dr. sc. Janja Čulig Suknaić

Biografija

2020. doktorirala na poslijediplomskom doktorskom studiju lingvistike na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu (Antonimija kao pojmovna kategorija značenjske suprotnosti u engleskome i hrvatskome jeziku)
   

Diplomski kolegiji
Lingvistički seminar: Semantika
Leksikologija i leksikografija

Opširnija bibliografija:
https://www.bib.irb.hr/pregled/znanstvenici/351783


Ellen Elias-Bursać

Dr. Ellen Elias-Bursać
The American Literary Translators Association
Vice President, 2016-2019

Ellen Elias-Bursac has been translating novels and non-fiction by Bosnian, Croatian, and Serbian writers since the 1980s. She won the National Translation Award for her translation of David Albahari’s novel Götz and Meyer in 2006. Her book Translating Evidence and Interpreting Testimony at a War Crimes Tribunal: Working in a Tug-of-War was given the Mary Zirin Prize in 2015.

More info at http://www.literarytranslators.org/about/governance/board-directors

In memoriam Sonia Wild Bićanić (1920.-2017.)

 

Bićanić, Sonia (rođena Wild), anglistica (Kenley, Surrey, Velika Britanija, 3. I. 1920). Anglistiku i jugoslavenske književnosti diplomirala 1952. Doktorirala englesku književnost u Oxfordu 1959. Od 1953. do 1991. predavala englesku književnost na Filozofskom fakultetu u Zagrebu. Autorica knjige Socijalna i kulturna povijest Britanije (A Social and Cultural History of Britain: 1688–1981, 1982), te mnogobrojnih studija o engleskoj književnosti, društvu i kulturi Velike Britanije, stilistici i teoriji diskursa, kao i udžbenika za učenje engleskog jezika.
(iz Hrvatske enciklopedije)

 

In memoriam Sonia Wild Bićanić (1920.-2017.)

Poznavati Soniju Wild Bićanić na Filozofskom fakultetu, na Odsjeku za anglistiku, bila je osobita čast i privilegij, tim osobitija jer je Sonia sa sebi svojstvenim engleskim smislom za mjeru i za javni prostor bila nesklona presezanju prema časti i privilegijima. Učiti od Sonije značilo je možda ponajprije upravo to: učiti o engleskoj kulturi kao kulturi javnoga prostora i javnoga djelovanja, s posebnim smislom za odnose i sa zdravom skepsom prema golom osobnom interesu. I zbog toga se svi mi, njezini kolege i njezini studenti, opraštamo danas od Sonije s dubokim dugom, kojega najčešće nismo ni svjesni, jer ga Sonia nije ni pokušavala naplatiti.

O tome mogu svjedočiti iz prve ruke, kao Sonijina studentica i poslije, kao njezina kolegica, nakon što je Sonia nesebično priskočila Odsjeku u pomoć i nakon odlaska u mirovinu. Tako se dogodilo da smo dijelile istu sobu na fakultetu i kad me ispitivala viktorijansku književnost na drugoj godini studija, i u času kad sam sama počinjala predavati viktorijansku književnost, novim generacijama studenata. Sve je te godine pamtim po istome: po prekrasnoj kameji na košulji, tik ispod vrata, i po živoj iskri u nasmijanim očima uvijek i unaprijed zainteresiranima za svijet oko sebe. Zato sam dojma da ni naša viktorijanska veza nije slučajna i nevažna: viktorijanci o kojima mi je Sonia predavala bili su prije svega živo zainteresirani za svijet, ne toliko svjetski putnici koliko ljudi od svijeta i za svijet, s empirističkim smislom za detalj. Nezaboravan mi je ostao Sonijin užitak u Browningovoj pjesmi „Love Among the Ruins“ – „Ljubav među ruševinama“ – užitak koji je u velikoj mjeri bio zapravo browningovski: dok nam je, kao studentima, čitala tu pjesmu, Sonia je neskriveno uživala u njezinu ritmu i muzici njezina jezika jednako kao što je Browning zagovarao ljubav i u ruševinama, osobito u ruševinama. I zato su Sonijina predavanja o viktorijanskoj književnosti bila ustvari predavanja o engleskoj modernosti; bila su to predavanja o svijetu koji nam se otvara kao zadaća i kao polje djelovanja, i kad je urušen i kad je neurušen, ne sutra nego danas, ne drugdje nego ovdje, sa svakim svojim detaljem.

Kao Sonijina studentica, to sam pokušala naučiti; kao njezina kolegica, to sam naučila pokušavati. Kao njezina čitateljica, to sam osvijestila kao akademski zadatak. Dopustite mi da od Sonijinih autorskih tekstova izdvojim dva: njezinu knjigu o putopisima britanskih putnika Dalmacijom od 1757. do 1935, i njezine memoare pod naslovom Dvije linije života. U obje te knjige Sonia ispituje mjesta gdje se književnost i svijet dodiruju i međusobno uvjetuju, a granice je nemoguće i nepotrebno ucrtavati. Pritom je ona sama nalik na britanske putnike Dalmacijom: njezini memoari pripovijedaju o Soniji Wild, Engleskinji koja odrasta upravo 1920-ih i 30-ih, da bi u jeku Drugoga svjetskog rata, kao pripadnica Britanske vojske, zbog ljubavi i braka odlučila nastaviti život u nepoznatome, stranom prostoru kojim putuju i koji istražuju njezini putopisci, prostoru gdje se dodiruju antičke Dalmacija i Panonija.

Naravno, upravo je to velika Sonijina tema: život između Engleske i Hrvatske, ali život u objema. Ipak, taj život u objema bio je Soniji jamstvo da će živjeti ne i u jednoj i u drugoj, nego prije svega u svijetu kao takvome, u svijetu koji je izazov i koji je izazovan. I stoga mi se čini da je središnji događaj Sonijinih memoara zapravo Drugi svjetski rat, kao svjetski rat: to je događaj koji je Soniju dokraja suočio sa svijetom, svijetom browningovskih razvalina jednako kao i sa svijetom browningovskih ljubavnika, i pred nju postavio zadatak neodgodivog praktičnog angažmana, bez roka trajanja. To je ujedno njezina lekcija nama, bez roka trajanja: ona kaže da je javna odgovornost ustvari istinska osobna odgovornost, i da je osobna odgovornost a priori javna i politička. I zato naš zajednički anglistički hodnik, draga Sonia, bez tebe ne bi bio doista anglistički. Hvala ti: za jučer, za danas i za sutra.
Tatjana Jukić

Jasenka Čengić, asistentica

Biografija

2017. asistentica na Katedri za metodiku Odsjeka za anglistiku Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu
2015. – 2017. izvodila vježbe na kolegiju Poučavanje engleskoga kao stranoga jezika kao vanjska suradnica na Katedri za metodiku Filozofskog fakultetu Sveučilišta u Zagrebu
2014. upisala doktorski studij Glotodidaktike na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu
2013. – 2015. predavala engleski jezik struke kao vanjska suradnica na Kineziološkom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu
2013. – 2017. predavala engleski jezik (OŠ Ljudevita Gaja, Zaprešić; Srednja škola Pregrada; Međunarodna škola Matija Gubec)
2013. diplomirala engleski jezik i književnost i mađarski jezik i književnost na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu

Istraživački interesi
proces ovladavanja jezikom; rano usvajanje stranog jezika; individualne razlike u ovladavanju jezikom; obrazovanje nastavnika stranih jezika

Diplomski kolegiji
Poučavanje engleskog kao stranog jezika
Praksa 1
Praksa 2

Radovi
– Čengić, Jasenka. (2019) Exlopring the Language Development of a Young Multilingual: A Case Study of Metalinguistic Awareness. UPRT 2019 : Empirical Studies in Applied Linguistics. Lehman, Magdolna ; Lugossy, Réka ; Nikolov, Marianne ; Szábó, Gábor (eds): Lingua Franca Csoport. str. 15-32.
– Čengić, Jasenka. (2019) Talent za učenje jezika. Izazovi učenja stranog jezika u osnovnoj školi. [ur. Vrhovac, Y. i sur.], Zagreb, Naklada Ljevak
– Čengić, Jasenka. (2019) Programiranje i planiranje u nastavi stranih jezika. Izazovi učenja stranog jezika u osnovnoj školi. [ur. Vrhovac, Y. i sur.], Zagreb, Naklada Ljevak
– Čengić, Jasenka; Hanžić Deda, Silvija; Blažević, Ana Gabrijela. (2017) Evaluation of the Faculty of Humanities and Social Sciences (FHSS) Doctoral Program in Foreign Language Education: Questionnaire Design. UZRT 2016 : Empirical Studies in Applied Linguistics. Letica Krevelj, Stela; Geld, Renata (eds) Zagreb : FF Press. Str. 81-89.
 – Čengić, Jasenka. (2015) Što se krije iza naslova znanstvenih radova? Analiza naslova naslova radova objavljenih u jezičnim časopisima i časopisima čija su domena sport i tjelovježba. Od teorije do prakse u jeziku struke. Cigan, Vesna ; Omrčen, Darija (ur.). Zagreb : Udruga nastavnika jezika struke na visokoškolskim ustanovama. 5-17.

 

Hrvoje Tutek, asistent

Biografija
Hrvoje Tutek studirao je engleski i hrvatski jezik te komparativnu književnost na Filozofskom fakultetu u Zagrebu te Sveučilištu Duke u Sjedinjenim Američkim Državama. Od 2012.-2015. radio je na projektu Njemačke znanstvene zaklade  Globalization and Literature. Representations, Transformations, Interventions na Sveučilištu Ludwig-Maximilian u Münchenu u sklopu kojeg dovršava doktorsku dizertaciju. Suradnik je na projektu Kulturna povijest kapitalizma: Britanija, SAD, Hrvatska Hrvatske zaklade za znanost. Zaposlen je kao asistent na Katedri za amerikanistiku.

Područja istraživanja
Materijalistička teorija kulture, historiografija i sociologija kulturnih formi, modusi reprezentacije svjetskog sistema u književnosti, proizvodnja kulture u Sjedinjenim Američkim Državama u 20. i 21. stoljeću te u domaćoj postsocijalističkoj tranziciji. 

Preddiplomski kolegiji
Uvod u studij engleske književnosti 1
Uvod u studij engleske književnosti 2
Američki modernizam
Američki postmodernizam i popularna kultura

Odabrana bibliografija

Uredničke knjige:

– Gupta, Suman, Jernej Habjan i Hrvoje Tutek, ur. Academic Labour, Unemployment and Global Higher Education: Neoliberal Policies of Funding and Management. London: Palgrave Macmillan. 2016.

Članci i poglavlja u knjigama:

– “Formalistička estetika i nacionalni identitet: prilog materijalističkoj analizi hrvatske humanistike u tranziciji”. Inačice materijalizma: zbornik radova. ur. Borislav Mikulić i Mislav Žitko. Zagreb: Filozofski fakultet Sveučilišta u Zagrebu. U tisku, 2017.

– “The Institutional Framework of Post-Socialist Literary Production: Literature as Creative Writing”. The Errant Labor of the Humanities: The Festschrift Presented to Stipe Grgas on the Occasion of His 65th Birthday. ur. Jelena Šesnić, Borislav Knežević, Sven Cvek, Hrvoje Tutek. Zagreb: FF Press. U tisku, 2017.

– “Dwelling in the Apocalypse: Capitalist Modernity, Antimodernism, Zombies”. Journal for French and Francophone Philosophy. Special Issue Dwelling in a Global Age. U tisku, 2017.

– “Academics as Workers: From Career Management to Class Analysis and Collective Action”. Academic Labour, Unemployment and Global Higher Education: Neoliberal Policies of Funding and Management. ur. Suman Gupta, Jernej Habjan i Hrvoje Tutek. London: Palgrave Macmillan. 2016.

– “The Form of Resistance: Literary Narration and Contemporary Radical Political Experience”. Globalizing Literary Genres: Literature, History, Modernity. ur. Jernej Habjan i Fabienne Imlinger. New York: Routledge. 2016.

– “Novel, Utopia, Nation: A History of Interdependence”. Canadian Review of Comparative Literature. Special Issue Novel beyond Nation, 42.4 (2015).

dr. sc. Anđel Starčević, docent

Biografija

2019.
docent na Katedri za jezik Odsjeka za anglistiku Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu
2014. poslijedoktorand na Katedri za jezik Odsjeka za anglistiku Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu
2014. doktorirao na poslijediplomskom doktorskom studiju lingvistike na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu (Hrvatski i engleski jezik u dodiru: hrvatska iseljenička obitelj u Kanadi)
2012./2013. stipendirani istraživački boravak na Wirth Institute for Austrian and Central European Studies, University of Alberta u Edmontonu (Alberta, Kanada)
2005. znanstveni novak na Katedri za jezik Odsjeka za anglistiku Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu
2004. diplomirao Engleski jezik i književnost i Talijanski jezik i književnost na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu

Istraživački interesi
hrvatsko-engleski bilingvizam i jezični kontakt u Hrvatskoj i inozemstvu, jezične ideologije, kritički pristupi jezičnoj politici i planiranju

Preddiplomski kolegiji
Sintaksa engleskog jezika 1: vrste riječi

Diplomski kolegiji
Sociolingvistika (lingvistički smjer)
Sociolingvistika (prevoditeljski smjer)

Odabrana bibliografija

• Starčević, Anđel, Kapović, Mate i Daliborka Sarić (2019) Jeziku je svejedno. Zagreb: Sandorf.

• Kapović, Mate, Starčević, Anđel i Daliborka Sarić (2016) O preskripciji i preskriptivizmu u Hrvatskoj. U Kryzan-Stanojević, Barbara (ur.) Jezična politika između norme i jezičnog liberalizma. Zagreb: Srednja Europa. 45-67.

• Starčević, Anđel (2016) Govorimo hrvatski ili ’hrvatski’: standardni dijalekt i jezične ideologije u institucionalnom diskursu. Suvremena lingvistika. 42/81, 67-103.

• Kalogjera, Damir i Anđel Starčević (2016) The Native Speaker: A Glance at Some Issues in the Debate. U Zovko Dinković, Irena i Jelena Mihaljević Djigunović (ur.) English Studies from Archives to Prospects. Volume 2 – Linguistics and Applied Linguistics. Newcastle upon Tyne: Cambridge Scholars Publishing. 114-148.

• Starčević, Anđel (2016) Trenirka, diktafon i “iskrivljen hrvatski”: metodološki izazovi sociolingvističkog intervjua i sudioničkog promatranja. U Udier, Sanda Lucija i Kristina Cergol Kovačević (ur.) Metodologija i primjena lingvističkih istraživanja. Zagreb: Srednja Europa. 3-17.

Opširnija bibliografija:
https://bib.irb.hr/lista-radova?autor=269051

 

Rudolf Filipović

Rudolf Filipović  1916-2000
IN MEMORIAM

Prije točno godinu dana, 2O. prosinca 2000., nakon teške bolesti koja je trajala ne više od dva mjeseca,preminuo je, u 84. godini  Rudolf Filipović, istaknuti anglist. Njegov odlazak  nije za našu jezikoslovnu zajednicu samo gubitak umirovljenoga sveučilišnog nastavnika, koji se bio oslobodio napornih predavanja, ispita i administracije da bi se u tišini,”osami i slobodi”  usredotočio isključivo na  svoj znanstveni interes, već  gubitak aktivnog voditelja i suradnika nekoliko znanstvenih projekata međunarodnog značaja, voditelja i predavača postdiplomskih studija lingvistike na Filozofskome fakultetu u Zagrebu i mentora, savjetodavca i prijatelja  njegovih mlađih kolega, kojima je uvijek bio na usluzi i za koje je njegov telefon bio otvoren svaki dan do 12 sati u noći. Kad znanstvenik u tim godinama dočeka da ga mlađi kolege cijene, ne iz puke kurtoazije, već zbog njegova znanja i akademskoga iskustva, onda je to izvanredan osobni privilegij. On ga je zaradio marljivošću, odgovornim radom i potpunom posvećenošću  anglistici , lingvistici i organizaciji znanstvenoga rada. U tome ga je podupirala odlična fizička kondicija, bistar um, a, dok je bila na životu, i njegova supruga Zvonka. Rodio se u Zlataru, u obitelji suca, kao jedno od četvero djece, maturirao u Sremskoj Mitrovici, diplomirao engleski i francuski na Filozofskom fakultetu u Zagrebu 1940. g. u prvoj generaciji diplomiranih anglista. Znao nam je reći da ga je brat ondje  sasvim slučajno upisao, jer je namjeravao studirati pravo, ali kako je tamo nešto zapelo oko dokumenata, brat se uspeo kat više i  upisao ga na Filozofski fakultet. Došao je rat iz kojega je izvukao živu glavu, iako ga je zahvatila vojna obveza, pa je bio dospio, s većim brojem diplomiranih zagrebačkih studenata u časničku školu u Stockerauu, u Austriji.  Nakon Drugoga svjetskog rata, 1945.g.  postavljen je za asistenta Filozofskoga fakulteta.  Ubrzo je dobio  britansku stipendiju, te je akademsku godinu 1945/46. proveo na Sveučilištu u Sheffieldu, studirajući lingvistiku i dijalektologiju i na Sveučilištu u Londonu, gdje se na Fonetskom odsjeku  Daniela Jonesa upoznao s njegovim fonetskim učenjem. Pretpostaviti je da je tu prvi put došao u dodir s jednom od koncepcija fonema i s praktičnom primjenom koju je ta koncepcija nudila, kad se uspoređuju fonemski inventari različitih jezika.S tim će se uvidom poslije koristiti u svojim teoretskim i praktično usmjerenim  radovima.  Ostao je dugo u prijateljskim odnosima s nekoliko učenika Daniela Jonesa,osobito s njegovim nasljednikom profesorom A.C. Gimsonom, pa je to poznanstvo, nama, Filipovićevim učenicima, vrijedilo da nam se otvore vrata toga Odsjeka kad smo i sami ondje dospjeli studirati. No nisu to bila jedina akademska vrata,koje je otvaralo ime Rudolfa Filipovića. Dvojicu nas je  iz današnjeg Odsjeka za anglistiku primio pod svoje mentorstvo istaknuti engleski gramatičar Randolph Quirk, jer je uvažavao Filipovićeve preporuke. Međutim, u svojoj doktorskoj disertaciji Filipović se nije poslužio lingvističkim spoznajama nego je ostao na području šire filologije, na povijesti dodira engleske i hrvatske književnosti, što bi se danas podvelo pod povijesno-kulturalne studije. Doktorirao je na temi “Odjeci engleske književnosti u Hrvatskoj u 19.stoljeću”. To mu je  područje , koje dotada nije bilo sustavno istraženo, sugerirao profesor Torbarina, osnivač anglistike na Filozofskome fakultetu, negdašnji član ovoga akdemijina razreda, i sam upućen u istraživanja takvih odjeka u hrvatskoj književnosti ranijih razdoblja.Usput spominjem da je istraživanja započeta u radu na doktorskoj disertaciji Filipović nadopunjavao godinama, tražeći podatke u našoj zemlji i u knjižnici

Britanskoga muzeja,  gdje je provodio dobar dio dana, kad bi boravio u Londonu. Sintezu tih istraživanja objavio je 1972.g. u knjizi “Englesko-hrvatske književne veze”, za koju stručnjaci kažu da je nezaobilazan oslonac  u bilo kojem ispitivanju kulturalnih dodira između Britanije i Hrvatske.

Postavši docentom,  utemeljuje Katedru za engleski jezik.Prije toga postojala je jedinstvena katedra za engleski jezik i književnost,koju je vodio  autoritetom znalca profesor Torbarina, ali nova vremena koja donose povećano zanimanje za sve razvijeniju lingvistiku i njenu primjenu u nastavi engleskoga jezika, tražila  su specijalista. Rudolf Filipović, kako se  uskoro pokazalo, bio je  pravi čovjek za taj posao. Zanimala ga je lingvistička teorija, ali uvijek s obzirom na primjenu njenih spoznaja. Ovdje se treba podsjetiti na činjenicu da poslije Drugoga svjetskoga rata, kad engleski počinje biti sve  važniji svjetski jezik, neophodan za našu međunarodnu komunikaciju, tradicija  nastave toga jezika u hrvatskom školstvu, osim u pomorskim školama, nije praktično postojala. Rudolf Filipović je uvelike pridonio izgradnji nastavničkog kadra za engleski, kako izravnim doprinosom, priređujući udžbenike, tako i razvijanjem katedre za engleski jezik koja je trebala pripremati i nastavnike i nastavnike  nastavnicima. Nekoliko generacija hrvatskih učenika, uključujući i generaciju pisca ovih redova, prvi su dodir s engleskim jezikom doživjele iz Filipovićevih srednjoškolskih udžbenika.Prvi korak k boljem poznavanju toga jezika učinile su s  pomoću njegove gramatike, napisane najprije na hrvatskom (“Gramatika engleskog jezika” 1951), a onda na engleskom (“An Outline of English Grammar”, 1954).Engleske knjige su se čitale i prevodile s pomoću “Englesko-hrvatskog rječnika” (1955), koji je on uredio, prethodno sakupivši tim onda ponajboljih anglista da na njemu rade. Rječnik je kasnije  nadopunjavan i imao je u međuvremenu preko dvadeset izdanja. Posljednje dane svoga radnoga života Filipović je proveo pripremajući novo izdanje rječnika.  Tako možemo reći, bez pretjeravanja, da je R.Filipović odigrao ulogu učitelja engleskoga jezika za cijelu hrvatsku javnost jednoga razdoblja. Bilo mu je ugodno, kad bi povremeno došao u dodir s ljudima drugih životnih putova i kad bi ga  prepoznali kao urednika rječnika s pomoću kojega su naučili engleski ili se njime još uvijek služili. (“Vi ste, dakle, taj Filipović.” )

Boravak  na Fonetskom odsjeku University Collegea u Londonu, kako rekosmo, potaknuo je njegovo zanimanje za fonologiju i fonetiku. Plod toga bila je knjiga “Engleski izgovor ” (1954.) kojom su se godinama koristili on i njegovi asistenti i demonstratori da bi osvijestili i senzibilizirali  studente za specifičnosti izgovora engleskih glasova u usporedbi s hrvatskima. U artikulacijskim opisima engleskih glasova posebno je bilo zanimljivo što se pomagao i izgovorom vokala u hrvatskim dijalektima ako ih je smatrao da su bliži tim glasovima.  U doba kad je kontakt s engleskim živim govorom bio jako ograničen, kad je put u Englesku za hrvatskoga studenta i boravak tamo radi usavršavanja bio luksuzna avantura, a broj  filmova i drugih izvora na engleskom iz kojih se moglo učiti malen, Filipovićevim radom, i trudom njegovih suradnika, studenti su diplomirali  engleski  s dobrim izgovorom kao i solidnom  percepcijom engleskih glasova u govoru, svjesni fonemskih i fonetskih razlika prema hrvatskome. To su zamjećivali i isticali izvorni govornici engleskoga jezika, kad bi, kao predavači, posjećivali Odsjek za anglistiku, i dolazili u dodir s našim studentima. Usporedo s radom na primijenjenoj lingvistici, a u skladu sa znanstvenim kretanjima toga vremena,  kad je anglo-američki struturalizam bio sav okrenut fonologiji, Filipović se okušao i u teoretskoj lingvistici objavivši rad na engleskom jeziku “The Phonemic Analysis of English Loan-Words in Croatian”(1960.) (“Fonemska analiza engleskih posuđenica u hrvatskome”). Da je radio u tada zanimljivom području govore barem tri međunarodne recenzije njegove studije u renomiranim časopisima i od odličnih stručnjaka. O tom je radu pisao Einar Haugen, uz Uriela Weinreicha veliko ime u području jezika u kontaktu, u  časopisu “Language” , Henry Kutchera,poznat po prvim pokušajima rada na velikim korpusima, u časopisu “Slavic Review” iz Chicaga i  Branko Franolić, koji je doktorirao na francusko-hrvatskim jezičnim kontaktima, u časopisu “Linguistics” iz Amsterdama. Ovaj rad na adaptaciji engleskih fonema u hrvatskom  označuje i početak njegovih istraživanja u okviru lingvističke discipline “Jezici u kontaktu”. Na tom području stekao je međunarodnu reputaciju svojim publikacijama i nastupimana na skupovima. Svoje je spoznaje o  toj grani lingvistike opisao  najprije u knjizi “Kontakti jezika u teoriji i praksi”(1971.), zatim u temeljitom djelu “Teorija jezika u kontaktu” (1986). To je vrijedna knjiga jer su sve tvrdje iznesene nakon detaljnoga ispitivanja svakoga vrijednog mišljenja o dvojezičnosti i jezičnom posuđivanju koje  se pojavilo u evropskim ili američim publikacijama praktično otkada se filolozi sustavno bave tom problematikom. U ovu skupinu djela pripada i metodološki zanimljiva knjiga “Anglicizmi u hrvatskom ili srpskom jeziku” (1990.) Istraživanja u tom smjeru nastavio je kao voditelj međunarodnog projekta “Engleski element u evropskim jezicima” (” The English Element in European Languages “) u koji je privukao desetke anglista iz nekoliko evropskih zemalja, a radove uredio i objavio u nekoliko svezaka. Još je jedno područ je  zanimalo Rudolfa Filipovića a to je kontrastivna (ili, po nekima,  supostavna) lingvistika. Kao izvrstan organizator timskoga rada, na kontrastivnim projektima engleskoga prema hrvatskom i hrvatskoga prema engleskom uspio je angažirati velik broj anglista i kroatista. Na brojnim sastancima kontrastivnih projekata iznosili smo uvide iz svojih istraživanja i izlagali ih kritici svojih kolega. To su bili osobito živi i zanimljivi lingvistički sastanci kakve  je naša jezikoslovna zajednica rijetko uspjela održati. Deseci publikacija tih dvaju projekata – nažalost nedovoljno poznatih onima kojima bi bili korisni  –  mogu poslužiti  kao temelj piscima udžbenika engleskoga i hrvatskog jezika, a pomažu i izravno  nastavnicima tih jezika. Iako se u većini slučajeva radi o deskriptivnim supostavljanjima pojedinih segmenata jezičnih ustrojstava,metode usporedbe i tipološki  uvidi imaju i svoju teorijsku vrijednost. Međunarodna konferencija o kontrastivnim projektima, koja je održana na Filozofskom fakultetu u Zagrebu 1970.godine, a sazvao ju je i organizirao R. Filipović imala je znatnoga odjeka u evropskoj kontrastivnoj lingvistici i  radovi iz zbornika te konferencije često su citirani.  Jezični se dodiri ne ograničavaju samo na standardne jezike već i na dodire dijalekata. Kad mu se ukazala prilika, Filipović se primio proučavanja dijalekata naših iseljenika u Sjedinjenim Američkim Državama. Našao je načina da ispita govor nekih hrvatskih kolonija, od San Pedra u Kaliforniji do Hobokena blizu New Yorka, da bi utvrdio koliko se i u  kojim uvjetima dijalekt može održati pod pritiskom većinskoga prestižnoga jezika. Posljednji rad koji je za života znao da je objavljen baš je bio iz tog područja, a izišao je u posebnom broju časopisa “International Journal of the Sociology of Language” , koji je posvećen sociolingvistici u Hrvatskoj i kojemu je bio jedan od urednika. Rudolf Filipović ima bogatu bibliografiju na koju se obično gleda kao  na osobnu iskaznicu znanstvenika. Bilo je međutim u njegovu životu stvari koje se ne mogu pročitati iz bibliografije, a za život naše znanosti su ipak važni. Bibliografija ne može zabilježiti energiju, napore  i vrijeme koje je Filipović uložio u zgradu hrvatske anglistike. Odabrao je ljude koji su bili voljni učiti, istraživati i poučavati, poticao ih na rad i objavljivanje, i tokom vremena stvorio solidno organiziranu katedru za engleski jezik. I sada, kad njega nema kao  i još nekih dobrih  anglista kojima se bio okružio, Leonarda Spalatina i Željka Bujasa, mi se preostali, kad se javi neki problem, često pitamo, kako bi to Filip –  kako smo ga iza leđa nazivali, jer je inače , oči u oči, za sve nas  bio Rudi – kako bi on u toj situaciji postupio i problem riješio. Iz bibliografije  tek približno proizlazi njegov međunarodni ugled među lingvistima, posebno anglistima. Bio je široko

poznat i popularan.

Nedavno je u ovoj dvorani Akademije predavao profesor Sture Ureland sa Sveučilišta u Manheimu. Tko je bio prisutan mogao je, sasvim neočekivano, od njega čuti koliko su Filipovića cijenili i poštovali  evropski lingvisti, osobito oni koji su se bavili jezičnim kontaktima. Na Filipovićev poziv  rado su se odazivala velika imena u anglistici i lingvistici da u nas predaju : Randolph Quirk, R.A Gimson, Einar Haugen, Charles Fillmore, Joshua Fishman, leksikograf Hornby i mnogi drugi.

Svi smo bili svjesni Filipovićeva organizacijskog talenta.Kad god se nešto u hrvatskoj filologiji pokretalo, pozivalo se Filipovića u pomoć da podupre, da pokuca na prava vrata, da obrazloži. Djelovao je kao osnivač ili suosnivač  mnogim našim časopisima i mnogima je bio urednik ili član uredništva  (Suvremena lingvistika, Studia Romanica et Anglica Zagrabiensia, Strani jezici, Filologija dr.). Organizacijske sposobnosti  Filipovićeve  nisu ostale nezamijećene ni na međunarodnoj razini, pa su ga Međunarodna asocijacije nastavnika stranih jezika (FIPLV) i Societas Linguistica Europea birale za svoga predsjednika. Moglo bi se očekivati da je osoba ovakve znanstvene i društvene angažiranosti škrto upravljala svojim vremenom. Naprotiv, Rudolf Filipović je bio u dodiru, kako znate, običan čovjek, spreman da sa svakim porazgovori o bilo čemu. U društvu u kojem bi se on našao nije bilo onih zbunjujućih stanki, kad ponestane tema za razgovor. Sve ga je ljudsko zanimalo, o svemu rado raspravljao. I nakon godinu dana od njegova odlaska osjećamo da je za sobom ostavio veliku prazninu. Mi,  suradnici i učenici Rudolfa Filipovića  mogli bismo parafrazirati Shakespearove stihove :

 

They have been at the great feast of languages ,

and stolen the scraps. (Love’s Labour’s Lost,V.i.)

 

i reći, da smo s njime pribivali velikoj gozbi jezika i da smo sa nje pokupili pokoju  mrvicu.

 

 

Slava i hvala Rudolfu Filipoviću.

 

 

 

Damir Kalogjera.

 

 

 

 

 

 

Filipović, Rudolf, anglist

(Zlatar 15.IX.1916 – Zagreb 20. XII.2000.).

Diplomirao je engleski i francuski na Filozofskom fakultetu u Zagrebu 1940.g., a 1945. postavljen je za asistenta na engleskoj katedri. Akad.god.1945/46.proveo je na studiju lingvistike  na Sveučilištu u Shefieldu. Poslije je mnogo puta boravio u Britaniji i u SAD sudjelujući na  skupovima ili obavljajući istraživački rad. Doktorirao je disertacijom Odjeci engleske njiževnosti u Hrvatskoj u 19.stoljeću koja je, nadopunjena novim podacima, objavljena 1972. pod naslovom Englesko-hrvatske kulurne veze kao sinteza višegodišnjih istraživanja. Utemeljuje katedru za engleski jezik, nakon što je izabran za docenta 1950. i usmjeruje je prema suvremenoj lingvistici uvodeći niz novih kolegija. 1957. postaje izvanredni, a 1961.redoviti profesor.

Zaslužan je za promicanje nastave engleskoga jezika u sredjim školama, gdje prije II.svj. rata engleski nije imao tradicije.

Napisao je niz udžbenika engleskoga jezika za srednje škole, kao i Gramatiku engleskog jezika (1951.) koju prevodi na engleski i kao An Outline of English Grammar doživjela je preko dvadeset izdanja. Engleski izgovor  1954.  znatno je pridonio primjeni fonetike u nastavi engleskog jezika.

Znanstveni su mu se interesi kretali u području kontaktne lingvistike te je objavio knjige The Phonemic Analysis of English Loan-Words in Croatian, 1960.,  Kontakti jezika u teoriji i praksi 1970., Teorija jezika u kontaktu 1986. i Anglicizmi u hrvatskom ili srpskom jeziku 1990. Vodio je obiman projekt kontrastivnog proučavanja engleskog i hrvatskoga jezika i uredio velik broj njegovih publikacija.Također je pokrenuo i vodio projekt `Engleski element u evropskim jezicima’. Uredio je Englesko-hrvatski rječnik, koji je doživio preko dvadeset dopunjenih izdanja. Odlikovao se izvanrednim organizacijskim sposobnostima pa je,uz svoj znanstveni rad, i po tome bio međunarodno poznat. Bio je među osnivačima časopisa Studia Romanica et Anglica Zagrabiensia, kao i časopisa Strani jezici, te urednik časopisa Filologija. Bio je član mnogih međunarodnih lingvističkih društava te predsjednik Societas linguistica Europea i Federation internationale de professeurs de langues vivantes . Bio je redoviti član HAZU od 1979. g.

 

Prof. Douglas Ambrose


Department of History

Hamilton College

Clinton, New York 13323

(315) 734-1029 (home)
(315) 859-4134 (work)
dambrose@hamilton.edu

EDUCATION

PhD 1991, State University of New York at Binghamton, Binghamton, New York
Master of Arts 1984, University of Rochester, Rochester, New York
Bachelor of Arts 1979, Rutgers College, New Brunswick, New Jersey

WORK EXPERIENCE

2009-2012 Chairman, Department of History, Hamilton College
2008- Professor of History, Hamilton College
2006-2007 Acting Chairman, Department of History, Hamilton College
2002-2007 The Sidney Wertimer Jr. Associate Professor of History
Fall 2005 Acting Chairman, Department of History, Hamilton College
1997- Associate Professor of History, Hamilton College
1992-1997 Assistant Professor of History, Hamilton College
1991-1992 Visiting Assistant Professor, Department of History, Hamilton College

AWARDS AND SCHOLARSHIPS

2006 Christian Johnson Sabbatical Fellowship, Hamilton College
2003 Selected to participate in the seminar The Political History of the Early Republic: New Challenges, Old Strengths, at Columbia University, sponsored by The Council of Independent Colleges and the Gilder Lehrman Institute of American History
2002 Named the Sidney Wertimer Jr. Associate Professor of History, Hamilton College
1996 Class of 1963 Excellence in Teaching Award, Hamilton College
1994 Hamilton college Nominee, The Carnegie Foundation for the Advancement of Teaching, U.S. Professors of the Year Program.
1992 Mellon Research Fellowship, Virginia Historical Society

TEACHING AND RESEARCH INTERESTS

  • The Old South;
  • Antebellum Southern Intellectual History;
  • Christianity in America;
  • Colonial America;
  • Revolutionary and Early National America.

CONFERENCES ORGANIZED

2008 Co-directed and participated in the the first annual Carl B. Menges colloquium, Liberty and Slavery: The Civil War Between Gerrit Smith and George Fitzhugh, sponsored by the Alexander Hamilton Institute for the Study of Western Civilization and held at the Turning Stone Casino and Resort, April 10-12, 2008.  The conference featured fourteen scholars from around the country and examined the coming of the Civil War through the writings of abolitionist Gerrit Smith and proslavery advocate George Fitzhugh.  Smith and Fitzhugh were related through marriage and corresponded with each other for over twenty years.
2001 Organized and conducted the conference The Life and Legacy of Alexander Hamilton, held at Hamilton College, April 5-7, 2001. The conference featured over 20 scholars from around the country and examined Hamilton’s significance to the history of the early republic and to subsequent American history.

PROFESSIONAL SERVICE

  • Contributor, educational website companion to The American Experience: John and Abigail Adams, WGBH, Boston
  • Board of Editors, Mohawk Valley History.
  • Trustee, Oneida County Historical Society, 1995-2000; Vice President for Historical Activities, 1997-2000.
  • Manuscript reader, The Journal of Southern History
  • Manuscript reader, University of Missouri Press
  • Manuscript reader, University of South Carolina Press
  • Manuscript reader, University Press of Mississippi
  • Manuscript reader, HarperCollins Publishers
  • Manuscript reader, Longman Publishers
  • Chair, Best First Book Prize Committee, The Historical Society (2001)
  • Chair, Melvin Bradford Dissertation Prize Committee, The St. George Tucker Society for Southern Studies, 1997-2007

BIBLIOGRAPHY

– BOOK
Henry Hughes and Proslavery Thought in the Old South (Baton Rouge: Louisiana State University Press, 1996).

– ARTICLES AND BOOK CHAPTERS
– “Modeling the Dedicated Life: Elizabeth Fox-Genovese as Teacher, Mentor, and Friend,” in History & Women, Culture & Faith: Selected Writings of Elizabeth Fox-Genovese, Volume 5: Unbought Grace: An Elizabeth Fox-Genovese Reader, Rebecca Fox and Robert L. Paquette, eds., (Columbia, SC: University of South Carolina Press, 2012).
– “Slavery and Religion,” in Robert L. Paquette and Mark Smith, eds., The Oxford Handbook of Slavery in the Americas (London and New York: Oxford University Press, 2010).
– “Masters,” co-authored with Eugene D. Genovese, in Robert L. Paquette and Mark Smith, eds., The Oxford Handbook of Slavery in the Americas (London and New York: Oxford University Press, 2010).
– “Seeking Truth: Elizabeth Fox-Genovese’s Intellectual Pilgrimage,” in The Christendom Review, Vol. 1, No. 2 (2008; appeared May 2009)
– “Introduction: The Life and Many Faces of Alexander Hamilton,” in Douglas Ambrose and Robert Martin, eds., The Many Faces of Alexander Hamilton: The Life and Legacy of America’s Most Elusive Founder (New York: New York University Press, 2006).
– “Sowing Sentiment: Shaping the Southern Presbyterian Household, 1750-1800,” Georgetown Law Journal Volume 90, No. 1, November 2001, 143-160.
– “Statism in the Old South: A Reconsideration,” in Robert L. Paquette and Louis Ferleger, eds., Slavery, Secession, and Southern History (Charlottesville: University of Virginia Press, 2000).
– “Of Stations and Relations: Proslavery Christianity in Early National Virginia,” in John R. McKivigan and Mitchell Snay, eds., Religion and the Antebellum Debate Over Slavery (Athens: University of Georgia Press, 1998).

– EDITED BOOKS
The Many Faces of Alexander Hamilton: The Life and Legacy of America’s Most Elusive Founding Father co-edited with Robert Martin (New York: New York University Press, 2006; paperback, 2007).

– ENCYCLOPEDIA ENTRIES
– “Southern Intellectual Life, 1838-1877,” in Encyclopedia of American Cultural and Intellectual History (New York, 2001).
–  “Defenses of Slavery,” “Christianity: An Overview,” “Protestantism,” and “Bible: Jewish and Christian Interpretations,” all in The Macmillan Encyclopedia of Slavery (New York, 1998).

– RECENT BOOK REVIEWS
– Review of Albert Taylor Bledsoe: Defender of the Old South and Architect of the Lost Cause by Terry A. Barnhart in The Register of the Kentucky Historical Society, forthcoming.
– Review of America, Empire of Liberty: A New History of the United States by David Reynolds in The Journal of Southern History,  Volume 78, #3, August 2012.
– Review of Majority Rule Versus Consensus: The Political Thought of John C. Calhoun by James Read in Slavery and Abolition, Volume 31, # 4, 2010.
– Review of Conjectures of Order: Intellectual Life and the American South, 1810-1860 by Michael O’Brien in American Historical Review, Volume 110, #2, April 2005.
– Review of All That Makes a Man: Love and Ambition in the Civil War South by Stephen W. Berry III in Journal of Southern History, Volume 70, #4, November 2004.
– Review of The Counterrevolution of Slavery: Politics and Ideology in Antebellum South Carolina by Manisha Sinha in Slavery and Abolition, Volume 23, #3, December 2002.
– Review of Volumes XXIV and XXV of The Papers of John C. Calhoun edited by Clyde Wilson and Shirley Bright Cook in Pennsylvania Magazine of History and Biography, Volume CXXV, #4, October 2001.
– Review of Black Judas: William Hannibal Thomas and The American Negro by John David Smith in Slavery and Abolition, Volume 22, #2, August 2001.
– Review of “Right or Wrong, God Judge Me,” The Writings of John Wilkes Booth edited by John Rhodehamel and Louise Taper in Slavery and Abolition, Volume 19, #3, December 1998.
– Review of Yankee Town, Southern City: Race and Class Relations in Civil War Lynchburg by Steven Elliott Tripp in Labor History, Volume 39, #1, February 1998.
– Review of Slavery in North Carolina, 1748-1775 by Marvin L. Michael Kay and Lorin Lee Cary in Journal of Social History, Volume 31, #1, Fall 1997.

CONFERENCE PARTICIPATION
– Invited Participant, “Slavery and Southern History: The Work of Eugene D. Genovese,” at Princeton University, Princeton, NJ, 25 March 2011.
– Invited Participant, Alexander Hamilton Institute’s Third Annual Carl B. Menges Colloquium, “Dedicated to a Proposition?: Examining the Relation between the Declaration of Independence and the Constitution,” Verona, NY, 15-18 April 2010.
– Invited Participant: Liberty Fund Conference, “”Liberty and Responsibility in Bertand de Jouvenel’s The Pure Theory of Politics,” Savannah, GA, 21-24 January 2010.
– Invited Participant: T.R.R. Cobb Forum on Southern Jurisprudence, “Liberty and Slavery:  The Challenge of T. R. R. Cobb,” Athens, GA, 20-23 August 2009. 
– Invited Participant:  Liberty Fund Conference, “Alexander Hamilton on Executive Power as the Engine of Liberty,” Indianapolis, IN, 11-14 June 2009.
– Invited Participant: Liberty Fund Conference, “James Graham Wilson and the Spanish Traditionalists,” Savannah, GA, 17-20 January 2009.

SCHOLARLY PAPERS PRESENTED
– “’Man’s mind is notoriously fallible’:  Robert L. Dabney’s Critique of Alexander Campbell,” presented at the Alexander Campbell Symposium, Bethany College, West Virginia, 25 October 2003.
– “Sowing Sentiment: Shaping the Southern Presbyterian Household, 1750-1800,” presented at “Justice, Democracy, and Humanity: A Celebration of the Work of Mark Tushnet,” Georgetown University Law Center, 30 March 2001.
– “Hollywood and the American Revolution,” presented at “The Changing Meaning of the American Revolution,” Marist College, 7 October 2000.
– “The Early National Roots of Proslavery Presbyterianism,” presented at the Brunel/Cambridge Early American Colloquium at Brunel University, London, England, 28 June 1999.
– “Slavery and Southern Culture,” presented at the American Moments Teacher Institute Program, Springfield Museum of Fine Arts, Springfield, Massachusetts, 15 July 1998.
– “The Role of the State in the Thought of Henry Hughes and James Henley Thornwell,” presented at the Ninth Annual Meeting of the Southern Intellectual History Circle, Cambridge University, 16 May 1996.
– “The Economic Defense of Slavery and its Proslavery Critics,” presented at the annual meeting of the Association for Economic and Business History, Savannah, Georgia, 27 April 1996.
– “Proslavery Christianity in Early National Virginia,” presented at the 16th Annual Meeting of the Society for Historians of the Early National Republic, 17 July 1994.

RECENT PUBLIC TALKS AND PRESENTATIONS
– “God and the Home Front: Religious Perceptions of the Civil War, 1861-1865,” presented to the General Daniel Butterfield Civil War Roundtable, Whitestown, New York, 7 November 2011.
– “’We are Two Peoples’: Southern Nationalism and the Coming of the Civil War,” presented as part of the series “The American Civil War: A History of Ordinary People In Extraordinary Times,” at Camden County College, Blackwood, NJ, 21 September 2011.
– “Roger Williams’s Dilemmas: Navigating Church and State in Early America,” presented at the Erasmus Institute of Liberal Arts, Canterbury, NH, 24 October 2010.
– “’We are Two Peoples’: Southern Nationalism and the Coming of the Civil War,” presented at the Onondaga County Civil War Roundtable, 17 December 2009.
– “’The Past is Another Country’: History and the Liberal Arts,” presented at the Erasmus Institute of Liberal Arts, Manchester, NH 4 December 2009.
– “’The Past is Another Country’: Reflections on History and the Humanities,” presented at the NEH-Sponsored Faculty Development Initiative, “From Inquiry to Innovation: Integrating the Humanities into General Education,” Hostos Community College, CUNY, 30 October 2009.
– “Of Civil Relations and Civil War: The Strange and Revealing Correspondence of Peterboro’s Gerrit Smith and Virginia’s George Fitzhugh,” presented to the Little Thinkers, Hamilton College, 15 May 2008.
– “Southerners Against the South: The Opposition to Slavery in the Old South,” presented to the General Daniel Butterfield Civil War Roundtable, Whitestown, New York, 3 March 2008.
– “Southern Nationalism and the Coming of the Civil War,” presented at the Abner Doubleday Civil War Roundtable, Milford, New York, 30 April 2007. 
– “Missionaries to the Indians of the Mohawk Valley,” Keynote Address, The Association of Public Historians of New York State, 2007 Spring Conference, Utica, New York, 29 April 2007.
– “The Perils of Posterity: Alexander Hamilton and the Politics of Reputation,” Keynote Address celebrating the NEH exhibit, “Alexander Hamilton: The Man Who Made Modern America,” Cy-Fair College, Houston, Texas, 25 January 2007.
– “George Washington, Alexander Hamilton, and the Economic Crisis of the Early Republic,” presented at the Fairfax County Public Schools’ Teaching American History Grant Program: “Securing the Blessings of Liberty,” Mount Vernon, Virginia, 17 January 2007.
– “The Many Faces of Alexander Hamilton,” Panel Discussion (with Robert Martin and Richard Brookhiser), New-York Historical Society, New York, New York, 21 September 2006.
– “‘We Have Sinned, and God Has Smitten Us’: The White South’s Response to Defeat,” presented to the General Daniel Butterfield Civil War Roundtable, Utica, New York, 7 August 2006.
– “Samuel Kirkland: Missionary, Patriot, Founder,” presented at the dedication of the New York State Historical Marker commemorating the founding of Hamilton College, Clinton, New York, 1 July 2006.
– “Charles Finney and the Burned-Over District,” presented as part of the Oneida Community Mansion House’s lecture series, “Central New York in the 19th Century,” Oneida, New York, 1 November 2005.
– “The Plantation on the Hill: The South’s Vision of a Slaveholding Civilization,” presented to the General Daniel Butterfield Civil War Roundtable, Utica, New York, 7 March 2005.
– “Oneida County and the Second Great Awakening,” Oneida County Historical Society, Utica, New York, 20 November 2004.

 

dr. sc. Jelena Šesnić, red. prof.

red. prof. dr. sc. Jelena Šesnić 
E-mail: jsesnic@ffzg.hr
Ured: B-018
Telefon: 6120-060

Biografija

2019.
redovita profesorica, Odsjek za anglistiku, Sveučilište u Zagrebu
2018.–2020.
Predstojnica Katedre za amerikanistiku Odsjeka za anglistiku
2018. –
Predsjednica Hrvatskoga udruženja za američke Studije (HUAmS)
2014.-2018.
Članica istraživačkog tima HRZZ-1543: A Cultural History of Capitalism: Britain, America, Croatia
2013. –
Su-organizatorica godišnjih amerikanističkih radionica pri HUAmS-u
2016. –
Potpredsjednica AASSEE-a (Association for Amerian Studies in Southeast Europe)
 
Članica uredništva Književne smotre i Borderlands (e-časopis AASSEE-a)
2012.
izvanredna profesorica, Odsjek za anglistiku
2011.-2013.
pročelnica Odsjeka za anglistiku, Filozofski fakultet, Sveučilište u Zagrebu
Lipanj 2011.
Sudionica, Forum for Young Researchers, European Science Foundation, National University of Ireland
2010.
Su-osnivačica i tajnica HUAmS-a
2009/10.
Erasmus gost predavač na Sveučilištu u Grazu
2006.
docentica
2005.
doktorat iz filologije
2001.
magisterij
1997.
diploma Filozofskoga fakulteta u Zagrebu

Područja istraživanja
Američka književnost 19. i 20. stoljeća, metodologija američkih studija, teorija traume, studije pamćenja, kulture anglofone hrvatske dijaspore

Preddiplomski kolegiji
Aspekti američkoga romantizma; Rat, rekonstrukcija, transformacija: am. knjiž. 1860-1914; Američki roman 19. stoljeća; Američki Bildungsroman 19. i 20. stoljeća; Američko žensko pismo 19. stoljeća

Diplomski kolegiji
Hrvatsko-američka etnička književnost; Suvremena američka etnička književnost; Povijest i pamćenje u suvremenom američkom romanu; Povijest i metodologija američkih studija 2

Postdiplomski kolegiji
Etnički, nacionalni i transnacionalni identiteti u eri globalizacije; Povijest i pamćenje u suvremenom američkom romanu; Kapitalistički modernitet i američko žensko pismo; Hrvatsko-američko pismo i poetika transkulturacije; Prikazi američke politike u književnosti i vizualnim medijima

Odabrana Bibliografija

Knjige
– Mračne žene. Prikazi ženstva u američkoj književnosti (1820.-1860.). Zagreb: Leykam International, 2010.
– From Shadow to Presence: Representations of Ethnicity in Contemporary American Literature. Amsterdam, New York: Rodopi, 2007.

Urednički rad
Zbirke eseja:

The Errant Labor of the Humanities: Festschrift Presented to Stipe Grgas. Ed. Sven Cvek, Borislav Knežević and Jelena Šesnić. Zagreb: FF press, 2017.
– Siting America/ Sighting Modernity: Essays in Honor of Sonja Bašić. Ed. Jelena Šesnić. Zagreb: FF Press, 2010.
Časopisi:
– Šesnić, Jelena, and Sven Cvek, eds. Working Papers in American Studies, Vol. III. The (Un)usable Pasts in American Studies. Zagreb: Hrvatsko udruženje za američke studije 2018. 
http://www.huams.hr/wpas
– Šesnić, Jelena and Sven Cvek, eds. Working Papers in American Studies. Vol. II. Quarter of a Century after the Fall of the Berlin Wall: Perspectives and Directions in Croatian and Regional American Studies. Zagreb: Hrvatsko udruženje za američke studije, 2016.

http://www.huams.hr/wp-content/uploads/2017/02/wpas_v2_huams_2016.pdf
Književna smotra. Znaci vremena. Povodom 80 godina zagrebačke anglistike. Ur. Borislav Knežević i Jelena Šesnić. XLVI/2014, 172 (2). 

Za punu bibliografiju vidjeti poveznicu na Hrvatskoj znanstvenoj bibliografiji (CROSBI):
https://bib.irb.hr/lista-radova?autor=236460