Viktorijanska književnost: žanrovi i teme

Posted on Updated on by mmarsicKategorije:KNJIŽEVNI SEMINARI - 3. ili 5. semestar, KNJIŽEVNI SEMINARI - 4. ili 6. semestar

Naziv kolegija: Viktorijanska književnost: žanrovi i teme
(od ak. god. 2020/21)
Nositelji i izvođač: dr. sc. Borislav Knežević, red. prof.
ECTS-bodovi: 6 bodova
Jezik: engleski
Trajanje: 1 semestar (3. ili 5. semestar)
Status: izborni u okviru ponude književnih kolegija
Oblik nastave: 1 sat predavanja i 2 sata seminara tjedno
Uvjeti: položen Uvod u studij književnosti 1 i 2
Cilj: Ovaj kolegij je zamišljen kao uvod u viktorijansku književnost. Popis literature obuhvaća tekstove nekih od najznačajnijih pisaca ovoga razdoblja, te pokriva književne rodove značajne za to razdoblje (pjesništvo, nepripovjedna proza, roman). Kolegij nastoji definirati središnje teme viktorijanske književnosti, koje se tiču viktorijanskog društvenog ustroja, industrijalizacije i urbanizacije, imperijalizma, ustroja rodnih uloga, te profesionalizacije pisanja (osobito romana). Rad u seminaru odvijat će se kroz pomno čitanje formalnih i povijesnih odrednica tekstova. Kolegij stavlja naglasak na angažiran rad studenata u susretu s književnim tekstom, kako bi studenti ovladali vještinama i metodologijom analize književnih tekstova. Jedan od važnih ciljeva ovog kolegija je i vježbanje sposobnosti studenata za pismenu analizu književnih tekstova.
Uloga kolegija u ukupnom kurikulumu: Kolegij je uvod u jedno od najznačajnijih razdoblja engleske književne povijesti, a zahvaljujući velikom udjelu pomnog čitanja ovaj kolegij omogućuje studentima stjecanje povijesnih i književno-povijesnih znanja, daljnje razvijanje vještina analize književnih tekstova, kao i vještina izražavanja i komuniciranja u diskursu proučavanja književnosti.
Korištene metode: Kolegij kombinira metode predavanja i seminarskog rada. Već u onom dijelu nastavnog procesa koji je zamišljen kao predavanje, studenti će sudjelovati u vlastitoj edukaciji kroz obrađivanje prethodno zadanog materijala, odnosno pripremu za rad u učionici, ali isto tako i kroz poticanje dijaloga o zadanim temama u učionici. Studenti će učiti i kroz pisanje eseja na zadanu temu, te konzultacije s nastavnikom.

Način polaganja kolegija: Ocjena se temelji na kontinuiranoj evaluaciji tijekom semestra, te uključuje jedan esej u drugom dijelu semestra (5 kartica teksta), i dva kolokvija (jedan sredinom semestra, a drugi pred kraj semestra).

Način praćenja kvalitete i uspješnosti izvedbe predmeta: Studenti ocjenjuju kvalitetu kolegija putem anonimne ankete na kraju semestra.

Sadržaj kolegija (po tjednima):

  1. tjedan: Uvod u viktorijansko razdoblje. Periodizacija, povijesni kontekst; središnji žanrovi i teme viktorijanske književnosti.
  2. tjedan: Viktorijansko pjesništvo: Tennyson.
  3. tjedan: Viktorijansko pjesništvo: Browning.
  4. tjedan: Viktorijansko pjesništvo: Elizabeth Barrett Browning
  5. tjedan: Viktorijanski roman: Profesionalizacija pisanja romana. Književno polje i kulturno tržište. Charlotte Brontë, Jane Eyre.
  6. tjedan: Charlotte Brontë, Jane Eyre. Gaskell, “Our Society at Cranford”.
  7. tjedan: Gaskell, North and South. Industrijski roman kao viktorijanski žanr.
  8. tjedan: Prvi kolokvij. Gaskell, North and South. Pitanje socijalne kartografije u romanu.
  9. tjedan: Gaskell, nastavak. Viktorijanski klasni sustav: Cannadine.
  10. tjedan: Socijalna etnografija: Frances Trollope, Thackeray, Mayhew. Društvena kritika: Carlyle, J.S. Mill.
  11. tjedan: Društvena kritika: Ruskin, umjetnost i politička ekonomija.
  12. tjedan: Kritika: Arnold. Rok za predaju kratkog eseja na zadanu temu.
  13. tjedan: Viktorijansko pjesništvo: Dante Gabriel Rossetti. Arnold
  14. tjedan: Viktorijansko pjesništvo: Arnold.
  15. tjedan: Drugi kolokvij. Anketa o kolegiju.

Literatura:
Pjesništvo:
Alfred Lord Tennyson, “The Lotos-Eaters,” “Ulyssess,” “The Charge of the Light Brigade”
Robert Browning, “My Last Duchess,” “Love Among the Ruins”
Elizabeth Barrett Browning, Sonnets from the Portuguese (izbor pjesama)
Matthew Arnold, “Dover Beach,” “The Buried Life”
Dante Gabriel Rossetti, “The Blessed Damozel,” “The Burden of Nineveh”

Nepripovjedna proza:
Thomas Carlyle,“Condition of England,” from Past and Present
W.M. Thackeray, The Book of Snobs (ulomci)
John Ruskin, The Stones of Venice (ulomci)
Matthew Arnold, “The Function of Criticism at the Present Time”
Walter Pater, The Renaissance (Preface)
J.S. Mill, The Subjection of Women (ulomci)

Fikcija:
Charlotte Brontë, Jane Eyre
Elizabeth Gaskell, “Our Society at Cranford,” North and South

Povijesni kontekst:
David Cannadine, “A Viable Hierarchical Society,” iz The Rise and Fall of Class in Britain. New York, Columbia University Press, 2000.¸