Naziv kolegija: Povijesni pregled razvoja fantastike u britanskoj književnosti
Nastavnica: dr. sc. Iva Polak, izv. prof.
ECTS-bodovi: 6
Jezik: engleski
Trajanje: 1. ili 3. semestar
Status: izborni kolegij
Oblik nastave: 2 sata predavanja, 1 sat seminara tjedno
Uvjeti za upis kolegija: upisan 1. ili 3. semestar diplomskog studija
Opis kolegija: Kolegij nudi povijesni pregled “fanastičnih” tekstova na područuj današnjeg Ujedinjenog Kraljevstva, i pregled najvažnijih teorijskih tekstova koji se bave problemom fantastike. Tekstovi iz razdoblja starije engleske književnosti, srednjega vijeka, renesanse i neoklasicizma analizirat će se u društveno-povijesnom kontekstu kako bi se fingirao implicitni čitatelj/slušatelj i uočila drugačija funkcija fantastike. Neka književna djela rade se zajedno s filmskim adaptacijama. Teorijska potka fantastike uključuje raspravu o mimezi, retorici stvarnog i nestvarnog, i o epistemološkim ne/stabilnostima. Raznolikost i nerijetko nepoklapanje suvremene kritičke aparature analizira se kroz kategorije impulsa, načina i žanra/podžanra.
Cilj: Osvijestiti usporedno postojanje fantastike od samih začetaka razvoja engleske, tj. britanske književnosti; uočiti promjenjivost funkcije fantastike; osvijestiti teorijske odrednice fantastične književnosti.
Studentske obveze: Kolegij se ocjenjuje kontinuiranom evaluacijom što podrazumijeva: dolazak na nastavu (maks. 4 izostanka), pripremu za i aktivno sudjelovanje na nastavi, te pisanje i pravovremeno podnašanje kraćih eseja, odnosno pisanih radova. Ukupno se piše sedam eseja od 800-1500 riječi. Svaki esej dolazi s detaljnim uputama i piše se po završetku tematske cjeline. Kako bi uspješno položili kolegij, studenti trebaju dobiti pozitivnu ocjenu iz svakog eseja.Plagijat uočen u jednom eseju dovoljan je za pad kolegija.
Sadržaj kolegija po tjednima:
1. TJEDAN
Uvod u temeljna problemska područja: poimanje stvarnosti kroz povijest; mimeza-mimetičnost; fantastika-fantastičnost
2. TJEDAN
Što je fantastično u fantastici; problem povijesnog situiranja fantastike; fantastika kao način ili žanr; uvod u teoriju žanra (Todorov, Brooke-Rose, Chanady, Hume, itd.)
Christine Brooke-Rose (Poglavlje II.); Kathryn Hume (Poglavlje II. i V.)
1. esej
3. TJEDAN
Problem pozicioniranja fantastike u starijoj engleskoj književnost
Beowulf , c. 8. st. (odabrani dijelovi) – povijesni kontekst; anglosaksonski slušatelj i ukodirani čitatelj; problem stvarnog i nestvarnog; herojski ili fantastični ep
4. TJEDAN
Beowulf (nastavak) – značaj epa za razvoj fantastične književnosti;
5. TJEDAN
Beowulf i Tolkienova visoka fantastika; Tolkien. „The Monster and the Critic“
2. esej
6. TJEDAN
Fantastika u srednjem vijeku
Geoffrey Chaucer. The Canterbury Tales („The Nun’s Priest’s Tale“) (1387-; Caxton 1. izdanje 1476) – kontekst Chaucerova razdoblja, srednjovjekovni oblici, basna, fantastika jednostavnog oblika
3. esej
7. TJEDAN
Sir Thomas Malory. Le Morte Darthur (1485): intertekst srednjovjekovnih izvora; od epa do romanse; Arturijana kao mit i historiografija; likovi i pripovjedni nizovi; Monthy Python and the Holy Grail (1975) red. Terry Gilliam & Terry Jones
8. TJEDAN
Tjedan bez nastave. Nadoknada čitanja.
9. TJEDAN
Fantastika u renesansi
William Shakespeare. The Tempest (1623) – elizabetinska slika svijeta; Prosperove čarolije i “problem” njihovih kazališnih i filmskih adaptacije; primjena Todorova
4. esej
10. TJEDAN
Filmske adaptacije Oluje: analiza isječaka iz Silent Shakespeare (1899-1901); Prospero’s Books (1991) red. Peter Greenaway; The Tempest (2010) red. Julie Taymor i analiza filma Forbidden Planet (1956) red. Fred M. Wilcox;
5. esej
11. TJEDAN
Fantastika u neoklasicizmu
Jonathan Swift. Gulliver’s Travels (IV. putovanje) (1726, 1735) – utopijska književnost (Platon, Thomas More), menipejska satira, fantastika i alegorija, lokacija iv. putovanja; problem iv. putovanja
6. esej
12. TJEDAN
Fantastika u viktorijani
Lewis Carroll. Alice’s Adventures in Wonderland (1865) – viktorijanska dječja književnost; „besmisleni stihovi“ (Jabberwocky/Hudodrakija); izvorište nadnaravnih elemenata
13. TJEDAN
Lewis Carroll. Alice’s Adventures in Wonderland – primjena Todorova
7. esej
14. TJEDAN
Prema SF žanru
H. G. Wells. The Time Machine (1895) i „The Grey Man“ – ‘nečisti’ SF; novum (Suvin)
Literatura
Primarna literatura
Beowulf (odabrani dijelovi, dvojezično izdanje)
Geoffrey Chaucer. The Canterbury Tales („The Nun’s Priest’s Tale“)
Sir Thomas Malory. Le Morte Darthur (odabrani dijelovi)
William Shakespeare. The Tempest
Jonathan Swift. Gulliver’s Travels, IV voyage
Lewis Carroll. Alice’s Adventures in Wonderland
H. G. Wells. The Time Machine; „The Grey Man“
Sekundarna literatura
– Brooke-Rose, Christine. A Rhetoric of the Unreal. Studies in Narrative and Structure, Especially of the Fantastic, CUP, 1981. (Poglavlje II.)
– Chanady, Amaryll Beatrice. Magical Realism and the Fantastic: Resolved Versus Unresolved Antinomy, Garland Publishing Inc, 1985. (izbor)
– Hume, Kathryn. Fantasy and Mimesis. Responses to REality in Western Literature.Methuen, 1984. (Poglavlje II. i V.)
– Čapek, Karel. In Praise of Newspapers and Other Essays on the Margin of Literature, Allen&Uwin, 1951. Eseji: “Towards a Theory of Fairy Tales”; “A Few Fairy-Tale Motifs”
– Jackson, Rosemary. Fantasy. The Literature of Subversion, Routledge, 1981. (izbor)
– Polak, Iva. Futuristic Worlds in Australian Aboriginal Fiction. Oxford:Peter Lang, 2017: poglavlje 1 i 2
– Suvin, Darko. “On the Poetics of the Science Fiction Genre”. College English. Sv. 32, Br. 3, 1972.: 372-382.
– Todorov, Tzvetan. The Fantastic. A Structural Approach to a Literary Genre, Cornell UP, 1975.
– Tolkien, J.R.R. The Monster and the Critics and Other Essays, HarperCollins, 2006. Eseji: “The Monster and the Critics”; “On Fairy Stories”
Svi književni i kritički tekstovi bit će dostupni studentima u elektroničkom obliku.
