Povijesni pregled razvoja fantastike u britanskoj književnosti

Naziv kolegija: Povijesni pregled razvoja fantastike u britanskoj književnosti
Nastavnica: dr. sc. Iva Polak, izv. prof.

ECTS-bodovi: 6
Jezik: engleski
Trajanje: 1. ili 3. semestar
Status: izborni kolegij
Oblik nastave: 1 sat predavanja, 2 sata seminara tjedno
Uvjeti za upis kolegija: upisan 1. ili 3. semestar diplomskog studija
Opis kolegija: Kolegij nudi povijesni pregled “fanastičnih” tekstova na područuj današnjeg Ujedinjenog Kraljevstva, i pregled najvažnijih teorijskih tekstova koji se bave problemom fantastike. Tekstovi iz razdoblja starije engleske književnosti, srednjega vijeka, renesanse i neoklasicizma analizirat će se u društveno-povijesnom kontekstu kako bi se fingirao implicitni čitatelj/slušatelj i uočila drugačija funkcija fantastike. Neka književna djela rade se zajedno s filmskim adaptacijama. Teorijska potka fantastike uključuje raspravu o mimezi, retorici stvarnog i nestvarnog, i o epistemološkim ne/stabilnostima. Raznolikost i nerijetko nepoklapanje suvremene kritičke aparature analizira se kroz kategorije impulsa, načina i žanra/podžanra.
Cilj: Osvijestiti usporedno postojanje fantastike od samih začetaka razvoja engleske, tj. britanske književnosti; uočiti promjenjivost funkcije fantastike; osvijestiti teorijske odrednice fantastične književnosti.
Studentske obveze: Ispunjavanje elemenata kontinuirane provjere znanja, koji se sastoje od redovitog pohađanje nastave (maks. 4 izostanka), pripreme za nastavu, sudjelovanja na nastavi, pisanje kraćih zadaća; polaganja teorijskog kolokvija i pravovremene predaje seminarskog rada. Kolokvij čini 40%, seminarski rad 40%, a ostali elementi kontinuirane provjere znanja 20% ocjene. Za prolaznu ocjenu nužno je ispuniti sve elemente kontinuirane provjere znanja.

Sadržaj kolegija po tjednima:
1. TJEDAN
Uvod u temeljna problemska područja: poimanje stvarnosti kroz povijest; mimeza-mimetičnost; fantastika-fantastičnost

2. TJEDAN
Što je fantastično u fantastici; problem povijesnog situiranja fantastike; fantastika kao način ili žanr; uvod u teoriju žanra (Todorov, Brooke-Rose, Chanady, Hume, itd.)
Christine Brooke-Rose (Poglavlje II.); Kathryn Hume (Poglavlje II. i V.)

3. TJEDAN
Problem pozicioniranja fantastike u starijoj engleskoj književnost

Beowulf , c. 8. st. (odabrani dijelovi) – povijesni kontekst; anglosaksonski slušatelj i ukodirani čitatelj; problem stvarnog i nestvarnog; herojski ili fantastični ep
4. TJEDAN
Beowulf (nastavak) – značaj epa za razvoj fantastične književnosti; Beowulf i Tolkienova visoka fantastika; Tolkien. „The Monster and the Critic“

5. TJEDAN
Fantastika u srednjem vijeku

Geoffrey Chaucer. The Canterbury Tales  („The Nun’s Priest’s Tale“) (1387-; Caxton 1. izdanje 1476) – kontekst Chaucerova razdoblja, srednjovjekovni oblici, basna, fantastika jednostavnog oblika
6. TJEDAN
Sir Thomas Malory. Le Morte Darthur (1485) (odabrani dijelovi): intertekst srednjovjekovnih izvora; od epa do romanse; Arturijana kao mit i historiografija; likovi i pripovjedni nizovi

7. TJEDAN
Le Morte Darthur (nastavak) –Tolkien. „On Fairy Stories“; Karol Čapek. „Towards a Theory of Fairy Tales“; „A Few Fairy-Tale Motifs“; Monthy Python and the Holy Grail (1975) red. Terry Gilliam & Terry Jones

8. TJEDAN
Kolokvij (teorija fantastike: Todorov/Brooke-Rose/Jackson)

Osnove akademskog pisma (smjernice za pisanje seminarskog rada)
9. TJEDAN
Fantastika u renesansi

William Shakespeare. The Tempest (1623) – elizabetinska slika svijeta; Prosperove čarolije i “problem” njihovih kazališnih i filmskih adaptacije; primjena Todorova
10. TJEDAN
Filmske adaptacije: analiza isječaka iz: Silent Shakespeare (1899-1901); Forbidden Planet (1956) red. Fred M. Wilcox; Prospero’s Books (1991) red. Peter Greenaway; The Tempest (2010) red. Julie Taymor
11. TJEDAN
Fantastika u neoklasicizmu

Jonathan Swift. Gulliver’s Travels  (IV. putovanje) (1726, 1735) – utopijska književnost (Platon, Thomas More), menipejska satira, fantastika i alegorija, lokacija iv. putovanja; problem iv. putovanja
12. TJEDAN
Fantastika u viktorijani

Lewis Carroll. Alice’s Adventures in Wonderland (1865) – viktorijanska dječja književnost; „besmisleni stihovi“ (Jabberwocky/Hudodrakija); izvorište nadnaravnih elemenata
13. TJEDAN
Lewis Carroll. Alice’s Adventures in Wonderland – primjena Todorova

14. TJEDAN
Prema SF žanru

H. G. Wells. The Time Machine (1895) i „The Grey Man“ – ‘nečisti’ SF; novum (Suvin); The Time Machine (1960), red: George Pal

Literatura
Primarna literatura
Beowulf (odabrani dijelovi, dvojezično izdanje)

Geoffrey Chaucer. The Canterbury Tales („The Nun’s Priest’s Tale“)
Sir Thomas Malory. Le Morte Darthur (odabrani dijelovi)
William Shakespeare. The Tempest
Jonathan Swift. Gulliver’s Travels, IV voyage
Lewis Carroll. Alice’s Adventures in Wonderland
H. G. Wells. The Time Machine; „The Grey Man“

Sekundarna literatura
– Brooke-Rose, Christine. A Rhetoric of the Unreal. Studies in Narrative and Structure, Especially of the Fantastic, CUP, 1981. (Poglavlje II.)

Chanady, Amaryll Beatrice. Magical Realism and the Fantastic: Resolved Versus Unresolved Antinomy, Garland Publishing Inc, 1985. (izbor)
– Hume, Kathryn. Fantasy and Mimesis. Responses to REality in Western Literature.Methuen, 1984. (Poglavlje II. i V.)

– Čapek, Karel. In Praise of Newspapers and Other Essays on the Margin of Literature, Allen&Uwin, 1951. Eseji: “Towards a Theory of Fairy Tales”; “A Few Fairy-Tale Motifs”
– Jackson, Rosemary. Fantasy. The Literature of Subversion, Routledge, 1981. (izbor)
– Polak, Iva. Futuristic Worlds in Australian Aboriginal Fiction. Oxford:Peter Lang, 2017: poglavlje 1 i 2
– Suvin, Darko. “On the Poetics of the Science Fiction Genre”. College English. Sv. 32, Br. 3, 1972.: 372-382.

Todorov, Tzvetan. The Fantastic. A Structural Approach to a Literary Genre, Cornell UP, 1975.
– Tolkien, J.R.R. The Monster and the Critics and Other Essays, HarperCollins, 2006. Eseji: “The Monster and the Critics”; “On Fairy Stories”

Svi književni i kritički tekstovi bit će dostupni studentima upisanim u kolegij u elektroničkom obliku. Dodatni materijali dobivaju se na satu.