Sociolingvistika (P)

Naziv kolegija: Sociolingvistika
Nositelj: dr.sc. Damir Kalogjera, prof. emeritus
Nastavnik: dr. sc. Anđel Starčević, docent
ECTS-bodovi
: 5

Jezik: engleski
Semestar: II. (ljetni)
Semestar u kojem se kolegij sluša: II. prevodilački smjer
Oblik nastave: 2 sata predavanja + 1 sat seminara
Uvjeti: upisan 2. semestar diplomskog studija
Ispit: pismeni
Cilj kolegija: Lingvistički kolegiji, fonologija, morfologija i sintaksa, često prikazuju jezik kao homogeni entitet. Sociolingvistika gleda na jezik kao okvir različitih varijeteta, inačica, kao što su dijalekt, sociolekt, registar (žargon), sleng, stil itd. te opisuje i tumači njihovu funkciju u jezičnoj zajednici. Student se osvješćuje za društveni učinak tih varijeteta, tj. kako govornik njihovom naizmjeničnom uporabom, primjerenoj različitim situacijama i različitim sugovornicima, ostvaruje svoje namjere i označuje svoj identitet. U tom smislu kolegij pridonosi komunikacijskoj kompetenciji polaznika.

Sadržaj kolegija:
Program nastave po tjednima (syllabus)

  1. Sociolingvistika kao grana lingvistike. Fikcija homogenosti jezika nasuprot slojevitosti (stratifikaciji) jezika i njegovim inačicama(varijetetima). Langue i parole (Saussure), jezična kompetencija i performansa (sposobnost i djelatnost) (Chomsky) prema komunikativnoj kompetenciji (Hymes). Repertoir govornika unutar repertoara govorne zajednice (Labov).
  2. Regionalna (ruralna) prema urbanoj dijalektologiji, metode istraživanja. Horizontalni i vertikalni vid jezika. Društvene klase, rod, dob, etnicitet kao izvan- lingvističke kategorije koje dokazuju da jezične varijante nisu slobodne nego sustavne.
  3. Jezik kao sastavnica etniciteta. Učinak supstrata. Hiperkorektnost kao ishod društvenog pritiska. Afrički američki vernakular i njegovo podrijetlo. Postoji li veza između rase i jezika? Stav prema jeziku i ‘matched guise’ test.
  4. Jezik i rod (spol). Gramatički i prirodni rod u jezicima (engleskom,francuskom i hrvatskom). Razlike u upotrebi jezika u muškaraca i žena .Upotreba jezika žena u ‘primitivnim’ društvima. Jezični taboo i ravnopravnost spolova.
  5. Jezični varijeteti u kontekstu i njihovo društveno značenje. Govorne zajednice i njihov repertoar. Registri i stilovi, formalni i neformalni. Slang. Žanr. Intervju kao izvor podataka. Poststrukturalistički pogledi na diskurs, stil, socijalni identitet.
  6. Oslovljavanje, simetrično i nesimetrično. Moć i solidarnost u oslovljavanju. Uljudne i familjarne zamjenice. Oslovljavanje u nekim azijskim jezicima. Prevođenje engleskih zamjenica.
  7. Diglosija u jednojezičnoj zajednici (Ferguson). Diglosija u dvojezičnoj zajednici (Fishman). Visoki (H) i niski (L) varijetet. Prebacivanje koda. Izbor jezika u višejezičnim sredinama i identiteti govornika.
  8. Revizija. Prezentacija studentskih radova.
  9. Interakcijska sociolingvistika. Analiza konverzacije kao strukturiranog slijeda izričaja. Kooperativni princip (Grice). Izravni i neizravni govorni činovi (Austin). Funkcije jezika(Jakobson). Međukulturni nesporazumi. Međuetničke komunikacijske razlike. Žene i muškarci u konverzaciji.
  10. Nacionalna država, jednojezičnost i višejezičnost. Pojedinačna i društvena dvojezičnost. Manjinski jezici u nacionalnoj državi :velški, keltski škotski. ‘Melting pot’ u SAD; dvojezičnost i ‘English Only’.
  11. Jezična standardizacija. Haugenov model. Planiranje statusa i planiranje korpusa, Ausbau jezici. (Kloss). Standardizacija engleskoga jezika. Rječnik S.Johnsona. Standardizacija norveškoga (Bokmal,Nynorsk) i hrvatskog. Ideologija standardnih jezika.
  12. Jezik i geografija. Tradicionalna dijalektologija (NORM). Širenje inovacija. Gubitak glasa /r/ u engleskom. Ravnanje (levelling) dijalekata. Koineizacija. Dijalekti u SAD. Inovacije preko jezičnih granica: Sprachbund, balkanizmi.
  13. Jezici u doticaju. Lingvistika o prevođenju(Jakobson). Lingua franca. Pojednostavljenje i redukcija u pidžin jezicima. Podrijetlo engleskih pidžina. Kreolski jezici i njihove strukturalne podudarnosti.
  14. Sociolingvistika i ‘nove društvene osjećajnosti’ (Quirk). Aktivnosti da se mijenja jezik i jezično ponašanje prema ženama i manjinama. Jezična diskriminacija, rasizam i seksizam. Politička korektnost.
  15. Revizija i prezentacija studentskih radova.

Temeljna literatura:
Peter Trudgill: Sociolinguistics, An Introduction to Language and Society. 4th edition, Penguin, 2000.
The Routledge Companion to Sociolinguistics, eds. Carmen Llamas et al. Routledge, 2007.
R. Wardaugh & J.M. Fuller: An Introduction to Sociolinguistics, Wiley Blckwell, 2015.

Dopunska literatura:
1. Romaine : Language and Society , Oxford University Press, 2007.
2. Stockwell: Sociolinguistics, A resource book for students, 2nd edition, Routledge, 2007.
3. Hudson : Socioliguistics, 2nd edition, Cambridge University Press, 1996.