Sadržaj knjige je podijeljen u 3 dijela s ukupno pet poglavlja, pri čemu drugo, treće i četvrto poglavlje tvore središte djela. Uvodno poglavlje upoznaje čitatelja s dijapazonom pojavnih oblika negacije koje se analiziraju u knjizi te objašnjava ciljeve knjige i metodologiju kojom se koristi. Autorica polazi od fascinantne sklonosti govornika različitih jezika da rabe negaciju na različite načine, da je „iznova ponavljaju i naglašavaju.“ Jedna od najintrigantnijih pojava je od niječno slaganje, što autorica definira kao „osobit oblik gramatičke i značenjske sročnosti u kojem više niječnih riječi zajedno izražava jednu značenjsku negaciju.“ Tipološki se jezici dijele na one koji provode neki oblik niječnoga slaganje i na one koji ga ne provode. I jedni i drugi se mogu koristiti dvostrukom negacijom kao pragmatičkim i značenjski obilježenim sredstvom izražavanja koja daje potvrdnost. Naposljetku, govornici mogu iskazati nepoželjnost, nesigurnost ili emotivni odmak prema izrečenoj tvrdnji pomoću pleonastične negacije. Isto se tako može uočiti da govornici nerijetko ubacuju negaciju i tamo gdje je suvišna ili ju izostavljaju tamo gdje je potrebna. Svaki od tri vida negacije detaljno je obrađen kroz tri glavna poglavlja knjige.
prof. dr. sc. Mario Brdar (iz recenzije)
Knjiga je pisana na vrlo visokoj znanstvenoj razini. Riječ je o znanstvenoj knjizi koja se temelji na izvrsnom poznavanju opisanih pojava i najboljoj jezikoslovnoj literaturi. Autorica je temeljito, ali jasno i razumljivo, objasnila i definirala svaku pojavu koju opisuje, prikazala i kritički razmotrila najvažnije dosadašnje pristupe tim pojavama, upozorila na njihove vrline i nedostatke i jasno iznijela vlastite poglede i stavove o svakoj od pojava. (…)
Kada se pojavi, knjiga Irene Zovko Dinković O dvostrukoj negaciji i niječnome slaganju sigurno će izazvati veliku pozornost hrvatskih jezikoslovaca. Bit će iznimno korisna i studentima hrvatskoga i engleskoga jezika kao i studentima svih drugih jezikoslovnih studija, ali i svim drugim čitateljima koje, bilo iz kojeg razloga, zanimaju prirodni jezici. Naime, negacija je univerzalna jezična pojava i jedno od ključnih obilježja ljudskoga jezika i mišljenja tumačenjem koje se još od antike bave ne samo jezikoslovci, nego i filozofi, logičari te pripadnici različitih drugih znanstvenih disciplina. Knjiga je vrijedan prinos hrvatskome i općemu jezikoslovlju i znatno će pomoći da bolje razumijemo jedno važno poglavlje sintakse hrvatskoga, ali i drugih prirodnih jezika.
akademik Milan Mihaljević (iz recenzije)
(izvor: Hrvatska sveučilišna naklada)