Home » 6. semestar
Category Archives: 6. semestar
Fonetika i fonologija
Naziv kolegija: Fonetika i fonologija
Šifra kolegija: 235564
Nositelj kolegija: prof. dr. Višnja Josipović Smojver
Nastavnici:
prof. dr. sc. Višnja Josipović Smojver (visnja.josipovic@ffzg.unizg.hr ); konzultacije: utorak 15:00 – 16:30, B-008
Mirta Stamenić, asistent (mstameni@m.ffzg.unizg.hr); konzultacije: srijeda 15:00 – 16:00 i po dogovoru, B-008
ECTS bodovi: 6
Jezik: engleski
Semestar: VI (ljetni)
Status: obvezatni
Oblik nastave: 3 sata predavanja + 1 sat seminara
Uvjeti: Upisan 6. semestar
Ispit: kontinuirano praćenje (detalji na Omegi)
Sadržaj: Uče se temeljni pojmovi suvremene fonetike i fonologije. Kolegij počinje pregledom osnovnih pojmova artikulacijske fonetike, s posebnim osvrtom na standardne inačice britanskog i američkog engleskog (RP, SSBP i GenAm). Studenti se također upoznaju s osnovnim pojmovima i pristupima fonološke teorije, koji se primjenjuju na analizu najvažnijih izgovornih pojava engleskog jezika i formuliranjem osnovnih fonoloških pravila. Također se daje pregled engleskih suprasegmentnih pojava, koje se analiziraju koristeći fonetsku transkripciju i notacijske konvencije IPA.
Cilj: Studenti će naučiti pristupati engleskom izgovoru deskriptivno, za razliku od preskriptivnog pristupa s kojim su se susretali prije sveučilišne razine učenja. Kako bi razvili takav pristup i naučili znanstveno opisivati engleske izgovorne pojave, studenti će razviti sposobnost selektivnog slušanja i usvojiti osnovne pojmove i termine fonološkog i fonetskog opisa.
Obvezatna literatura:
Cruttenden, A. (2014) Gimson’s Pronunciation of English, 8th ed. London – New York: Routledge.
Josipović, V. (1999). Phonetics and Phonology for Students of English. Zagreb: Targa.
Lindsey, G. (2019). English after RP: Standard British Pronunciation Today. www.cubedictionary.org.
Referentna literatura:
Crystal, D. (2008). A Dictionary of Linguistics and Phonetics.6th edn. Oxford: Blackwell.
Pullum, G.K. & W.A. Ladusaw (1996). Phonetic Symbol Guide. The University of Chicago Press.
Wells, J.C. (2008). Longman Pronunciation Dictionary. 3rd edn. with CD: Person Education Ltd.
Dopunska literatura:
Beňuš Štefan. (2021). Investigating spoken English: A practical guide to phonetics and phonology using Praat. Palgrave Macmillan.
Carley, P., &; Mees, I. M. (2020). American English phonetics and pronunciation practice. New York, NY: Routledge.
Collins, B., Mees, I. M., &; Carley, P. (2019). Practical English phonetics and phonology a resource book for students. Routledge
Josipović Smojver, V. (2017). Suvremene fonološke teorije. Zagreb: Ibis grafika.
Mees, I. M., Carley, P., &; Collins, B. (2018). English phonetics and pronunciation practice. Routledge.
Pullum, G. K., &; Ladusaw, W. A. (1996). Phonetic symbol guide. The University of Chicago Press.
Small, L. H. (2020). Fundamentals of phonetics: A practical guide for students. Pearson Education,
Inc.Zsiga, E. (2013). The Sounds of Language. An Introduction to Phonetics and Phonology. Oxford: Wiley-Blackwell.
Zsiga, E. (2020). The Phonology/Phonetics Interface. Edinburgh University Press.
Raspored tema po tjednima:
- Uvod: fonetika i fonologija; tipovi engleskog izgovora
- Govor: kontinuitet govora; tri grane fonetike
- Artikulacijska fonetika: govorni organi
- Artikulacijski pokreti, segmenti govora i njihova obilježja; IPA notacija i transkripcija (1)
- Akustička fonetika (1): segmentna razina: spektrogramska analiza i Praat
- Engleski konsonanti
- Vokali: tradicionalni parametri u fonetskom opisu i klasifikaciji (vokalski dijagram)
- Engleski vokali: vokalski sustavi i podsustavi standardnih izgovornih inačica
- Fonološka teorija: osnovni pojmovi fonološke analize
- Binarnost i teorija razlikovnih obilježja
- Fonološka pravila, domene i ograničenja; osnovni pojmovi suvremenih fonoloških teorija
- Slog
- Prozodija: ritam, intonacija, prozodijska tipologija
- Vezani govor: koartikulacija, univerzalni fonetski procesi; pojave engleskoga vezanog govora; transkripcija (2)
- Alofoni i uska fonetska transkripcija; varijabilnost u standardnom i nestandardnom izgovoru; transkripcija (3)
_________________________
(Od ak.god. 2022./23.)
Semantika engleskog jezika (arhiva)
Program nastave po tjednima (Syllabus)
Naziv kolegija: Semantika engleskog jezika I
(do ak. god. 2022./23)
zimski semestar
Broj ECTS bodova: 6
Nositelj kolegija: prof. dr. Milena Žic Fuchs
Nastavnik: prof. dr. Milena Žic Fuchs
Jezik: engleski
Semestar u kojem se kolegij sluša: V
Uvjeti: položen ispit iz Uvoda u lingvistički studij engleskog jezika i ispiti iz Sintakse
Oblik nastave: 4 sata predavanja
CILJ KOLEGIJA: Cilj je kolegija uvesti studente u složenosti značenjskih pojavnosti, te u različite kako tradicionalne tako i suvremene teorijske okvire pomoću kojih se te pojavnosti mogu objasniti.
SADRŽAJ KOLEGIJA: Kolegij uvodi studente u složena pitanja značenja i to 1) na razini leksema odnosno riječi, 2) na paradigmatskoj razini, odnosno strukturi vokabulara i 3) u odnos semantike i sintakse, odnosno odnose sintagmatske razine. Obrađuju se temeljni tradicionalni semantički pojmovi kao što su homonimija, sinonimija, polisemija, antonimija, te tradicionalni teorijski pristupi poput komponencijalne analize i teorije polja. Posebna se pažnja posvećuje tradicionalnom pristupu metafori i metonimiji ali se i uvode nova gledanja na te jezične pojavnosti koja dolaze iz kognitivne semantike. Složenost odnosa semantike i sintakse ili značenjskih pojavnosti na sintagmatskoj razini analiziraju se od razine rečenice do manjih sintagmatskih jedinica poput kolokacija.
Program nastave po tjednima (syllabus)
Week |
Topic |
1. |
Orientation, syllabus. What is semantics? Short historical overview. Semantics and other related disciplines. |
2. |
Functions of language and their relation to meaning. |
3. |
Is Semantics a science? |
4. |
Methods of semantic analysis: Componential Analysis. Types of meaning relations. |
5. |
Semantically related lexemes: organization on the paradigmatic level |
6. |
REVISION |
7. |
Hyperonyms and hyponyms |
8. |
Introduction to Cognitive Semantics |
9. |
Scenes and frames |
10. |
Traditional and contemporary approaches to metaphor and metonymy. |
11. |
Semantics and grammar. |
12. |
Semantics and pragmatics. |
13. |
Termin rezerviran za neku od tema. |
14. |
Termin rezerviran za neku od tema |
15. |
FINAL REVISION |
NAČIN RADA:
Studenti trebaju redovito pohađati nastavu i aktivno sudjelovati u nastavi. Tijekom semestra dva do tri puta ponavlja se ranije usvojeno gradivo i upućuje studente na dodatno čitanje određenih dijelova literature.
STUDENTSKE OBAVEZE I ELEMENTI VREDNOVANJA:
Gradivo se predaje po cjelinama, uz obvezatne rasprave. Pišu se dva kolokvija koja mogu osigurati i konačnu ocjenu, i to ako su oba riješena s prolaznom ocjenom.
OBAVEZNA LITERATURA (odabrana poglavlja i stranice):
Leech, G. N. (1978), Semantics. Penguin
Lyons, J. (1981), Language and Linguistics. Cambridge University Press
Palmer, F. R. (1976), Semantics – A New Outline. Cambridge University Press
Žic Fuchs, Milena (1991), Znanje o jeziku i znanje o svijetu. Filozofski fakultet, Odsjek za opću lingvistiku i orijentalne studije
DODATNA LITERATURA:
Lyons, J. (1981), Language, Meaning, Context. Fontana
Lyons, J. (1977), Semantics. Vol. 1 i Vol. 2. Cambridge University Press
Fonetika i fonologija (arhiva)
Naziv kolegija: Fonetika i fonologija
Šifra kolegija: 235564
Nositelj kolegija: prof. dr. Višnja Josipović Smojver
Nastavnici:
prof. dr. sc. Višnja Josipović Smojver (visnja.josipovic@ffzg.unizg.hr )
konzultacije: utorkom 15 – 16:30, B-008
Mirta Stamenić, asistent (mstameni@ffzg.unizg.hr)
konzultacije: utorkom 12:30 – 14:00, B-008
ECTS bodovi: 6
Jezik: engleski
Semestar: VI (ljetni)
Status: obvezatni
Oblik nastave: 3 sata predavanja + 1 sat seminara
Uvjeti: Položen kolegij Semantika i redovit upis u 6. semestar
Ispit: kontinuirano praćenje (detalji na Omegi)
Sadržaj: Uče se temeljni pojmovi suvremene fonetike i fonologije. Kolegij počinje pregledom osnovnih pojmova artikulacijske fonetike, s posebnim osvrtom na standardne inačice britanskog i američkog engleskog (RP, SSBP i GenAm). Studenti se također upoznaju s osnovnim pojmovima i pristupima fonološke teorije, koji se primjenjuju na analizu najvažnijih izgovornih pojava engleskog jezika i formuliranjem osnovnih fonoloških pravila. Također se daje pregled engleskih suprasegmentnih pojava, koje se analiziraju koristeći fonetsku transkripciju i notacijske konvencije IPA.
Cilj: Studenti će naučiti pristupati engleskom izgovoru deskriptivno, za razliku od preskriptivnog pristupa s kojim su se susretali prije sveučilišne razine učenja. Kako bi razvili takav pristup i naučili znanstveno opisivati engleske izgovorne pojave, studenti će razviti sposobnost selektivnog slušanja i usvojiti osnovne pojmove i termine fonološkog i fonetskog opisa.
Obvezatna literatura:
Cruttenden, A. (2014) Gimson’s Pronunciation of English, 8th ed. London – New York: Routledge.
Josipović, V. (1999). Phonetics and Phonology for Students of English. Zagreb: Targa.
Lindsey, G. (2019). English after RP: Standard British Pronunciation Today. www.cubedictionary.org.
Referentna literatura:
Crystal, D. (2008). A Dictionary of Linguistics and Phonetics.6th edn. Oxford: Blackwell.
Pullum, G.K. & W.A. Ladusaw (1996). Phonetic Symbol Guide. The University of Chicago Press.
Trask, R.L. (1996) A Dictionary of Phonetics and Phonology. London:Routledge.
Wells, J.C. (2008). Longman Pronunciation Dictionary. 3rd edn. with CD: Person Education Ltd.
Dopunska literatura:
Ashby, M. & J. Maidment (2005). Introducing Phonetic Science. Cambridge University Press.
Gussenhoven, C. & H. Jacobs (2005). Uderstanding Phonology, 2nd edn. London: Arnold.
Hayes, B. (2009). Introductory Phonology. Wiley-Blackwell.
Josipović Smojver, V. (2017). Suvremene fonološke teorije. Zagreb: Ibis grafika.
Ladefoged, P. (2002). A Course in Phonetics, 4th edn. Boston, MA: Heinle & Heinle.
Zsiga, E. (2013). The Sounds of Language. An Introduction to Phonetics and Phonology. Oxford: Wiley-Blackwell.
Zsiga, E. (2020). The Phonology/Phonetics Interface. Edinburgh University Press.
Raspored tema po tjednima:
- Uvod: fonetika i fonologija; tipovi engleskog izgovora
- Govor: kontinuitet govora; tri grane fonetike
- Artikulacijska fonetika: govorni organi
- Artikulacijski pokreti, segmenti govora i njihova obilježja; IPA notacija i transkripcija (1)
- Akustička fonetika (1): segmentna razina: spektrogramska analiza i Praat
- Engleski konsonanti
- Vokali: tradicionalni parametri u fonetskom opisu i klasifikaciji (vokalski dijagram)
- Engleski vokali: vokalski sustavi i podsustavi standardnih izgovornih inačica
- Fonološka teorija: osnovni pojmovi fonološke analize
- Binarnost i teorija razlikovnih obilježja
- Fonološka pravila, domene i ograničenja; osnovni pojmovi suvremenih fonoloških teorija
- Slog
- Prozodija: ritam, intonacija, prozodijska tipologija
- Vezani govor: koartikulacija, univerzalni fonetski procesi; pojave engleskoga vezanog govora; transkripcija (2)
- Alofoni i uska fonetska transkripcija; varijabilnost u standardnom i nestandardnom izgovoru; transkripcija (3)
_________________________
(Od ak.god. 2022./23.)
Fonetika i fonologija (2021-22)(arhiva)
Naziv kolegija: Fonetika i fonologija
Šifra kolegija: 51864
Nositelj kolegija: prof. dr. Višnja Josipović Smojver
Nastavnici:
prof. dr. Višnja Josipović Smojver (visnja.josipovic@ffzg.hr )
konzultacije: ponedjeljkom 15:30 – 16:30, B-008
Mirta Stamenić, asistent (mstameni@ffzg.hr)
konzultacije: ponedjeljkom 15:30 – 16:30, B-008
ECTS bodovi: 6
Jezik: engleski
Semestar: VI (ljetni)
Status: obvezatni
Oblik nastave: 4 sata predavanja
Uvjeti: Upisan 6. semestar
Ispit: kontinuirano praćenje (detalji na Omegi)
Sadržaj: Uče se temeljni pojmovi suvremene fonetike i fonologije. Kolegij počinje pregledom osnovnih pojmova artikulacijske fonetike, s posebnim osvrtom na standardne inačice britanskog i američkog engleskog (RP, SSBP i GenAm). Studenti se također upoznaju s osnovnim pojmovima i pristupima fonološke teorije, koji se primjenjuju na analizu najvažnijih izgovornih pojava engleskog jezika i formuliranjem osnovnih fonoloških pravila. Također se daje pregled engleskih suprasegmentnih pojava, koje se analiziraju koristeći fonetsku transkripciju i notacijske konvencije IPA.
Cilj: Studenti će naučiti pristupati engleskom izgovoru deskriptivno, za razliku od preskriptivnog pristupa s kojim su se susretali prije sveučilišne razine učenja. Kako bi razvili takav pristup i naučili znanstveno opisivati engleske izgovorne pojave, studenti će razviti sposobnost selektivnog slušanja i usvojiti osnovne pojmove i termine fonološkog i fonetskog opisa.
Obvezatna literatura:
Cruttenden, A. (2014) Gimson’s Pronunciation of English, 8th ed. London – New York: Routledge.
Josipović, V. (1999). Phonetics and Phonology for Students of English. Zagreb: Targa.
Lindsey, G. (2019). English after RP: Standard British Pronunciation Today. www.cubedictionary.org.
Referentna literatura:
Crystal, D. (2008). A Dictionary of Linguistics and Phonetics.6th edn. Oxford: Blackwell.
Pullum, G.K. & W.A. Ladusaw (1996). Phonetic Symbol Guide. The University of Chicago Press.
Trask, R.L. (1996) A Dictionary of Phonetics and Phonology. London:Routledge.
Wells, J.C. (2008). Longman Pronunciation Dictionary. 3rd edn. with CD: Person Education Ltd.
Dopunska literatura:
Ashby, M. & J. Maidment (2005). Introducing Phonetic Science. Cambridge University Press.
Gussenhoven, C. & H. Jacobs (2005). Uderstanding Phonology, 2nd edn. London: Arnold.
Hayes, B. (2009). Introductory Phonology. Wiley-Blackwell.
Josipović Smojver, V. (2017). Suvremene fonološke teorije. Zagreb: Ibis grafika.
Ladefoged, P. (2002). A Course in Phonetics, 4th edn. Boston, MA: Heinle & Heinle.
Odden, D. (2005), Introducing Phonology. Cambridge University Press.
Zsiga, E. (2013). The Sounds of Language. An Introduction to Phonetics and Phonology. Oxford: Wiley-Blackwell.
Raspored tema po tjednima:
- Uvod: fonetika i fonologija
- Govor: govorni lanac, govorni organi i izgovor
- Govorni segmenti: osnovni analitički pojmovi tradicionalne fonologije
- Teorija razlikovnih obilježja i binarizam
- Tipovi engleskog izgovora
- Konsonanti
- Vokali: tradicionalni parametri u fonetskom opisu i klasifikaciji
- Engleski monoftonzi
- Engleski diftonzi
- Međunarodni fonetski alfabet: tipovi glasova, simboli i transkripcijske konvencije
- Pojave vezanoga govora
- Transkripcija vezanoga govora
- Prozodija: pravila, domene i prozodijska tipologija
- Slog
- Suvremene fonološke teorije
_________________________
(Od ak.god. 2021./22.)
Fonetika i fonologija (arhiva, 9.2021.)
Naziv kolegija: Fonetika i fonologija EN1L05
Nositelj kolegija: prof. dr. Višnja Josipović Smojver
Nastavnik: prof. dr. Višnja Josipović Smojver (visnja.josipovic@ffzg.hr )
ECTS bodovi: 6
Jezik: engleski
Semestar: VI (ljetni)
Status: obvezatni
Oblik nastave: 4 sata predavanja
Uvjeti: redovit upis u 6. semestar
Ispit: kontinuirano praćenje (detalji na Omegi)
Sadržaj: Uče se temeljni pojmovi suvremene fonetike i fonologije. Kolegij počinje pregledom osnovnih pojmova artikulacijske fonetike, s posebnim osvrtom na standardne inačice britanskog i američkog engleskog (RP, SSBP i GenAm). Studenti se također upoznaju s osnovnim pojmovima i pristupima fonološke teorije, koji se primjenjuju na analizu najvažnijih izgovornih pojava engleskog jezika i formuliranjem osnovnih fonoloških pravila. Također se daje pregled engleskih suprasegmentnih pojava, koje se analiziraju koristeći fonetsku transkripciju i notacijske konvencije IPA.
Cilj: Studenti će naučiti pristupati engleskom izgovoru deskriptivno, za razliku od preskriptivnog pristupa s kojim su se susretali prije sveučilišne razine učenja. Kako bi razvili takav pristup i naučili znanstveno opisivati engleske izgovorne pojave , studenti će razviti sposobnost selektivnog slušanja i usvojiti osnovne pojmove i termine fonološkog i fonetskog opisa.
Obvezatna literatura:
Cruttenden, A. (2014) Gimson’s Pronunciation of English, 8th ed. London – New York: Routledge.
Josipović, V. (1999). Phonetics and Phonology for Students of English. Zagreb: Targa.
Lindsey, G. (2019). English after RP: Standard British Pronunciation Today. www.cubedictionary.org.
Referentna literatura:
Crystal, D. (2008). A Dictionary of Linguistics and Phonetics.6th edn. Oxford: Blackwell.
Pullum, G.K. & W.A. Ladusaw (1996). Phonetic Symbol Guide. The University of Chicago Press.
Trask, R.L. (1996) A Dictionary of Phonetics and Phonology. London:Routledge.
Wells, J.C. (2008). Longman Pronunciation Dictionary. 3rd edn. with CD: Person Education Ltd.
Dopunska literatura:
Ashby, M. & J. Maidment (2005). Introducing Phonetic Science. Cambridge University Press.
Gussenhoven, C. & H. Jacobs (2005). Uderstanding Phonology, 2nd edn. London: Arnold.
Hayes, B. (2009). Introductory Phonology. Wiley-Blackwell.
Josipović Smojver, V. (2017). Suvremene fonološke teorije. Zagreb: Ibis grafika.
Ladefoged, P. (2002). A Course in Phonetics, 4th edn. Boston, MA: Heinle & Heinle.
Odden, D. (2005), Introducing Phonology. Cambridge University Press.
Zsiga, E. (2013). The Sounds of Language. An Introduction to Phonetics and Phonology. Oxford: Wiley-Blackwell.
Raspored tema po tjednima:
- Uvod: fonetika i fonologija
- Govor: govorni lanac, govorni organi i izgovor
- Govorni segmenti: osnovni analitički pojmovi tradicionalne fonologije
- Teorija razlikovnih obilježja i binarizam
- Tipovi engleskog izgovora
- Konsonanti
- Vokali: tradicionalni parametri u fonetskom opisu i klasifikaciji
- Engleski monoftonzi
- Engleski diftonzi
- Međunarodni fonetski alfabet: tipovi glasova, simboli i transkripcijske konvencije
- Pojave vezanog govora
- Transkripcija vezanog govora
- Prozodija: pravila, domene i prozodijska tipologija
- Slog
- Suvremene fonološke teorije
Fonetika i fonologija (arhiva)
Naziv kolegija: Fonetika i fonologija EN1L05
(do ak. god. 2021./22)
Nositelj kolegija: prof. dr. Višnja Josipović Smojver
Nastavnik: prof. dr. Višnja Josipović Smojver
ECTS-bodovi: 6
Jezik: engleski
Semestar: VI. (ljetni)
Status: obvezatni
Oblik nastave: 4 sata predavanja
Syllabus 2021
Course title: Phonetics and Phonology
Instructor: Professor Višnja Josipović Smojver
office hours 2021: Monday 15:30-16:30 – B-OO8- by appointment!
e-mail: visnja.josipovic@ffzg.hr
ECTS credits: 6
Language: English
Status: compulsory
Semester: 6th (summer)
Enrolment requirements:
There are no special prerequisites for taking up this course, except that the student has to be regularly enrolled in the semester in which the course is taught.
Course description:
Students are taught the fundamental notions of contemporary phonetics and phonology. The course starts with a survey of the basic notions of articulatory phonetics, with special emphasis on the standard pronunciation varieties of British and American English (RP, SSBP, and GenAm respectively). This is followed by an overview of suprasegmental phenomena in English, which students will learn to analyse in terms of phonetic transcription, using the IPA notational conventions. Finally, the students are familiarized with the basic approaches of contemporary phonological theory, which are applied to the analysis of the most important English pronunciation phenomena and the formulation of the basic English phonological rules.
Objectives:
Students should learn to approach English pronunciation descriptively, as opposed to the earlier prescriptive approach, which they were used to in the course of pre-university English learning. In order to develop this kind of approach, i.e., to learn how to describe English pronunciation phenomena in a scientific way, through this course the student should develop the ability of selective listening and master the basic notions and terms of phonological and phonetic description.
Obligatory literature:
Cruttenden, A. (2008). Gimson’s Pronunciation of English. 7th edn. London: Hodder Arnold.
Josipović, V. (1999). Phonetics and Phonology for Students of English. Zagreb: Targa.
Lindsey, G. (2019). English after RP: Standard British Pronunciation Today. www.cubedictionary.org.
Reference literature:
Crystal, D. (2008). A Dictionary of Linguistics and Phonetics.6th edn. Oxford: Blackwell.
Pullum, G.K. & W.A. Ladusaw (1996). Phonetic Symbol Guide. The University of Chicago Press.
Trask, R.L. (1996) A Dictionary of Phonetics and Phonology. London:Routledge.
Wells, J.C. (2008). Longman Pronunciation Dictionary. 3rd edn. with CD: Person Education Ltd.
Further reading:
Ashby, M. & J. Maidment (2005). Introducing Phonetic Science. Cambridge University Press.
Gussenhoven, C. & H. Jacobs (2005). Uderstanding Phonology, 2nd edn. London: Arnold.
Hayes, B. (2009). Introductory Phonology. Wiley-Blackwell.
Josipović Smojver, V. (2017). Suvremene fonološke teorije. Zagreb: Ibis grafika.
Ladefoged, P. (2002). A Course in Phonetics, 4th edn. Boston, MA: Heinle & Heinle.
Odden, D. (2005), Introducing Phonology. Cambridge University Press.
Zsiga, E. (2013). The Sounds of Language. An Introduction to Phonetics and Phonology. Oxford: Wiley-Blackwell.
Course requirements:
Phonetics and Phonology is a continuous assessment course. The final grade will be based on 3 online continuous assessment tests (CAT), as shown in the table:
|
CAT 1 Friday, 24/04/21- 17:00 |
CAT2 |
CAT 3 |
topics (W) |
1-8 |
uploadable in the period from 21/05 to 21/06 |
9-10, 12-14 |
maximum score |
45 points |
20 points |
35 points |
Obtaining the final grade:
A maximum of 100 points (45+20+35)
92 -100 = 5
84 – 91 = 4
73 – 83 = 3
65 – 72 = 2
For those who have not successfully completed the course through the regular (obligatory) CAT system, or want a higher grade, two remedial online terms will be offered for re-taking CAT1, CAT3, or both: Monday, 05/07/21 and Monday 13/09/21.
Those who have satisfied the criteria for passing the course and are not satisfied with their grade, an extra-point assignment for additional 5 points will also be offered at the end of the summer exam term.
Week by week schedule:
1. Introduction: Phonetics and Phonology
2. Speech Production: the speech chain, organs of speech, speech production
3. Segments of speech: the basic analytical units of traditional phonology
4. Binarity and Distinctive Feature Theory
5. Types of English pronunciation
6. Consonants
7. Vowels: the traditional parameters in the description and classification of vowels
8. English pure vowels
9. English diphthongs
10. IPA sounds and notational conventions
11. Connected speech phenomena
12. Transcription of connected speech
13: Prosody: rules, domains, typology
14. The syllable
15. Contemporary phonological theory
Prijevodne vježbe
Naziv kolegija: Prijevodne vježbe
Nastavnici: Tea Raše, dr. sc. Kristijan Nikolić
ECTS-bodovi: 5 bodova
Jezik: engleski i hrvatski
Semestar: VI. (ljetni)
Status: obvezatni
Oblik nastave: 2 sata seminara + 2 sata vježbi na tjedan
Uvjeti: Položeni kolegiji CEL 3 i Analiza engleskih tekstova
Ispit: kontinuirana evaluacija
IZVEDBENI PLAN NASTAVE KOLEGIJA PRIJEVODNE VJEŽBE
CILJEVI KOLEGIJA:
Cilj je ovoga kolegija da studenti kroz praktično iskustvo usvoje temeljne prijevodne vještine. Konkretnije, studenti bi trebali naučiti analizirati izvorni tekst, prepoznati prevodilačke probleme i primijeniti odgovarajuću prijevodnu strategiju i postupke s obzirom na zahtjeve komunikacijske situacije i potrebe krajnjega korisnika prijevoda. Trebali bi se također naučiti služiti najvažnijim pomagalima i resursima potrebnim za prevođenje te usvojiti vještinu redakture vlastitog i tuđeg prijevoda.
SADRŽAJI KOLEGIJA:
Kolegij će obuhvaćati prevođenje općejezičnih tekstova s engleskog na hrvatski i s hrvatskog na engleski jezik. Bit će zastupljeni različiti tipovi tekstova i različita područja. Važan dio kolegija bit će posvećen upoznavanju s tiskanim i elektroničkim pomagalima i resursima potrebnim prevoditelju.
NAČIN RADA:
Nastava se odvija u manjim grupama (do 20 studenata). Studenti prevode – pojedinačno i u grupama – općejezične tekstove s engleskog na hrvatski i s hrvatskog na engleski jezik, kako na vježbama tako i kod kuće. Na vježbama također redigiraju vlastite prijevode i prijevode svojih kolega. Od nastavnika primaju savjete i smjernice za rad te povratne informacije o (ne)prihvatljivosti pojedinih rješenja uz objašnjenja o razlozima takve prosudbe. Tekstove za prijevod studenti dobivaju od nastavnika u tiskanom obliku ili pak u elektroničkom obliku na internetskim stranicama kolegija. Povratne informacije o svojim prijevodima dobivaju u usmenom obliku, na vježbama, u pisanom obliku ili pak u elektroničkom obliku na internetskim stranicama kolegija.
STUDENTSKE OBVEZE I ELEMENTI VREDNOVANJA
Od studenata se očekuje redovito pohađanje nastave (najviše tri izostanka u semestru), dobra pripremljenost za nastavu i aktivno sudjelovanje u nastavi. Tijekom semestra studenti moraju redovito prevoditi zadane tekstove i donositi ih na nastavu i/ili predavati ih nastavniku u elektroničkom obliku, ovisno o konkrentim uputama nastavnika. Studenti su dužni redovito pratiti nastavnikove obavijesti i primati na znanje povratne informacije dobivene od nastavnika. Od studenata se očekuje da pokažu samostalnost i odgovornost za razvijanje vještina opisanih u ciljevima kolegija, a prema nastavnikovim savjetima. Također se očekuje da aktivno surađuju s kolegama u grupi i jedni drugima svesrdno pomažu oko usvajanja prijevodnih vještina.
Studenti tijekom semestra nastavniku predaju prijevode koji se vrednuju informativno, u svrhu povratne informacije. U ispitnim uvjetima pišu se dva kolokvija (na svakome po jedan prijevod teksta s engleskog na hrvatski i jedan prijevod teksta s hrvatskog na engleski duljine oko 150 riječi). Studenti koji polože sva četiri kolokvija oslobađaju se završnog ispita. Ostali izlaze na završni ispit, koji se sastoji od prijevoda jednog teksta s engleskog na hrvatski i jednog s hrvatskog na engleski duljine oko 150 riječi. Pri „zaključivanju“ ocjene uzima se u obzir, korektivno, i studentov odnos prema radu i spremnost na suradnju s kolegama u grupi.
LITERATURA:
Dvojezični rječnici, primjerice:
Bujas, Željko. Veliki hrvatsko-engleski rječnik. Zagreb: Nakladni zavod Globus;
i Bujas, Željko. Veliki englesko-hrvatski rječnik. Zagreb: Nakladni zavod Globus.
Jednojezični rječnici, primjerice:
Hornby, A. S. Oxford Advanced Learner’s Dictionary. Oxford: Oxford University Press.
Enciklopedijski rječnici, primjerice:
The New Oxford Dictionary of English, ili
Webster’s Third New International Dictionary, Unabridged.
Kolokacijski rječnici, primjerice:
Oxford Collocations Dictionary for Students of English. Oxford: Oxford University Press.
Studenti ne trebaju kupovati sve rječnike, ali trebali bi imati bar jedan dvojezični (u svakome smjeru) i bar jedan jednojezični te po mogućnosti kolokacijski. Mogu se služiti elektroničkim izdanjima većih rječnika. Dvojezični rječnici koji trenutačno postoje na internetu nisu dostatni kao isključivo, ali mogu poslužiti kao dodatno pomagalo.
PRIKAZ IZVOĐENJA NASTAVE:
Kolegij Prijevodne vježbe studenti pohađaju 4 sata tjedno, u dvije sesije. Jedna sesija u tjednu posvećena je prevođenju s engleskog na hrvatski jezik, a druga s hrvatskog na engleski jezik. U svrhu preglednosti, izvedbeni plan prikazuje najprije sve „parne“ sesije (prevođenje s engleskog na hrvatski), a zatim sve „neparne“ sesije (prevođenje s hrvatskog na engleski). Konkretni nazivi tekstova nisu navedeni jer svaki nastavnik odabire vlastite tekstove unutar određenog tipa.
1. UVOD U PREVOĐENJE
– upoznavanje s ciljevima kolegija, sadržajima, studentskim obvezama i načinom evaluacije.
– upute za služenje sustavom za e-učenje Omega.
– rasprava:
– koji su glavne vrste problema na koje prevoditelj nailazi?
– koje su vještine i znanja potrebna prevoditelju?
– na koji se način te vještine i znanja mogu stjecati i razvijati?
– koja su pomagala i resursi potrebni prevoditelju?
2. PRVI TEKST ZA PRIJEVOD S ENGLESKOG NA HRVATSKI
– novinski tekst (npr. iz listovaThe Economist, The Times i sl.) iz područja kulture (npr. kulturno događanje; kritika predstave, knjige ili filma; lifestyle, entertainment, i sl.)
– rasprava o specifičnostima prevođenja tog tipa teksta i područja: stil, registar, čitateljstvo, kulturološki elementi i strategije za njihovo prevođenje
– rasprava o konkretnim problemima u tekstu i mogućim rješenjima
3. DRUGI TEKST ZA PRIJEVOD S ENGLESKOG NA HRVATSKI
– novinski tekst iz područja politike (npr. komentar ili analiza nekog aktualnog događaja)
– rasprava o problemima vezanim uz razumijevanje takvih tekstova i o potrebi da prevoditelj prati zbivanja na svjetskoj sceni; specifičnosti vokabulara i stila; kulturološke razlike između političkih sustava
– rasprava o konkretnim problemima u tekstu i mogućim rješenjima
4. TREĆI TEKST ZA PRIJEVOD S ENGLESKOG NA HRVATSKI
– novinski tekst iz područja ekonomije (komentar ili analiza, primjerice o stanju nekoga gospodarstva, trendovima, predviđanjima)
– rasprava o teškoćama vezanim uz prevođenje novinskih tekstova iz područja ekonomije, osobito pitanje stila kojim su takve vijesti pisane na engleskom jeziku; prevođenje idioma i metafora; norme ciljne kulture i njihova uloga pri odabiru prijevodne strategije; pitanje uvođenja nove terminologije u hrvatski jezik u područjima gospodarstva koja se razvijaju
– rasprava o konkretnim problemima u tekstu i mogućim rješenjima
5. ČETVRTI TEST ZA PRIJEVOD S ENGLESKOG NA HRVATSKI
– novinski znanstveno-popularni tekst, npr. iz područja psihologije, sociologije, informacijske tehnologije ili neke druge društvene ili humanističke znanosti
– rasprava o problemima vezanim uz terminologiju određenoga područja za koje prevoditelj nije stručnjak; služenje specijaliziranim rječnicima i drugim resursima; savjetovanje sa stručnjacima; registar i čitateljstvo
– rasprava o konkretnim problemima u tekstu i mogućim rješenjima
6. PETI TEKST ZA PRIJEVOD S ENGLESKOG NA HRVATSKI
– novinski znanstveno-popularni tekst, npr. iz područja medicine, biologije ili neke druge prirodne znanosti
– rasprava o problemima vezanim uz terminologiju određenoga područja za koje prevoditelj nije stručnjak; služenje specijaliziranim rječnicima i drugim resursima; savjetovanje sa stručnjacima; registar i čitateljstvo
– rasprava o konkretnim problemima u tekstu i mogućim rješenjima
7. PRVI KOLOKVIJ
– prijevod teksta na satu, koji nastavnik zatim ispravlja i ocjenjuje
8. ISPRAVAK KOLOKVIJA
– rasprava o najčešćim pogreškama i njihovim uzrocima; savjeti za poboljšanje prijevodnih vještina
9. ŠESTI TEKST ZA PRIJEVOD S ENGLESKOG NA HRVATSKI
– tekst iz turističkog vodiča – način života, običaji, tradicije
– rasprava o specifičnostima prevođenja tog tipa teksta; funkcija teksta; čitateljstvo; stil; prevoditeljeva uloga u posredovanju između kultura
– rasprava o konkretnim problemima u tekstu i mogućim rješenjima
10. SEDMI TEKST ZA PRIJEVOD S ENGLESKOG NA HRVATSKI
– tekst iz turističkog vodiča – zemljopis
– rasprava o prevođenju toponima; služenje pomagalima i resursima
– rasprava o konkretnim problemima u tekstu i mogućim rješenjima
11. OSMI TEKST ZA PRIJEVOD S ENGLESKOG NA HRVATSKI
– tekst iz turističkog vodiča – povijest
– rasprava o problemima vezanim uz prevođenje turističkih tekstova koji se bave poviješću; prevođenje povijesnih imena i pojmova; prevoditeljevo poznavanje povijesti i resursi koji mu mogu pomoći; najčešće pogreške
– rasprava o konkretnim problemima u tekstu i mogućim rješenjima
12. DEVETI TEKST ZA PRIJEVOD S ENGLESKOG NA HRVATSKI
– tekst iz turističkog vodiča – umjetnost
– prevoditeljevo (ne)poznavanje umjetnosti; resursi; terminologija; savjetovanje sa stručnjacima
– rasprava o konkretnim problemima u tekstu i mogućim rješenjima
13. DESETI TEKST ZA PRIJEVOD S ENGLESKOG NA HRVATSKI
– tekst oglasa („reklame“) za neku turističku destinaciju (iz novina, s webstranice ili s televizije)
– rasprava o funkciji prijevoda i pragmalingvističkim obilježjima teksta; prevoditeljeva „sloboda“ u prevođenju oglasnih poruka – prevoditelj kao trans-creator; prevoditeljev odnos prema ostalim sudionicima u prevoditeljskom procesu (naručitelju, autoru teksta itd.)
– rasprava o konkretnim problemima u tekstu i mogućim rješenjima
14. DRUGI KOLOKVIJ
15. ISPRAVAK KOLOKVIJA
16. PRVI TEKST ZA PRIJEVOD S HRVATSKOG NA ENGLESKI
– novinski tekst iz područja kulture (npr. kulturno događanje u Hrvatskoj; jednostavnija kritika hrvatske predstave, knjige ili filma i sl.)
– rasprava o specifičnostima prevođenja tog tipa teksta i područja: stil, registar, čitateljstvo, kulturološki elementi i strategije za njihovo prevođenje; prevoditeljevo posredovanje pri prevođenju manje poznate kulture na globalni jezik
– rasprava o konkretnim problemima u tekstu i mogućim rješenjima
17. DRUGI TEKST ZA PRIJEVOD S HRVATSKOG NA ENGLESKI
– novinski tekst iz područja politike (npr. izvještaj o aktualnom događaju u Hrvatskoj)
– rasprava o problemima vezanim uz prevođenje takvih tekstova i o potrebi da prevoditelj prati zbivanja na domaćoj i svjetskoj sceni; specifičnosti vokabulara i stila; kulturološke razlike između političkih sustava; važnost čitanja i slušanja za prevođenje na strani jezik – rad s „paralelnim tekstovima“ i kolokacijskim rječnicima
– rasprava o konkretnim problemima u tekstu i mogućim rješenjima
18. TREĆI TEKST ZA PRIJEVOD S HRVATSKOG NA ENGLESKI
– novinski tekst iz područja ekonomije (jednostavniji izvještaj, primjerice o stanju hrvatskoga gospodarstva, trendovima, predviđanjima)
– rasprava o teškoćama vezanim uz prevođenje novinskih tekstova iz područja ekonomije, osobito pitanje stila kojim su takve vijesti pisane na engleskom jeziku; norme ciljne kulture i njihova uloga pri odabiru prijevodne strategije; pitanje prevoditeljevog (ne)razumijevanja pojedinih ekonomskih aktivnosti; savjetovanje sa stručnjacima i služenje resursima – važnost upoznavanja s područjem kao preduvjet prevođenja
– rasprava o konkretnim problemima u tekstu i mogućim rješenjima
19. ČETVRTI TEST ZA PRIJEVOD S HRVATSKOG NA ENGLESKI
– novinski znanstveno-popularni tekst, npr. iz područja psihologije, sociologije, informacijske tehnologije ili neke druge društvene ili humanističke znanosti
– rasprava o problemima vezanim uz terminologiju određenoga područja za koje prevoditelj nije stručnjak; služenje specijaliziranim rječnicima i drugim resursima; savjetovanje sa stručnjacima; registar i čitateljstvo
– rasprava o konkretnim problemima u tekstu i mogućim rješenjima
20. PETI TEKST ZA PRIJEVOD S HRVATSKOG NA ENGLESKI
– novinski znanstveno-popularni tekst, npr. iz područja medicine, biologije ili neke druge prirodne znanosti
– rasprava o problemima vezanim uz terminologiju određenoga područja za koje prevoditelj nije stručnjak; služenje specijaliziranim rječnicima i drugim resursima; savjetovanje sa stručnjacima; registar i čitateljstvo
– rasprava o konkretnim problemima u tekstu i mogućim rješenjima
21. PRVI KOLOKVIJ
– prijevod teksta na satu, koji nastavnik zatim ispravlja i ocjenjuje
22. ISPRAVAK KOLOKVIJA
– rasprava o najčešćim pogreškama i njihovim uzrocima; savjeti za poboljšanje prijevodnih vještina
23. ŠESTI TEKST ZA PRIJEVOD S HRVATSKOG NA ENGLESKI
– tekst iz turističkog vodiča kroz Hrvatsku (ili brošure ili webstranice) – način života, običaji, tradicije
– rasprava o specifičnostima prevođenja tog tipa teksta; funkcija teksta; čitateljstvo; stil; format i konvencije (kratice i sl.); prevoditeljeva uloga u posredovanju između kultura, osobito u prevođenju manje poznate kulture na globalni jezik
– rasprava o konkretnim problemima u tekstu i mogućim rješenjima
24. SEDMI TEKST ZA PRIJEVOD S HRVATSKOG NA ENGLESKI
– tekst iz turističkog vodiča kroz Hrvatsku (ili brošure ili webstranice) – zemljopis
– rasprava o prevođenju toponima; služenje pomagalima i resursima
– rasprava o konkretnim problemima u tekstu i mogućim rješenjima
25. OSMI TEKST ZA PRIJEVOD S HRVATSKOG NA ENGLESKI
– tekst iz turističkog vodiča kroz Hrvatsku (ili brošure ili webstranice) – povijest
– rasprava o problemima vezanim uz prevođenje turističkih tekstova koji se bave poviješću; prevođenje povijesnih imena i pojmova; prevoditeljevo poznavanje hrvatske povijesti i resursi koji mu mogu pomoći; potreba posredovanja između manje poznate kulture i posjetitelja; najčešće pogreške
– rasprava o konkretnim problemima u tekstu i mogućim rješenjima
26. DEVETI TEKST ZA PRIJEVOD S HRVATSKOG NA ENGLESKI
– tekst iz turističkog vodiča – umjetnost
– prevoditeljevo poznavanje hrvatske umjetnosti i umjetnosti općenito; resursi; terminologija; savjetovanje sa stručnjacima
– rasprava o konkretnim problemima u tekstu i mogućim rješenjima
27. DESETI TEKST ZA PRIJEVOD S HRVATSKOG NA ENGLESKI
– tekst oglasa („reklame“) za neku turističku destinaciju u Hrvatskoj (iz novina, s webstranice ili s televizije)
– rasprava o funkciji prijevoda i pragmalingvističkim obilježjima teksta; prevoditeljeva „sloboda“ u prevođenju oglasnih poruka – prevoditelj kao trans-creator; prevoditeljev odnos prema ostalim sudionicima u prevoditeljskom procesu (naručitelju, autoru teksta itd.)
– rasprava o konkretnim problemima u tekstu i mogućim rješenjima
28. DRUGI KOLOKVIJ
29. ISPRAVAK DRUGOG KOLOKVIJA
30. POVRATNA INFORMACIJA
– studentski dojmovi o kolegiju, koliko su naučili, sugestije za budući rad (ispunjavanje ankete ili razgovor)