Naslov kolegija: Shakespeare 2.
Nastavnica: dr sc. Janja Ciglar-Žanić.
ECTS-bodovi: 6 bodova.
Jezik: engleski
Status: izborni kolegij.
Trajanje: 1 semestar (VIII ili X semestar)
Oblik nastave: 1 sat predavanja i 2 sata seminara tjedno.
Uvjeti za upis kolegija: upisan VIII ili X semestar.

Opis/ Sadržaj kolegija: Kolegij će biti posvećen proučavanju odabranog broja Shakespeareovih drama iz perspective novih teorija književnosti i kulture. Nove strategije čitanja razvijene u nekoliko posljednjiih desetljeća (novi historizam, kulturni materijalizam, feminizam, postkolonijalizam) bit će u središtu interesa u uvodnom dijelu kolegija. Svaka od odabranih drama bit će popraćena insertima iz odgovarajućih filmskih verzija, a diskusije će biti usredotočene na odnos između teksta i njegove vizualne prezentacije. Posebna pažnja bit će posvećena reinskripcijskim praksama, kako u tekstualnoj kritici tako i u filmskim adaptacijama.

Ciljevi kolegija: Osnovni je cilj kolegija rasvijetliti tradicionalno razumijevanje i čitanje drama, kao i njihovo suvremeno tumačenje. Dodatni je cilj preispitati kako Shakespeareovi tekstovi funkcioniraju izvan medija nedostupnog u Shakespeareovo doba i na koji su način i tekstualni i vizualni medij povezani s našim suvremenim interesima.

Studentske obaveze: Rad u nastavi (redovito pohađanje kolegija i aktivno sudjelovanje u nastavi); različiti pojedinačni zadaci (jedno usmeno izlaganje); i konačni pismeni ispit na kraju semestra u obliku testa s kratkim faktografskim pitanjima o elizabetanskom razdoblju i tri eseja s temama kojih se dotiču drame.

 

Sadržaj kolegija po tjednima:

Prvi tjedan: Uvod: Strategije čitanja.

Drugi tjedan: Strategije čitanja (nast.).

Treći tjedan: Šekspirijansko kazalište.

Četvrti tjedan: Kralj Lear: različita čitanja s naglaskom na kulturno-materijalističkoj interpretaciji. Inserti iz filmova M. Elliotta i Petera Brooka te iz BBC-jeve produkcije.

Peti tjedan: Kralj Lear (nast.).

Šesti tjedan: Hamlet: različita čitanja s naglaskom na psihoanalitičkoj, neohistoričkoj i političkoj interpretaciji. Inserti iz filmova Sir Laurencea Oliviera, G. Kozintseva i K. Branagha.

Sedmi tjedan: Hamlet (nast.).

Osmi tjedan: San ivanjske noći: različite reinskripcijske prakse u tekstualnoj kritici i izvedbama. Inserti iz filmova A. Noblea, M. Hoffmana i A. Popovskoga (Dramsko kazalište Gavella).

Devetitjedan: San ivanjske noći (nast.).

Desetitjedan: Oluja: različita čitanja s naglaskom na postkolonijalnoj interpretaciji. InsertiizfilmovaD. JarmanaiP. Greenawaya (Prospero’sBooks) teizBBC–jeve produkcije.

Jedanaestitjedan: Oluja (nast.).

Dvanaestitjedan: Antonije i Kleopatra: različita čitanja s naglaskom na feminističkoj interpretaciji. InsertiizfilmaJ. Scoffield.

Trinaestitjedan: Antonije i Kleopatra (nast.).

Četrnaestitjedan: Zaključak: reinskripcijskim prakse u tekstualnoj kritici i u filmskim adaptacijama.

Petnaestitjedan: Pismeniispit.

 

Obavezna literatura:

Orgel, Stephen, i A. R. Braunmuller (ur), The Complete Pelican Shakespeare, New York: Penguin, 2002.

Barker, Francis, i Peter Hulme, “Nymphs and Reapers Heavily Vanish: The Discursive Con–Texts of The Tempest”, u: Drakakis, John (ed), Alternative Shakespeares. London i New York: Routledge, 1985; 191-205.

Carter, Ronald, «The Renaissance: 1485-1660», u: Carter, Ronald, i John McRae (ur). The Routledge History of Literature in English. London & New York: Routledge, 1997; 57-126.

Ciglar-Žanić, Janja, “Antikolonijalna Oluja: teorija i praksa suvremenih reinskripcija Shakespearea”, u: Neka veća stalnost: Shakespeare u tekstu i kontekstu, Zagreb: Zavod za znanost o književnosti Filozofskog fakulteta, 2001; 125-151.

Coddon, Karin S, «‘Suche Strange Desygns’: Madness, Subjectivity, and Treason in Hamlet and Elizabethan Culture», u: Wofford, Susanne L (ur), Case Studies in Contemporary Criticism: William Shakespeare, ‘Hamlet’. New York: Bedford Books, 1994; 380-402.

Desmet, Christy, “Character Criticism”, u: Wells, Stanley, i Lena Cowe Orlin (eds), Shakespeare: An Oxford Guide, Oxford: Oxford UP, 2003; 351-372.

Dollimore, Jonathan, “King Lear (c. 1605–06) and Essentialist Humanism”, in Radical Tragedy: Religion, Ideology, and Power in the Drama of Shakespeare and his Contemporaries, Brighton: Harvester Press, 1984; 189-203.

Fitz, Linda T, “Egyptian Queens and Male Reviewers: Sexist Attitudes in Antony and Cleopatra Criticism.”, u: Drakakis, John (ur), New Casebooks: Antony and Cleopatra, Houndmills [itd.]: Macmillan, 1994; 182-211.

French, Marilyn, “Antony and Cleopatra”, u Shakespeare’s Division of Experience, London: Abacus, 1983; 251-265.

Girard, René, “The Course of True Love”, u A Theater of Envy: William Shakespeare; New York & Oxford: Oxford UP, 1991; 29-79.

Greenblatt, Stephen J, “Learning To Curse: Aspects of Linguistic Colonialism in the Sixteenth Century”, u Learning to Curse: Essays in Early Modern Culture, New York & London: Routledge, 1992, 16-39.

Gurr, Andrew, «The Shakespearean Stage», u: Greenblatt, Stephen (ur), The Norton Shakespeare, New York i London: W. W. Norton and Company, 1997; 3281-3301.

Harrison, G. B, “Materials for the Life of Shakespeare”, in Introducing Shakespeare (3. izd), Harmondsworth: Penguin Books, 1966; 29-75.

Holderness, Graham, «Bardolatry: or, The cultural materialist’s guide to Stratford—upon—Avon», u: Holderness, Graham (ur), The Shakespeare Myth, Manchester: Manchester UP, 1998; 02-15.

Jones, Norman, “Shakespeare’s England”, u: Kastan, David Scott (ur), A Companion to Shakespeare, Oxford: Blackwell Publishers, 1999; 25-41.

Kott, Jan, “King Lear, or Endgame”, u Shakespeare Our Contemporary, prev. Boleslaw Taborski, New York: Doubleday, 1966.

Kott, Jan, “Titania and the Ass’s Head”, u: Shakespeare Our Contemporary, prev. Boleslaw Taborski, New York: Doubleday, 1966; 213-236.

Loomba, Ania, “‘Travelling thoughts’: Theatre and the Space of the Other”, u: Drakakis, John (ur), New Casebooks: Antony and Cleopatra, Houndmills [itd]: Macmillan, 1994; 279-307.

Neill, Michael, “Hamlet: A Modern Perspective”, in Mowat, Barbara A. & Paul Werstine (eds), The Tragedy of Hamlet, Prince of Denmark, New York [etc]: The New Folger Library Shakespeare, 1992; 307-326.

Tatspaugh, Patricia, “Performance history: Shakespeare on the stage 1660-2001”, u: Wells, Stanley, & Lena Cowe Orlin (eds), Shakespeare: An Oxford Guide, Oxford: Oxford UP, 2003; 525-549.

Welsford, Enid, “The Fool in King Lear”, in: Kermode, Frank (ed), Shakespeare: King Lear, 1969; 137-149.

 

Preporučena literatura:

Barber, C. L, Shakespeare’s Festive Comedy: A Study of Dramatic Form and its Relation to Social Custom, Princeton: Princeton UP, 1972.

Bradley, A. C, Shakespearean Tragedy: Lectures on Hamlet, Othello, King Lear, Macbeth, London: Macmillan, 1904.

Brooker, Peter, i Peter Widdowson (ur), A Practical Reader in Contemporary Literary Theory, Harlow [etc.]: Prentice Hall, 1996.

Bulman, James C (ur), Shakespeare, Theory and Performance, London i New York: Routledge, 1996.

Ciglar-Žanić, Janja, Domišljato stvoren svijet: Barok u engleskoj književnosti, Zagreb: Slap, 2008.

Ciglar-Žanić, Janja, Neka veća stalnost: Shakespeare u tekstu i kontekstu, Zagreb: Zavod za znanost o književnosti Filozofskoga fakulteta u Zagrebu, 2001.

Cox, John D, i David Scott Kastan (ur), A New History of Early English Drama, s uvodnom riječju Stephena J. Greenblattaa, New York: Columbia UP, 1997.

De Grazia, Margreta, i Stanley Wells (ur), The Cambridge Companion to Shakespeare, Cambridge: Cambridge UP, 2001.

Dollimore, Jonathan; i Alan Sinfield (ur), Political Shakespeare: Essays in Cultural Materialism, Manchester i New York: Manchester UP, 1985.

Frye, Northrop, Anatomy of Criticism: Four Essays, Princeton: Princeton UP, 1957.

—         A Natural Perspective: The Development of Shakespearean Comedy and Romance, New York i London: Columbia UP, 1965.

—         Fools of Time: Studies in Shakespearean Tragedy, Toronto [itd]: University of Toronto Press, 1996.

Greenblatt, Stephen (ur), The Norton Shakespeare, New York and London: W. W. Norton, 1997.

Harrison, G. B, Introducing Shakespeare (3. izd), Harmondsworth: Penguin Books, 1966.

Hattaway, Michael; Boika Sokolova, i Derek Roper (ur), Shakespeare in the New Europe. Sheffield: Sheffield Academic Press, 1994.

Kastan, David Scott (ur), A Companion to Shakespeare. Oxford: Blackwell Publishers, 1999.

Kermode, Frank (ur), Shakespeare: King Lear. 1969.

Kott, Jan, The Bottom Translation: Marlowe and Shakespeare and the Carnival Tradition. Prev. Daniela Miedzyrzecka i Lillian Vallee. Evanston, Illinois: Northwestern UP, 1987.

Loomba, Ania, Gender, Race, Renaissance Drama, Bombay [itd]: Oxford UP, 1992.

Lupić, Ivan, Prijetvorni subject: transtekstualni okviri Shakespeareovih soneta, Zagreb: L biblioteka Zavoda za znanost o književnosti Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, 2007.

McDonald, Russ, The Bedford Companion to Shakespeare: An Introduction with Documents (2. izd), Boston i New York: Bedford/ St. Martin’s, 2001.

Parker, Patricia, i Geoffrey Hartman (ur), Shakespeare and the Question of Theory, London: Methuen, 1985.

Schoenbaum, Samuel, William Shakespeare: A Compact Documentary Life, New York i Oxford: Oxford UP, 1987.

Selden, Raman; Peter Widdowson, i Peter Brooker (ur), A Reader’s Guide to Contemporary Literary Theory, London [itd.]: Prentice Hall, 1997.

Styan, John Louis, The Shakespeare Revolution: Criticism and Performance in the Twentieth Century, Cambridge: Cambridge UP, 1977.

Swift Lenz, Carolyn Ruth; Gayle Greene; i Carol Thomas Neely (ur), The Woman’s Part: Feminist Criticism of Shakespeare. Chicago: University of Illinois Press, 1980.

Tillyard, E. M. W, The Elizabethan World Picture, London: Chatto & Windus, 1943.

Torbarina, Josip, “Predgovor”, in Shakespeare, William, San ivanjske noći. Transl. Milan Bogdanović. Redigirao Josip Torbarina. Zagreb: Matica hrvatska, 1970.

Vickers, Brian, English Renaissance Literary Criticism, Oxford: Clarendon Press, 1999.

Weimann, Robert, Shakespeare and the Popular Tradition in the Theater: Studies in the Social Dimension of Dramatic Form and Function. Schwartz, Robert (ur). Baltimore & London: The Johns Hopkins UP, 1987.

Wells, Stanley, i Lena Cowe Orlin (ur), Shakespeare: An Oxford Guide, Oxford: Oxford UP, 2003; pp. 391-410.

 

Nastavnik: dr. sc. Borislav KNEŽEVIĆ, izv.prof.
Naziv predmeta: Novija britanska književnost
Naziv kolegija:  Povijest i teorija engleskog romana
ECTS-bodovi: 6 bodova
Jezik: engleski
Trajanje: 1 semestar (2. ili 4. semestar)
Status: izborni u okviru ponude književnih kolegija
Oblik nastave: 1 sat predavanja i 2 sata seminara na tjedan
Uvjeti: upisan drugi ili četvrti semestar diplomskog studija
Ispit: Ocjena se temelji na jednom pismenom radu tijekom semestra (4-5 kartica teksta), te na dva kolokvija, jedan sredinom semestra, a drugi u zadnjem tjednu nastave.

Cilj:  Ovaj seminar zamišljen je kao uvod u povijest i teoriju romana na engleskom jeziku.  Štivo uključuje tekstove iz razdoblja pojave romana kao žanra početkom 18. stoljeća pa sve do postmodernog razdoblja s kraja 20. stoljeća.  Bavit ćemo se pitanjima povijesnog konteksta u kojem se roman javlja i mijenja, pitanjima periodizacije, te naratološkim i žanrovskim pitanjima.   Uz seminarsku diskusiju, od studenata se očekuje i pomno čitanje formalnih i povijesnih odrednica tekstova. Kolegij zahtijeva viši stupanj studentskog angažmana u istraživačkom dijelu rada u seminaru, odnosno u prikupljanju sekundarne literature i radu s njom.  Među ostalim, od studenata se posebno očekuje da kroz zajednički rad u seminaru i individualni rad na kritičkoj bibliografiji i pisanju seminarskog rada razvijaju sposobnost stvaranja slike o strukturi književno-kritičke diskusije o temi ovog seminara, te da usavrše vještinu pismene analize književnih tekstova, posebno s obzirom na uporabu sekundarnih izvora.

Uloga kolegija u ukupnom kurikulumu: Kolegij nudi pregled povijesti engleskog romana, kao i teorije romana uglavnom s engleskog govornog područja, stoga te predstavlja osnovu za daljnje proučavanje tema vezanih uz roman kao žanr. Kao i ostali književni kolegiji na trećoj godini anglistike, i ovaj omogućuje daljnje razvijanje vještina analize književnih tekstova.

Korištene metode:  Kolegij kombinira metode predavanja i seminarskog rada.  Već u onom dijelu nastavnog procesa koji je zamišljen kao klasično predavanje, studenti će sudjelovati u vlastitoj edukaciji kroz obrađivanje prethodno zadanog materijala, odnosno pripremu za rad u učionici, ali isto tako i kroz poticanje dijaloga o zadanim temama u učionici.  Studenti će učiti i kroz pisanje eseja na zadanu temu, te konzultacije s nastavnikom.  Ovisno o broju upisanih studenata, jedan od modaliteta nastavnog procesa bit će i studentske prezentacije na dogovorenu temu.

Sadržaj kolegija:

1. tjedan:   Uvod.  Počeci romana kao žanra.  Definicija romana.  Ian Watt.
2. tjedan:   Robinson Crusoe.  McKeon.
3. tjedan:   Mansfield Park.  Stone.  Morretti.
4. tjedan:   Mansfield Park, nastavak.  Armstrong.
5. tjedan:   Lukacs.
6. tjedan:   To the Lighthouse.  Woolf. Chatman.
7. tjedan:   Prvi kolokvij. 
8. tjedan:   To the Lighthouse, nastavak.
9. tjedan:   The Crying of Lot 49.
10. tjedan:   The Crying of Lot 49. nastavak. Bakhtin. Jameson.
11. tjedan:   Rok za predaju kratkog eseja na zadanu temu.
12. tjedan:   Song of Solomon.
13. tjedan:   Song of Solomon, nastavak.
14. tjedan    Drugi kolokvij.   Song of Solomon, nastavak.
15. tjedan    Evaluacija.

Literatura:
A. Obavezna literatura:

Romani:
Daniel Defoe, Robinson Crusoe
Jane Austen, Mansfield Park
Virginia Woolf, To the Lighthouse
Thomas Pynchon, The Crying of Lot 49
Toni Morrison, Song of Solomon

Teorija:
Mikhail Bakhtin, iz The Dialogic Imagination
Michael McKeon, iz The Origins of the Novel
Georg Lukacs, iz Theory of the Novel
Franco Moretti, iz Atlas of the European Novel
Nancy Armstrong, iz Desire and Domestic Fiction
Lawrence Stone, iz The Family, Sex and Marriage
Ian Watt, iz The Rise of the Novel
E.M. Forster, iz Aspects of the Novel
Seymour Chatman, iz Story and Discourse
Fredric Jameson, iz Postmodernism
Virginia Woolf, “Modern Fiction”

B. Dopunska literatura:
Henry James, “The Art of Fiction”
Viktor Shkklovsky, “Sterne’s Tristram Shandy”
F.R. Leavis, from The Great Tradition

Način polaganja ispita: Ocjena se temelji na jednom pismenom radu tijekom semestra (5-6 kartica teksta), te na dva kolokvija, jedan sredinom semestra, a drugi pred kraj semestra.

Način praćenja kvalitete i uspješnosti izvedbe predmeta:  Studenti ocjenjuju kvalitetu kolegija putem anonimne ankete na kraju semestra.

 

(više…)

Naziv kolegija: Povijest i paradigme Američkih studija 2
Course title: The History and Paradigms of American Studies 2
Instructor: Dr Jelena Šesnić
ECTS credits: 6
Status: elective
Semester: 8^th and 9^th  semester, Spring 2013
Enrollment requirements: enrollment in the 8^th and/or 10^th semester
Course description: This is a companion course to the History and Paradigms of American Studies 1 which thus continues to examine the changes in the methodology of American Studies since the 1970s. Major developments in this respect are poststructuralist theory, new historicism, feminist and gender studies (from Marxism to psychoanalysis), ethnic, postcolonial and border studies, transnational turn and cultural studies. These approaches will be exemplified by representative scholarly essays and tested in turn on the appropriate primary texts. The course is obligatory for American studies majors (8^th semester); elective for all other MA students.
Course requirements: regular attendance; participation in class discussion; in-class and home assignments (two research projects/ reviews); oral presentation (10 min); 2 seminar papers (6-7  pp. each/ 2000-2500 words); final test (mandatory, non-negotiable, continuous assessment). Grade break-down: seminar papers 40 %; final test 30 %; written assignments 20%; the rest 10 %.

Readings (alterations possible):
Primary texts
1. Thomas Jefferson: Notes on the State of Virginia (1781-2; selected chapters)
http://etext.lib.virginia.edu/toc/modeng/public/JefVirg.html
(E-text centre, U of Virginia Library)

2. Lenora Sansay: Secret History, or The Horrors of St. Domingo (1808)

3. Edgar Allan Poe: The Narrative of Arthur Gordon Pym of Nantucket (1838)
http://xroads.virginia.edu/~MA98/silverman/poe/frame.html
(American Studies at the UVa)

4. Henry David Thoreau: Walden (1845; selected chapters)
http://www.vcu.edu/engweb/transcendentalism/authors/thoreau/walden/index.html
(American Transcendentalism on the Web)

5. Herman Melville: „Benito Cereno“ (from The Piazza Tales, 1856)
http://www.esp.org/books/melville/piazza/contents/cereno.html

6. Charlotte Perkins Stetson Gilman: „The Yellow Wall-Paper“ (1892)
http://ebooks.library.cornell.edu/cgi/t/text/text-idx?c=newe;cc=newe;view=toc;subview=short;idno=newe0011-5
(Cornell University Library Making of America Collection)

7. Chicano/ borderlands literary production: selection (Gloria Anzaldúa, Sandra Cisneros)

Syllabus (alterations possible)
March
Week 1: Introduction: European vs US Americanists; perspectives, focus and methods:
Chenetier, Fluck, Shapiro; Jefferson, Notes (introduction)
Week 2: Centring and de-centring American studies: Jefferson, Notes; Erkkila
Week 3: Whiteness studies (CEEPUS guest lecturer)
Week 4: Thoreau, Walden (Buell, ecocriticism and de-exceptionalizing Walden)

April
Week 1: Thoreau, Walden (cont.)
Week 2: E.A. Poe, Pym and ethnic/ race studies; Morrison
Week 3: E.A. Poe, cont.
Week 4: New Historicism into transnational American studies: Herman Melville: “Benito Cereno” (Sundquist, Stuckey)
Week 5:  Melville, cont.

May
Week 1: Transnational AS: Leonora Sansay: Secret History, or The Horrors of St. Domingo
Week 2: Sansay, cont.
Week 3: Border studies: Anzaldúa; borderlands (Chicano) literary production (Cisneros)  (CEEPUS guest lecturer)
Week 4:  Feminist criticism and the canon: Baym; Perkins Gilman: “The Yellow Wall-Paper”

June
Week 1: American Studies and cultural studies: is there a method? Guest lecturer: Dr. Sven Cvek (American Studies Program, Zagreb)
Week 2: Final test.

 

(više…)

Naziv kolegija: Anglo-američki modernisti: proza i poezija
Syllabus
Nastavnica : Dr sc. Sonja Bašić, Profesor emerita
ECTS-bodovi: 6 bodova
Naziv kolegija: Anglo-američki modernisti: proza i poezija
Status: izborni
Semestar: ljetni
Uvjeti: Student more biti upisan u 4. godinu

Opis kolegija: Produbljeni pristup izabranim djelima (proze i poezije) kanonskih autora anglo-američkog modernizma (cca 1890-1940) koje ujedno ubrajamo među najistaknutije svjetske pisce dvadesetog stoljeća. U središtu zanimanja bit će  ideološki i formalin elementi njihovih nadasve eksperimentalnih djela, nositelja anglo-američkog modernizma.

Među proznim tekstovima bit će po jedan roman Virginije Woolf i Williama Faulknera, te ijedna do dvije novele iz Dubliners Jamesa Joycea i ulomci (100-200 str) njegova romana Ulysses (ovo posljednje kao eksperimentalan pothvat za nastavnika i za studente). Poezija obuhvaća izbore iz opusa W.B. Yeatsa, T.S. Eliota i Ezre Pounda.

Ovaj će projekt biti zahtjevan, ali nadam se inspirativan, a zasnivat će se na produbljenom čitanju tekstova i kontinuiranoj ozbiljnoj pripremi za sat.

Ciljevi: Nadam se da ću studente uvesti dublje u razumijevanje i interpretiranje  često hermetičkih ali nadasve nadahnutih tekstova, vjerojatno najzahtjevnijih u anglo-američkoj književnosti dvaju proteklih stoljeća. Također nam je cilj spoznati sastavnice modernizma. Konačni uspjeh kolegija zavisit će o zajedničkom  radu koji vodi razvijanju sposobnosti studenata da samostalno pristupaju složenim modernističkim tekstovima.    

Studentske obaveze: kontinuirana evaluacija (testovi na polovici i na kraju semestra); redovito pohađanje; aktivno sudjelovanje u radu kolegija; književni referat (6-8 str.)

Literatura
Pjesme:
William Butler Yeats: Second Coming, Byzantium, Sailing to Byzantium, A Prayer for my Daughter, Lapis Lazuli
Thomas Stearns Eliot: Love Song of  J. Alfred Prufrock, The Waste Land
Ezra Pound: Hugh Selwyn Mauberley: Life and Contacts, Sestina Altaforte, Near Perigord.
Napomena: možda još nekoliko kraćih pjesama ovih autora.

Proza:
Virginia Woolf: To the Lighthouse
William Faulkner; The Sound and the Fury
James Joyce: Dubliners (izabrane novele); izabrane stranice (100-200 str) iz romana Ulysses

Sekundarna literature:
– Ivo Vidan. Roman struje svijesti (Školska knjiga)
– Sonja Bašić: William Faulkner. Život i djelo (Uvodna studija za Faulknerova Izabrana djela , Globus Zagreb)
– Malcolm Bradbury & James McFarlane: Modernism
– Irwing Howe: The Idea of the Modern
– Columbia History of American Literature
– (Izbor iz posljednja tri djela kao i dodatni kritički tekstovi bit će uključeni u Reader od cca 200 stranica)

(više…)

Naziv predmeta: Amerikanistika
Naziv kolegija: Sjedinjene Američke Države danas
Nositelj kolegija: Stipe Grgas
ECTS bodovi:  6
Jezik: engleski
Trajanje: 1 semestar (2. ili 4.)
Status (obavezni/izborni): izborni
Oblici nastave s brojem sati semestralno: 1P+2S, 15+30 semestralno
Uvjeti za upis kolegija: Upis u diplomski studij
Način provjere znanja: kontinuirana evaluacija
Okvirni sadržaj kolegija: Kolegij predstavlja pokušaj otkrivanja i analize fundamentalnih obilježja suvremenih Sjedinjenih Američkih Država. Polazište kolegija je prosudba da 9/11 jest događaj koji je inaugurirao novo razdoblje u američkoj povijesti. U tom razdoblju, to jest u prvom desetljeću novog milenija, dogodile su se još dvije epohalne zgode: financijska kriza i izbor prvog afro-američkog predsjednika. Teme oko kojih se ocrtava američka suvremenost su sljedeće: razotkrivanje ideologije i mitova SAD-a; SAD kao egzemplarno kapitalističko društvo;  gospodarska kriza; financijalizacija  kao sadašnji trenutak kapitalizma; učinak novih tehnologija i njihova kolonizacija svakidašnjeg svijeta; odsustvo pitanja klase iz američkih studija; rasno pitanje kao strukturalno pitanje američkog društva; novi etniciteti u današnjim SAD-a; važnost prostora za američki etnicitet; američki spacijalni imaginarij; novi regionalizam i pitanje grada; imperijalna dimenzija SAD; vojna moć i američko društvo; sadašnji trenutak američke književnosti.

Cilj kolegija (očekivane kompetencije):
Stjecanje teorijsko-kritičkog uvida u kulturne i književne fenomene američkog društva. Samostalni rad s primarnim i sekundarnim tekstovima.

Obvezna literatura:
Bruce Burgett and Glenn Hendler, Keywords for American Cultural Studies
Thomas Pynchon, Against the Day
Richard Powers, Gain
Don DeLillo, Point-Omega

Dopunska literatura:
Tijekom trajanja kolegija polaznici će se upućivati na najnovije publikacije koje se bave ovim razdobljem. Očekuje se da polaznici redovito prate informacije dostupne na sljedećim internetskim izvorima:
The New York Times
The Nation
Tom Dispatch
The New Criterion

 _________________________________________________________________

– Skenirana poglavlja 1. „Strukturiranje američkog sada“ i 3. „Događaj 11. rujna“ iz knjige Stipe Grgasa Američki studiji danas: identitet, kapital, spacijalnost  dostupna su ovdje (741KB).
– Članak „American Studies as a Contemporary Disciplinary Practice“ dostupan je na poveznici: http://hrcak.srce.hr/132930).

 

 

 

 

Ljetni semestar 2011/12.
Tematika rodnosti u modernoj anglofonoj književnosti  i kulturi  TC “Tematika rodnosti u modernoj anglofonoj književnosti” /f C/ “3”
Nositelj kolegija: dr. sc. Ljiljana Ina Gjurgjan, red. prof.
Naziv predmeta: Anglofona književnost i kultura
Naziv kolegija: Tematika rodnosti u modernoj anglofonoj književnosti  i kulturi
TC “Tematika rodnosti u modernoj anglofonoj književnosti” /f C / “3”
Predavač:  dr. sc. Ljiljana Ina Gjurgjan, red. prof.
ECTS bodovi: 6
Jezik: engleski
Trajanje: 1 semestar
Status (obavezni/izborni): unutarnja izbornost/izbornost
Oblici nastave s brojem sati semestralno: predavanja 15 sati; 30 sati seminara

Uvjeti za upis kolegija: Upisan diplomski studij anglistike. Student mora pri upisu četvrte godine studija imati položene sve ispite preddiplomskog dijela studija anglistike Filozofskog fakulteta u Zagrebu ili usporedivog programa anglistike s drugog sveučilišta u Hrvatskoj ili u inozemstvu. Za vanjsku izbornost upisan diplomski studij i dozvola predmetnoga nastavnika.
Način provjere znanja: kontinuirana evaluacija
Okvirni sadržaj predmeta: Naglasak u seminaru bit će na kulturalnoj definiciji rodnosti temeljem analize kritičkih tekstova i paradigmatskih književnih i drugih tekstova kulture navedenih u syllabus.
Cilj kolegija (očekivane kompetencije): Svrha kolegija je upoznavanje s nekim od kapitalnih djela moderne kulture kao i kulturalno i historiografsko promišljanje rodnih odnosa. Kolegij na taj način osposobljava polaznice/ke za bolje razumijevanje kulture te ih osvještava za problematiku rodnih odnosa  i kulturološku semiozu. Kolegij nudi uvid u suvremeno književno i kulturološko promišljanje rodnosti i osposobljava studente za samostalnu analizu književnih tekstova i drugih tekstova kulture.

Syllabus:
1. Uvod: The representation of gender in  literautre and culture.Žižek, Slavoj (1995) “Woman is one of the Names–of-the Father. Butler, Judith:
“Sex and Gender” in “Simone de Beauvoir’s Second Sex”, Yale French Studies (web);
Susan Bordo: “The Cartessian Masculinization of Thought”.
Judith Butler, «Subversive Bodily Acts» from Gender Trouble; “Drag”, Dictionary of contemporary literary theory
2. The representation of women in 19^th  century literature an culture ;
E.A: Poe «The Raven», E. Bronfen from Over Her Dead Body
3. Female subversiveness and ecriture feminine. Helen Cixous by H. Alexander: Rewriting female desire,  Adrienne Rich: from «Twenty-One Love Poems»,
Adrienne Rich: «When We Dead Awaken», A.S. Byatt: from «The Djinn in NInghtingale’s Eye» Claire Keegan, «Quare Name for a Boy» Zora Neal Hurston
How It Feels to be Colored Me
4. Femme fatale. The Myth of Marilyn Monroe.  Joyce Carol Oats: Blonde (film; inserts), «Niagara» as a film noir,  MacCannel: «Marilyn Monroe Was Not a Man», Carl Rollyson: «The Reduplicated Life of MM», Carl Rollynson: «Caretaker of a myth»,
5. Žižek:  “From Passionate Attachments to dis-Identification», UMBRa 2009,
Žižek, «Courtly Love or Woman as Thing»,  E. Wright: «Lacan i postfeministička filmska kritika», Laura Mulvey: «Visual Pleasure and Narrative Cinema”
6. The persistence of the stereotype and «female nature»;  the impossibility of women’s Bilungroman: Weisberger, Lauren (2003) The Devil Wears Prada, London: Harper, film version by David Frankel (2006)
7. kolokvij
8. The nationalistic construction of masculiny and femininity James Joyce: Counterparts, David Lloyd: Masculinity and temperance nationalism, Schwartz:
Do you call that a man
9. Ideological impact of the myths of masculinity and their suvbversion: Neil Jordan’s, «Michael Collins» and «The Crying Game» (insnerts)
10. Cont.
11. Mainstream homosexaulity: Proulx/ Lee »The Brokeback Mountain» (inserts)
12. rezervno vrijeme
13. kolokvij

Obvezatna literatura
Reader (iz fotokopiraonice pod: Tematika rodnosti za prof..Gjurgjan)

Dodatna literatura.
– Belsey, Catherine  & Moore, Jane: The Feminist Reader: Essays in Gender and the Politics of LiteraryTheory
– Butler, Judith : Subversive Body Acts
– Easton, Elison (ed.): Angela Carter, London: McMillan Press Ltd, 2000
– Fetterley, Judith :The Resisting Reader: A Feminist Approach to American Fiction
– Fuss,  Diana: Inside/Out, Lesbian Theories, Gay Theories,
– Lacan, Jacques: Four Fundamental Concepts of Psychoanalysis
– Mulvey, Laura: Film Theory and Criticism
– Julie Rivkin – Michael Ryan: Literary Theory: An Anthology, Blackwell, 1998, str. 527-777
– Moi, Toril:  Sexual/Textual Politics: Feminist Literary Theory

(više…)

Naziv kolegija: Henry James i Edith Wharton: simptomatika američkog modernizma
Nastavnica: dr. sc. Tatjana JUKIĆ, red.prof.
ECTS-bodovi: 6
Jezik:  engleski
Trajanje: jedan semestar, 8., ljetni
Status: izborni kolegij
Oblik nastave: 1 sat predavanja, 2 sata seminara tjedno
Uvjeti za upis kolegija: upisan osmi semestar
Cilj kolegija: Kolegij se fokusira na opis i analizu prikazivačkih praksi konstitutivnih za roman modernizma, no prije svega na dekonstrukciju uvriježene opreke između viktorijanskoga romana i romana modernizma, na primjeru pripovjedne proze Henryja Jamesa i Edith Wharton. Ta će analiza zauzvrat poslužiti kao podloga za komparaciju pripovjednih praksi tih romana i njihovih filmskih adaptacija, posebno s obzirom na sedimentaciju viktorijanskih prikazivačkih praksi u razvoju filmske naracije. Prorada tih sadržaja važna je posebno stoga što konvergencije filma i modernizma snažno participiraju u genealogiji suvremene kulture, ali i problemskih čvorova konstituentnih za humanističke znanosti; stoga je u fokusu kolegija upravo razvoj analitičkih sposobnosti studenata. Nastava u kolegiju uključivat će i predavanje i seminarski tip rada, a konačna ocjena objedinit će rezultate eseja na izabranu temu, te kolokvija u zadnjem tjednu nastave.
Uloga kolegija u ukupnom kurikulumu: Prorada tih sadržaja važna je posebno stoga što konvergencije filma i modernizma snažno participiraju u genealogiji suvremene kulture, ali i problemskih čvorova konstituentnih za humanističke znanosti.
Korištene metode: Dijalog studenata s nastavnikom i zajednička analiza materijala, prije svega dostupnih elektronskih izvora.

Sadržaj kolegija (po tjednima):

1. Uvod u problem književne periodizacije modernizma.
2. Analiza Henryja Jamesa kao fundacijske figure modernizma.
3. Analiza Henryja Jamesa kao fundacijske figure naratologije. Vizualne figure Jamesove naratologije.
4. Rasprava o romanu Washington Square kao naraciji koja dekonstruira uvriježenu književnoperiodizacijsku opreku između viktorijanske književnosti i modernizma.
5. Analiza prikazivačkih praksi dviju filmskih verzija Jamesova romana i komparacija s narativnom praksom Jamesova romana.
6. Analiza prikazivačkih praksi dviju filmskih verzija Jamesova romana i komparacija s narativnom praksom Jamesova romana.
7. Čitanje Washington Squarea kao alegorije povijesti narativnoga filma i psihoanalize, u dijalogu s kritičkom teorijom Stanleya Cavella.
8. Usporedba takve analize Washington Squarea s čitanjem Jamesove novele The Turn of the Screw Shoshane Felman.
9.  Analiza književnopovijesne pozicije pripovjedne proze Edith Wharton kao «zastarjele» sljednice Henryja Jamesa.
10. Čitanje romana The Age of Innocence prema genealoškome okviru koji mu zadaju romani Henryja Jamesa i The House of Mirth.
11. Analiza prikazivačkih praksi Scorseseova filma The Age of Innocence i komparacija s narativnom praksom romana.
12. Analiza prikazivačkih praksi Scorseseova filma The Age of Innocence i komparacija s narativnom praksom romana.
13. Čitanje The Age of Innocence kao alegorije povijesti narativnoga filma i psihoanalize, u dijalogu s kritičkom teorijom Stanleya Cavella.
14. Rasprava o povijesti kakvu konstituiraju suvremena čitanja pripovjedne proze Henryja Jamesa i Edith Wharton.
15. Evaluacija.

Literatura:

A. Obvezatna
– Henry James, Washington Square.
– Henry James, The Turn of the Screw.
– Edith Wharton, The Age of Innocence.
– Shoshana Felman. «Turning the Screw of Interpretation». Yale French Studies. 55-6 (1977). 94-207.
– Pamela Knights. «The Social Subject in The Age of Innocence». The Cambridge Companion to Edith Wharton, ur. Millicent Bell. Cambridge: Cambridge University Press. 1995. 20-46.
– Dorothy J. Hale. «Henry James and the Invention of Novel Theory». The Cambridge Companion to Henry James, ur. Jonathan Freedman. Cambridge: Cambridge University Press. 1998. 79-101.
– Stanley Cavell. Contesting Tears. The Hollywood Melodrama of the Unknown Woman. Chicago i London: The University of Chicago Press. 1996. (uvod i izabrana poglavlja).
– Andrew Gibson. Postmodernity, Ethics and the Novel. London i New York: Routledge. 1999. 29-36.
– Maurice Blanchot. «The Turn of the Screw». The Book to Come. Stanford: Stanford University Press. 2003. 126-133.
– Ian Christie i David Thompson, ur. Scorsese on Scorsese. London i New York: Faber and Faber. 2003. 176-197.
– Tatjana Jukić. „Visuality and its Discontents: Novels on Screen and the Case of The French Lieutenant’s Woman”. European Journal for Semiotic Studies. Vol. 15 (2-4). 2003. 555 – 566.
– Tatjana Jukić. «Pogovor». Edith Wharton. Kuća veselja, prev. Ivan Ott. Zagreb: Školska knjiga. 2003. 343-352.
– Tatjana Jukić. «Nesmireni zavrtanj» (pogovor). Henry James. Okretaj zavrtnja, prev. Tanja Žakula. Zagreb: Profil. 2005. 147-151.

B. Dopunska

U pripremi.

Način polaganja ispita: Konačna ocjena objedinit će rezultate eseja na izabranu temu, te kolokvija u zadnjem tjednu nastave.

Način praćenja kvalitete i uspješnosti izvedbe predmeta: Anonimna studentska anketa na kraju semestra.

(više…)