom polovicom sedamnaestog stoljeća u većini europskih kultura, uključujući, kao što će diskusije kušati pokazati, i u engleskoj literaturi toga vremena.

Končetizam kao ključno obilježje proučavat će se zajedno s drugim retoričkim figurama koje obilježavaju barokno razdoblje. Posebna pažnja bit će posvećena takozvanoj metafizičkoj školi u engleskoj poeziji, koja se pojavljuje početkom sedamnaestog stoljeća, ali proučavat će se i drugi pjesnici, koji ne nose tradicionalnu oznaku “metafizički”. U dijalogu sa studentima temeljito će se analizirati svjetovna i duhovna lirika spomenutog razdoblja s namjerom da se preispitaju sličnosti i razlike između engleske i drugih europskih varijanti baroka.

Ciljevi kolegija: Glavni je cilj kolegija relocirati englesku književnost ranijeg sedamnaetog stoljeća iz renesanse u užem smislu u postrenesansni pokret poznat u većini europskih zemalja kao barok. Proučavanje poetike i retorike spomenute poezije bit će u centru pažnje ovog književnog—povijesnog postupka.

Studentske obaveze: Rad u nastavi (redovito pohađanje kolegija i aktivno sudjelovanje u nastavi); različiti pojedinačni zadaci (jedno usmeno izlaganje); i konačni pismeni ispit na kraju semestra u obliku eseja.

Sadržaj kolegija po tjednima:

Prvi tjedan: Uvod: barok kao književno razdoblje. Renesansno načelo decoruma i barokna kršenja decoruma.
Drugi tjedan: Distinktivna obilježja u području (a) stila (paralogički obrasci, antiteza, amblem, igra riječima, concetto; ingeniozost, domišljatost; jezična i intelektualna kombinatorika), (b) žanr (generičke preferencije, karakteristična mješavina žanrova, nove žanrovske kombinacije) i (c) stajališta (prema pjesništvu, pjesnicima, svijetu; aktualnost, dramatikalnost, jezična i epistemološka skepsa).
Treći tjedan: Izrazi i pojmovi: manirizam, barok, “metafizičko” pjesništvo.
Četvrti tjedan: Končetizam u engleskom baroknom pjesništvu.
Peti tjedan: Elizabetinska slika svijeta kao izvor barokne slikovnosti.
Šesti tjedan: Petrarkistički topoi i njihove barokne transformacije.
Sedmi tjedan: John Donne: pjesme iz zbirke Songs and Sonets (“The Canonization”, “The Sun Rising”, “The Good Morrow”, “The Flea” i “A Valediction: Forbidding Mourning”).
Osmi tjedan: John Donne: pjesme iz zbirke Holy Sonnets (“Batter My heart, three—person’d God”).
Deveti tjedan: George Herbert: pjesme iz zbirke The Temple (“Easter Wings”, “Jordan (I)”, “Jordan (II)”, “The Pulley”, “The Forerunners” i “Virtue”).
Deseti tjedan: Henry Vaughan: pjesme iz zbirke Silex Scintillans (“The Retreate” i “Regeneration”).
Jedanaesti tjedan: Richard Crashaw: pjesme iz zbirke Carmen Deo Nostro (“The Weeper”).
Dvanaesti tjedan: Andrew Marvell: pjesme iz zbirke Collected Poems (“To His Coy Mistress” i “The Garden”).
Trinaesti tjedan: Thomas Traherne: pjesme iz zbirke Commentaries of Heaven (“Shadows in the Water”).
Četrnaesti tjedan: Ben Jonson: pjesme iz zbirke Underwood (“My Picture Left in Scotland”).
Petnaesti tjedan: Pismeni ispit.

Obavezna literatura:
Gardner, Helen (ur), The Metaphysical Poets, Harmondsworth [etc.]: Penguin Books, 1988.
Ford, Boris (ur), The New Pelican Guide to English Literature, vol. 3: From Donne to Marvel, Harmondsworth: Penguin Books, 1988.
Sidney, Philip, An Apology for Poetry, u: D. J. Enright & Ernst de Chickero (ur), English Critical Texts, London: Oxford UP, 1962; 12-17.
Johnson, Samuel, Lives of the English Poets, 1. tom, London: Oxford UP, 1961; 3-49.
Eliot, T. S, “The Metaphysical Poets”, u: D. J. Enright & Ernst de Chickero (ur), English Critical Texts, London: Oxford UP, London, 1962, 302-311.
Abrams, M. H (ur), The Norton Anthology of English Literature, 1. tom, 6. izdanje, New York i London: W W. Norton, 1993.
Ciglar-Žanić, Janja, Domišljato stvoren svijet: Barok u engleskoj književnosti, Zagreb: Slap, 2008.
Ciglar-Žanić, Janja. “Fatal Fascination or Calculated Choice: The Conceit in Seventeenth Century English Poetry”, Studia Romanica et Anglica Zagrabiensia 31-31, 1986/ 87; 3-20.
Ciglar-Žanić, Janja. “Koliko je metafizička engleska metafizička poezija?”, Umjetnost riječi 1, Zagreb, 1988; 73-92.
Ciglar-Žanić, Janja. “Barokno pjesništvo, englesko i hrvatsko: značenje nekih analogija”, Književna smotra, XXI, nos. 69-72, 1988; 165-172.
Ciglar-Žanić, Janja. “Neki aspekti engleskog književnog baroka: Formalni manirizmi i njihove funkcije u engleskom postrenesansnom pjesništvu”, u: Fališevac, Dunja, i Živa Benčić (ur), Književni barok, Zagreb: Zavod za znanost o književnosti, 1988; 191-223.
Curtius, Ernst Robert, European Literature and the Latin Middle Ages, Princeton: Princeton UP, 1973; 273–301.
Curtius, Ernst Robert, Evropska književnost i latinsko srednjovjekovlje. Zagreb: Nakladni zavod Matice Hrvatske, 1971.
Daiches, David, A Critical History of English Literature: in four volumes, Vol. 2. – VII, London: Secker & Warburg, 1991; 246-534.
Fališevac, Dunja, i Živa Benčić (ur), Književni barok, Zagreb: Zavod za znanost o književnosti, 1988.
Grierson, Herbert J. C, Cross Currents in English Literature of the Seventeenth Century, Harmondsworth: Penguin Books, 1966.
Hollander, John, i Frank Kermode (ur). The Oxford Anthology of English Literature, vol. 1: The Middle Ages Through the Eighteenth Century, New York; London & Toronto: Oxford UP, 1973; 2337-2316.
Kravar, Zoran, “Književnost 17. stoljeća i pojam ‘barok’”, u: Fališevac, Dunja, i Živa Benčić (ur), Književni barok, Zagreb: Zavod za znanost o književnosti, 1988; 7-48.
Morgues, Odette De, Metaphysical, Baroque and Précieux Poetry, Oxford: Clarendon Press, 1953.
Morgues, Odette De, “The European Background to Baroque Sensibility”, u: Ford, Boris (ur), The New Pelican Guide to English Literature, vol. 3: From Donne to Marvel, Harmondsworth: Penguin Books, 1982; 97-105.
Pavličić, Pavao, “Manirizam i barok: jedno ili dvoje?”, u: Fališevac, Dunja, i Živa Benčić (ur), Književni barok, Zagreb: Zavod za znanost o književnosti, 1988; 49-71.
Praz, Mario. The Flaming Heart, New York: The Norton Library, 1973; 204-263.
Segel, Harold B. The Baroque Poem: A Comparative Survey, New York: Dutton Paperback, 1974; 12-142.
Tillyard, E. M. Elizabethan World Picture, Harmondsworth: Penguin Books, 1972.
Warnke, Frank J, Versions of Baroque: Terms and Concepts, New Haven & London: Yale UP, 1975; 1-20.

Preporučena literatura:
Empson, William, Seven Types of Ambiguity, London: Chatto & Windus, 1956.
Fališevac, Dunja, Poezija Dživa Bunića Vučića (doktorska disertacija), Zagreb, 1983.
Forster, Leonard, The Icy Fire, London: Cambridge UP, 1979.
Hocke, Gustav René, Svijet kao labirint: manira i manija u evropskoj umjetnosti od 1520 do 1650 i u suvremenosti, prijevod: Nadežda Čačinović—Puhovski, Zagreb: Biblioteka August Cesarec, 1991.
Keast, William R (ur), Seventeenth-Century English Poetry: modern essays in criticism, New York: Oxford UP, 1962.
Leishman, J. B, The Art of Marvell’s Poetry, London: Hutchinson, 1972.
Lovejoy, Arthur O. The great chain of being: a study of the history of an idea. Cambridge (Mass) & London: Harvard UP, 1964.
Kravar, Zoran, Studije o hrvatskom književnom baroku, Zagreb: Nakladni zavod Matice Hrvatske, 1975.
Pavličić, Pavao, Rasprave of hrvatskoj baroknoj kjiževnosti, Split: Čakavski sabor, 1979.
Stein, Arnold. John Donne’s Lyrics. Minneapolis: University of Minnesota Press, 1962.
Sypher, Wylie, Four Stages of Renaissance Style: transformations in art and literature: 1400-1700, New York: Garden City & Doubleday, 1955.
Tuve, Rosemond. Elizabethan and Metaphysical Imagery: Renaissance poetic and twentieth-century critics, Chicago & London: The University of Chicago Press, 1972.
Vendler, Helen. The Poetry of George Herbert, Cambridge (Mass) and London: Harvard UP, 1975.
Wellek, René (ur), Concepts of criticism, s uvodnom riječju Stephena G. Nicholsa, Jr, New Haven & London: Yale UP, 1963.
Willey, Basil, The Seventeenth-Century Background: studies in the thought of the age in relation to poetry and religion, Harmondsworth & Ringwood: Penguin Books and Chatto & Windus, 1972.
Witherspoon,, Alexander M, i F. J. Warnke, Seventeenth—Century Prose and Poetry, New York: Harcourt, Brace & World, 1963.

Britanski moderni roman i Britansko carstvo (arhiva)

Nastavnik: dr. sc. Borislav KNEŽEVIĆ, red. prof.
Naziv predmeta:
Novija britanska književnost
Naziv kolegija:  Britanski moderni roman i Britansko carstvo EN1K13
Nastavnik: dr. sc. Borislav KNEŽEVIĆ, red. prof.
ECTS-bodovi: 6 bodova
Jezik: engleski
Trajanje: 1 semestar (VII. semestar, od ak. god. 2008/2009.)
Status: izborni u okviru ponude književnih kolegija
Oblik nastave: 1 sat predavanja i 2 sata seminara na tjedan
Uvjeti: upisan sedmi semestar

Ispit: Ocjena se temelji na jednom pismenom radu tijekom semestra (4-5 kartica teksta), te na dva kolokvija, jedan sredinom semestra, a drugi u zadnjem tjednu nastave.

Cilj: Ovaj seminarski kolegij uključuje pregled reprezentativnih romana iz razdoblja britanskog modernizma (Conrad, Joyce, Forster), ali ima i tematsku odrednicu utoliko što posebnu pozornost udjeljuje temi prikazivanja imperijalizma i kolonijalizma u tim romanima (dobar dio sekundarne literature je s područja postkolonijalnih studija).  Stoga ćemo se u našim diskusijama baviti kako književno-povijesnim karakteristikama modernizma, tako i nizom tema koje je definirala postkolonijalna kritika i teorija (kao što su odnos između metropole i kolonije, konstrukcija/prikazivanje drugoga, kulturna hibridnost, pitanje rodnih politika u koloniziranim društvima, itd.). Rad u seminaru imat će više modaliteta: prezentacije, seminarska diskusija, kompiliranje bibliografija, uz pomno čitanje formalnih i povijesnih odrednica tekstova. Kolegij zahtijeva viši stupanj studentskog angažmana u istraživačkom dijelu rada u seminaru, odnosno u prikupljanju sekundarne literature i radu s njom.  Među ostalim, od studenata se očekuje da kroz zajednički rad u seminaru i individualni rad na kritičkoj bibliografiji i pisanju seminarskog rada razvijaju sposobnost stvaranja slike o strukturi književno-kritičke diskusije o temi ovog seminara, te da usavrše vještinu pismene analize književnih tekstova, osobito s obzirom na uporabu sekundarnih izvora. 

Uloga kolegija u ukupnom kurikulumu: Kolegij nudi pregled i čitanje nekih od središnjih tekstova britanskog modernog romana, kao i uvod u postkolonijalnu kritiku kao jedan od najznačajnijih pravaca suvremenog proučavanja književnosti. Kao i ostali književni kolegiji na drugoj godini anglistike, i ovaj omogućuje daljnje razvijanje vještina analize književnih tekstova.

Korištene metode:  Kolegij kombinira metode predavanja i seminarskog rada.  Već u onom dijelu nastavnog procesa koji je zamišljen kao klasično predavanje, studenti će sudjelovati u vlastitoj edukaciji kroz obrađivanje prethodno zadanog materijala, odnosno pripremu za rad u učionici, ali isto tako i kroz poticanje dijaloga o zadanim temama u učionici.  Studenti će učiti i kroz pisanje eseja na zadanu temu, te konzultacije s nastavnikom.  Ovisno o broju upisanih studenata, jedan od modaliteta nastavnog procesa bit će i studentske prezentacije na dogovorenu temu.

Sadržaj kolegija (po tjednima):  

  1. tjedan: Uvod u modernizam.  Periodizacija, status romana kao žanra, povijesni kontekst imperijalizma. Said, orijentalizam. McClintock, i pitanje  postkolonijalne teorije.
  2. tjedan: Kipling.  Avanturistički imperijalni roman.
  3. tjedan: Kipling, nastavak.  Cohn: pitanje kolonijalne vlasti u Indiji. Conrad.  Europski imperijalizam u Africi.
  4. tjedan: Conrad, nastavak.  Achebe: pitanje rasizma u književnosti.  
  5. tjedan: Brantlinger, i odnos modernizma i imeprijalizma.
  6. tjedan: Joyce.
  7. tjedan: Prvi kolokvij.  
  8. tjedan:  Joyce, nastavak.  
  9. tjedan: Joyce, nastavak.  Renan, i pitanje definicije nacije.
  10. tjedan: Fanon, i pitanje dekolonizacije.
  11. tjedan: Tagore.  Rok za predaju kratkog eseja na zadanu temu.
  12. tjedan: Tagore, nastavak. 
  13. tjedan: Nehru, i pitanje razvoja. 
  14. tjedan: Drugi kolokvij.   
  15. tjedan: Evaluacija.

 Literatura:
A. Obavezna literatura:
Romani:

Rudyard Kipling, Kim
Joseph Conrad,
Heart of Darkness
James Joyce, A Portrait of the Artist as a Young Man
Rabindranath Tagore, The Home and the World

Teorija:
Chinua Achebe, “An Image of Africa.” Massachussets Review 18, 1997.
Patrick Brantlinger, The Rule of Darkness (ulomci). Ithaca: Cornell University Press, 1990.
Frantz Fanon, “The Wretched of the Earth” iz Omar Dahbour, The Nationalism Reader. Humanity Books, 1995.
Anne McClintock, “The Angel of Progress: Pitfalls of the Term ‘Post-colonialism’”.
 Colonial Discourse and Post-colonial Theory. A Reader (ed. Patrick Williams, Laura Chrisman).  New York: Columbia University Press, 1994.
Edward Said, “Introduction” to Orientalism, New York: Vintage Books, 1979.
Bernard S. Cohn, “Representing Authority in Colonial India”, iz Eric Hobsbawm,
The Invention of Tradition.  Cambridge: Cambridge University Press, 1993.
Ernest Renan, “What is a Nation?”,
The Nationalism Reader.
Jawaharlal Nehru, “The Discovery of India”, The Nationalism Reader.

B. Dopunska literatura:
Anthony Apiah, “Topologies of Nativism” Julie Rivkin, Michael Ryan,
Literary Theory: An Anthology. London: Blackwell, 1998.
Carole Boyce Davies, “Migratory Subjectivities”. Literary Theory: An Anthology.
Fredric Jameson, “Modernism and Imperialism”, iz Nationalism, Colonialism and
Literature. Minneapolis: University of Minnesota Press, 1990.

Način polaganja ispita: Ocjena se temelji na jednom pismenom radu tijekom semestra (5-6 kartica teksta), te na dva kolokvija, jedan sredinom semestra, a drugi pred kraj semestra.

Način praćenja kvalitete i uspješnosti izvedbe predmeta:  Studenti ocjenjuju kvalitetu kolegija putem anonimne ankete na kraju semestra.