Arhiva kategorije: 8. semestar – SMJER PREVODITELJSTVO

Lokalizacija

Naziv kolegija: Lokalizacija
Nositelj: dr.sc. Kristijan Nikolić, viši lektor
Nastavnik: dr.sc. Kristijan Nikolić, viši lektor
ECTS-bodovi
: 5
Jezik: engleski
Semestar: II. ili IV. (ljetni)
Oblik nastave: 1 h predavanja + 2 seminara
Ispit: završni seminar

Status: izborni

Cilj kolegija: Ovaj kolegij ima za cilj omogućiti studentima uvid u prirodu industrije lokalizacije, razvijanje kritičke svijesti o ključnim konceptima i procesima, uključujući osiguranje kvalitete i upravljanje projektima te omogućiti razvijanje vještina i znanja ključnih za prilagodbu proizvoda određenoj lokaciji.

Sadržaj kolegija: Lokalizacija podrazumijeva jezičnu i kulturnu prilagodbu proizvoda (primjerice softvera, videoigre, internetskih stranica), određenoj lokaciji (zemlji/regiji i jeziku) u kojoj će se upotrebljavati i prodavati. Budući da je sve veći broj korisnika proizvoda digitalno pismen i budući da je sve više tvrtki koje traže globalizaciju svojih digitalnih proizvoda koja nadilazi jezične i kulturne barijere, lokalizacijska industrija eksponencijalno raste pa je potreba za prevoditeljima koji su upućeni u lokalizacijske postupke sve veća. Znanja i vještine koje se odnose na lokalizaciju postaju sve važnije, ne samo za studente koji žele raditi u lokalizacijskoj industriji, nego i za sve studente koji namjeravaju raditi kao prevoditelji.

Teme:

  1. Prevođenje i lokalizacija.
  2. Lokalizacija internetskih stranica.
  3. Upravljanje projektima kao dio lokalizacije.
  4. Lokalizacija video igara.
  5. Upravljanje rizikom i soft skills.
  6. Transcreation kao dio lokalizacije.
  7. Prevoditeljski izazovi u sklopu lokalizacije.
  8. Lokalizacija softvera.
  9. Lokalizacija multimedijskih sadržaja.

Obveze studenata: Obveze studenata uključuju redovito pohađanje nastave, pripremljenost za nastavu (čitanje i analiziranje literature), aktivno sudjelovanje u nastavi (diskusije na nastavi i rad na sustavu za e-učenje) te izradu zadataka. Završna ocjena temelji se na kontinuiranom praćenju pojedinih segmenata rada (pohađanje nastave, aktivno sudjelovanje u učioničkoj i e-nastavi, seminarski rad)

Temeljna literatura:
Esselink, Bert. (2000) A Practical Guide to Localisation. Amsterdam / Philadelphia: John Benjamins Publishing Company.

Bernal-Merino, Miguel Á. (2015) Translation and Localisation in Video Games. Making Entertainment Software Global. New York/London: Routledge.

Dunne, Keiran J. and Elena S. Dunne. (2011) Translation and Localisation Project Management: the art of the possible. Amsterdam / Philadelphia: John Benjamins Publishing Company. (odabrana poglavlja).

Trosborg, A. (ed.) 1997. Text Typology and Translation. John Benjamins Publishing (odabrana poglavlja)

Dopunska literatura:
Matis, Nancy. (2014) How to Manage Your Translation Projects.

O’Hagan, Minako and Carme Manigron. (2013) Game Localisation: translating for the global digital entertainment industry. Amsterdam / Philadelphia: John Benjamins Publishing Company.

 

 

Redaktura i procjena strojnih prijevoda

Program nastave (syllabus)
Naziv kolegija:
Redaktura i procjena strojnih prijevoda
Nositelj kolegija: dr.sc. Nataša Pavlović, izv. prof.
Nastavnik: dr.sc. Nataša Pavlović, izv. prof.
ECTS-bodovi: 4 boda
Jezik: engleski i hrvatski
Semestar: ljetni (2. Ili 4.)
Status: izborni
Oblik nastave: 2 sata seminara; dio nastavnih aktivnosti odvija se u obliku e-učenja
Ispit: pisani, kontinuirano praćenje
CILJEVI KOLEGIJA:
Cilj je ovoga kolegija da studenti ovladaju vještinama redakture i procjene strojnih prijevoda.

SADRŽAJI KOLEGIJA:
Kolegij obuhvaća sljedeće teme: pojam kvalitete prijevoda; klasifikacije pogrešaka; redaktura strojnih prijevoda (SP) u usporedbi s redakturom konvencionalnih prijevoda; vrste pogrešaka u SP-u; razine redakture SP-a s obzirom na svrhu prijevoda; smjernice za redakturu SP-a; redaktura SP-a s izvornikom i bez izvornika; ljudska i automatska procjena kvalitete SP-a; priprema teksta za SP; integracija SP-a i alata za strojno potpomognuto prevođenje; SP i terminologija; uloga redakture SP-a u profesionalnoj prevoditeljskoj praksi; kvalifikacije i kompetencije potrebne redaktorima SP-a; utjecaj SP-a na teoriju i praksu prevođenja.

NAČIN RADA:
Rad u seminaru sastoji se od praktičnih zadataka povezanih s redakturom i procjenom strojnih prijevoda te od rasprava o pojedinim temama (vidi Prikaz izvođenja nastave po tjednima). Dio nastavnih aktivnosti odvija se u virtualnom okruženju na http://omega.ffzg.hr/. Na kraju kolegija studenti pišu seminarski rad.

STUDENTSKE OBVEZE I ELEMENTI VREDNOVANJA:
Studentske obveze uključuju redovito pohađanje nastave, pripremljenost za nastavu (čitanje i analiziranje literature), aktivno sudjelovanje u nastavi (diskusije na nastavi i rad na sustavu za e-učenje) te izradu zadataka.

Završna ocjena temelji se na kontinuiranom praćenju pojedinih segmenata rada (pohađanje nastave, aktivno sudjelovanje u učioničkoj i e-nastavi, seminarski rad).

ISHODI UČENJA:
Na kraju kolegija studenti će moći: samostalno redigirati strojne prijevode različitih vrsta tekstova iz različitih područja, u skladu sa smjernicama i uputama; pripremiti izvorni tekst za strojno prevođenje; procijeniti kvalitetu (strojnoga) prijevoda; kritički ocijeniti prijevodni proces u koji je integrirano strojno prevođenje; surađivati s drugim prevoditeljima, terminolozima i stručnjacima za pojedina područja; kritički procijeniti utjecaj SP-a na teoriju i praksu prevođenja.

OBVEZNA LITERATURA:
O’Brien, S. 2017. „Machine Translation and Cognition“. U: Schwieter, J.W. i Ferreira (ur.), A. Translation and Cognition. Hoboken: Wiley Blackwell

O’Brien, S. i Simard, M. (ur.) 2014. Machine Tranaslation Special Issue: Post-Editing 28(3-4).

O’Brien, S. i sur. (ur.) 2014. Post-Editing of Machine Translation: Processes and Applications. Newcastle: Cambridge Scholars Publishing.

O’Brien, S., Simard, M. i Specia, L. 2013. Proceedings of MT Summit XIV Workshop on Post-Editing Technology and Practice. URL: http://www.mt-archive.info/10/MTS-2013-W2-TOC.htm

Rico, C.i Torrejón, E. 2012. „Skills and Profile or the New Role of the Translator as MT Post-Editor“. Revista Tradumática: technologies de la traducció 10:166–178.

TAUS i CNGL. 2010. „Machine Translation Post-editing Guidelines“. URL: https://taus.net/academy/best-practices/postedit-best-practices/machine-translation-post-editing-guidelines

DOPUNSKA LITERATURA:
Guerberof, A. 2009. „Productivity and Quality in the Post-editing of Outputs from Translation Memories and Machine Translation“. Localisation Focus 7(1):11-21.

ISO 18587:2017 „Translation services — Post-editing of Machine Translation Output – Requirements“.

Pym, A. 2013. „Translation Skill-Sets in a Machine-Translation Age“. Meta 58(3):487–503.

Temizöz, Ö. 2014. Postediting Machine Translation Output And Its Revision: Subject-Matter Expert Experts Versus Professional Translators. PhD thesis. Tarragona: Universitat Rovira i Virgili. URL: http://www.tdx.cat/bitstream/handle/10803/128204/TemizozOzlem_TDX2.pdf?sequence=1

PRIKAZ IZVOĐENJA NASTAVE PO TJEDNIMA:
Kolegij se sastoji od 15 sesija (ukupno 30 sati) tijekom jednog semestra.

1. sesija: kratak pregled razvoja strojnog prevođenja i redakture strojnih prijevoda. Rasprava.

2. sesija: pojam kvalitete u prevođenju (različite perspektive); klasifikacije pogrešaka. Zadaci i rasprava.

3. sesija usporedba strojnih prijevoda dobivenih različitim sustavima; razlike u kvaliteti i vrsti pogrešaka; razlike s obzirom na vrste tekstova i područja; studentska očekivanja i stavovi prema SP-u. Zadaci i rasprava.

4. i 5. sesija: usporedba strojnih i konvencionalnih (ljudskih) prijevoda; razlike u vrstama pogrešaka koje se mogu očekivati; razlike s obzirom na vrste tekstova i područja. Zadaci i rasprava.

6. sesija: smjernice za redakturu SP-a; razine redakture SP-a. Zadaci i rasprava.

7. i 8. sesija: redaktura SP-a s izvornikom i bez izvornika. Zadaci i rasprava.

9. i 10. sesija: priprema izvornih tekstova za strojno prevođenje i utjecaj pripreme na kvalitetu strojnih prijevoda. Zadaci i rasprava.

11. i 12. sesija: ljudska i automatska procjena kvalitete SP-a. Zadaci i rasprava.

13. i 14. sesija: redaktura SP-a u alatima za strojno potpomognuto prevođenje; upravljanje terminologijom u prijevodnim procesima koji uključuju SP. Zadaci i rasprava.

15. sesija: uloga redakture SP-a u profesionalnoj prevoditeljskoj praksi; kompetencije i kvalifikacije potrebne redaktorima SP-a. Studentski dojmovi o kolegiju i povratne informacije.

Prevođenje i moć

Naziv kolegija: Prevođenje i moć
Nositelj kolegija:
  dr. sc. Ellen Elias-Bursać
Nastavnik:
 dr. sc. Ellen Elias-Bursać

ECTS-bodovi: 4
Jezici:
 engleski
Semestar:
 ljetni (2. ili 4.)
Status:
 izborni kolegij
Oblik nastave:
 2 sata seminara
Uvjeti za upis:
Student mora biti upisan u 2. ili viši semestar jednog od sljedećih diplomskih studija: Anglistika – prevoditeljski smjer, Komparativna književnost, Kroatistika, Južna slavistika.
Ispit:
 pisani
Opis kolegija: 
Kolegij Prevođenje i moć bavi se kulturnim i političkim asimetrijama koje su neizostavan aspekt svakog čina pismenog i usmenog prevođenja, načinima na koje prevoditelji odlučuju kompenzirati te asimetrije, kao i posljedicama njihovih odluka. Literatura koja se čita u kolegiju bavi se postkolonijalnim pitanjima, prevoditeljskom etikom i iskustvima prevoditelja tijekom rata.
Ciljevi kolegija: Prepoznati i ispitati odnose moći u (pismenom i usmenom) prevođenju kroz prizmu postkolonijalnog prevođenja i prevođenja tijekom rata. Studenti će naučiti promišljati o vlastitom položaju u okviru dinamike moći.
Studentske obveze i način vrednovanja: Od studenata se očekuje redovito pohađanje nastave i sudjelovanje u raspravama te provođenje intervjua s osobom koja je radila kao pismeni ili usmeni prevoditelj tijekom rata u Hrvatskoj (koju će studentu dodijeliti nastavnik); pisani ispit.

PRIKAZ IZVOĐENJA NASTAVE PO TJEDNIMA

Sesija Tema
1., 2., 3. Postkolonijalizam, moć i prevođenje
4., 5. Prevoditeljska etika
6., 7., 8., 9. Usmeno prevođenje tijekom rata u Hrvatskoj i Bosni i Hercegovini
10., 11. Usmeno i pismeno prevođenje na Međunarodnom kaznenom sudu za ratne zločine u bivšoj Jugoslaviji (ICTY)
12., 13. Jezične službe NATO-a u Bosni i Hercegovini

Obavezno štivo bit će dostupno  na Omegi (http://omega.ffzg.hr/).

Literatura:

Mona Baker, ur. 2010. Critical Readings in Translation Studies. London: Routledge.

Maria Tymoczko i Edwin Gentzler, ur. 2002. Translation and Power.  Amherst: University of Massachusetts Press.

Claudia Angeleli i Ghada Osman. 2007.  “‘A Crime in Another Language?’ An Analysis of the Interpreter’s Role in the Yousry Case,” Translation and Interpreting Studies 2.1.

Catherine Baker. 2012. “Prosperity without Security: The Precarity of Interpreters in Postsocialist, Postconflict Bosnia-Herzegovina,” Slavic Review 71, br. 4.

Ellen Elias-Bursać. Translating Evidence and Interpreting Testimony at a War Crimes Tribunal: Working in a Tug-of-War. London: Palgrave Macmillan.

Ian Jones & Louise Askew. 2014. “Bosnia and Herzegovina”.  Meeting the Language Challenges of NATO Operations, Palgrave Macmillan.

Hrvatska književnost u prijevodu

Naziv kolegija: Hrvatska književnost u prijevodu
Nositelj kolegija:
  dr. sc. Ellen Elias-Bursać
Nastavnik:
 dr. sc. Ellen Elias-Bursać

ECTS-bodovi: 4
Jezici:
 engleski i hrvatski
Semestar:
 ljetni (2. ili 4.)
Status:
 izborni kolegij
Oblik nastave:
 2 sata seminara
Uvjeti za upis:
Student mora biti upisan u 2. ili viši semestar jednog od sljedećih diplomskih studija: Anglistika – prevoditeljski smjer, Komparativna književnost, Kroatistika, Južna slavistika.
Ispit:
 pisani
Opis kolegija: 
Studenti analiziraju odlomke hrvatske književnosti u prijevodu na engleski od 20. godina 20. stoljeća do danas te istodobno čitaju relevantnu literaturu iz suvremene znanosti o prevođenju. Raspravlja se o prijevodnim strategijama, s posebnim obzirom na podomaćivanje i defamilijarizaciju, kulturne referencije, glose, prevoditeljeve predgovore, prevođenje humora te poteškoće povezane sa sintaksom, leksičkim odabirom i prevođenjem vlastitih imena. Strategije se nastoje dovesti u vezu s onima iz traduktološke literature.
Ciljevi kolegija:  Do kraja kolegija studenti će pročitati niz prijevoda hrvatske književnosti te znati prepoznati praktičnu primjenu teorijskih pristupa opisanih u literaturi iz znanosti o prevođenju.
Studentske obveze i način vrednovanja: redovito pohađanje nastave i sudjelovanje u raspravama te prezentacija o jednom od prijevoda o kojima se raspravlja; pisani ispit.

PRIKAZ IZVOĐENJA NASTAVE PO TJEDNIMA

Sesija Tema
1., 2., 3. Uvod. Prijevodi Petar Hektorovića i Marina Držića. Strategije eruditskog prevođenja; uređivanje teksta.
4., 5. Prijevodi Augusta Šenoe i Vjenceslava Novaka. Strategije doslovnog i slobodnog prevođenja; strani elementi u prevođenju.
6., 7. Prijevodi Ivane Brlić Mažuranić i Miroslava Krleže. Strategije prevođenja rečenice i konteksta.
8., 9. Prijevodi Antuna Šoljana i Ivana Kušana. Strategije za objavljivanje engleskih prijevoda hrvatske književnosti.
10., 11. Prijevodi Ive Brešana i Dubravke Ugrešić.  Strategije prevođenja humora i dijalekta.  Glose.
12., 13. Prijevodi Roberta Perišića i Mime Simić. Strategije rodno osviještenog i politički angažiranog prevođenja.
 
Obavezno štivo bit će dostupno  na Omegi (http://omega.ffzg.hr/).

 

Literatura:

Esther Allen i Susan Bernofsky, ur. 2013. In Translation. New York: Columbia University Press.

Dodatna literatura:

L. Borges. 1999. “Pierre Menard, Author of Don Quixote.” Collected Fictions. Penguin. Tr. Andrew Hurley.

Ann Pasternak Slater. 05.11.2010. “Rereading Dr. Zhivago.” The Guardian.

Orlando Figes. 22.11.2007. “Tolstoy’s Real Hero.” New York Review of Books.

Tony Beckwith. Srpanj 2013. “Two Translators with a Swedish Tattoo.” The ATA Chronicle

Anthony Gardener. 2010. “The Champion of Translated Fiction.” Interviews. Web.

Martin Fackler. 02.11.2012. “Lifelong Scholar of Japanese Becomes One of Them.” NY Times.

Daniel Kehlmann. 25.02.2013. “In Praise of My Translator”. Publishing Perspectives. Web.

Robert Lowell. 1990. “Foreword.” Imitations. Farrar, Straus, and Giroux.

 

Prevoditelj i računalo

Naziv kolegija:  Prevoditelj i računalo
Nositelji kolegija:
Prof. dr. Marko Tadić, redoviti profesor, dr. sc. Ivana Simeon, v. pred., Odsjek za lingvistiku
Nastavnica:
dr. sc. Ivana Simeon, v. pred.
ECTS-bodovi:
  5 bodova

3.2.1. naziv

L325: Prevoditelj i računalo
3.2.2. bodovna vrijednost 5 bodova
3.2.3. način polaganja ispita: pismeni
3.2.4. oblici provođenja nastave: 2 sata predavanja + 1 sat seminara tjedno
3.2.5. obveznost/izbornost: obvezan za smjer računalna lingvistika, izborni
3.2.6. uvjeti za upis kolegija
L321

3.2.7. sadržaj

Primjena računalnojezičnih resursa i alata u prevođenju. Na području jezičnih resursa ponajprije je riječ o digitalno pohranjenim i pretraživim rječnicima i leksičkim bazama podataka, koji umnogome olakšavaju prevoditeljski rad, kao i računalno pretraživim korpusima koji dopuštaju uvid u jezičnu porabu kad to rječnici ne mogu u potpunosti osigurati. Osobit naglasak bit će stavljen na paralelne korpuse i njihovu uporabu koja, u konačnici, rezultira prijevodnom memorijom (translational memory). Također će se obrazlagati uporaba paralelnih korpusa u razvijanju sustava za statističko i oprimjereno strojno prevođenje. Na području jezičnih alata polaznici će se upoznati s alatima za pronalaženje naziva i termina u tekstovima, kao i pomagalima za strojno potpomognuto prevođenje (machine aided translation) uz upoznavanje s najraširenijim komercijalnim sustavom Trados. Dio kolegija bit će posvećen i sustavima za strojno prevođenje (machine translation) uz upoznavanje barem s jednim (komercijalnim) sustavom za strojno prevođenje.

3.2.8. razvijanje kompetencija

Upoznavanje polaznika s uporabom računalnolingvističkih spoznaja u postupku prevođenja uz poseban osvrtom na jezične resurse i alate te i njihovu praktičnu primjenu.

3.2.9. popis obvezatne literature

Arnold et al. (2002), Machine Translation: an Introductory Guide, (http://www.essex.ac.uk/linguistics/clmt/MTbook/).

Atkins, B. T. S.–Zampolli, A. (eds.) (1994) Automating the Lexicon, Oxford University Press. (odabrani članci)

EAMT (European Association for Machine Translation) Archive, (http://www.eamt.org/archive)

Hutchins, John W. (ed.) (2000) Early Years of Machine Translation, EUP. (za povijesni pregled polaznih propusta u MT-u)

McEnery, Tony & Wilson, Andrew (2001) Corpus Linguistics, EUP. (odabrana poglavlja)

Sager, Juan C. (2000) Language Engineering and Translation, Benjamins.

Tadić, Marko (2003) Jezične tehnologije i hrvatski jezik, Exlibris, Zagreb.

 
3.2.10. popis dopunske literature

Ooi, B. Y. (1998) Computer Corpus Lexicography, EUP. (odabrana poglavlja)

Sager, Juan C. (1996) A Practical Course in Terminology Processing, Benjamins.
__________________________________________________________________________________

Napomena: preuzeto s web stranice Odsjeka za lingvistiku – Silabi

Sociolingvistika (P)

Naziv kolegija: Sociolingvistika
Nositelj: dr.sc. Anđel Starčević, docent
Nastavnik: dr. sc. Anđel Starčević, docent
ECTS-bodovi
: 5

Jezik: engleski
Semestar: II. (ljetni)
Semestar u kojem se kolegij sluša: II. prevodilački smjer
Oblik nastave: 2 sata predavanja + 1 sat seminara
Uvjeti: upisan 2. semestar diplomskog studija
Ispit: pismeni
Cilj kolegija: Lingvistički kolegiji, fonologija, morfologija i sintaksa, često prikazuju jezik kao homogeni entitet. Sociolingvistika gleda na jezik kao okvir različitih varijeteta, inačica, kao što su dijalekt, sociolekt, registar (žargon), sleng, stil itd. te opisuje i tumači njihovu funkciju u jezičnoj zajednici. Student se osvješćuje za društveni učinak tih varijeteta, tj. kako govornik njihovom naizmjeničnom uporabom, primjerenoj različitim situacijama i različitim sugovornicima, ostvaruje svoje namjere i označuje svoj identitet. U tom smislu kolegij pridonosi komunikacijskoj kompetenciji polaznika.

Sadržaj kolegija:
Program nastave po tjednima (syllabus)

  1. Sociolingvistika kao grana lingvistike. Fikcija homogenosti jezika nasuprot slojevitosti (stratifikaciji) jezika i njegovim inačicama(varijetetima). Langue i parole (Saussure), jezična kompetencija i performansa (sposobnost i djelatnost) (Chomsky) prema komunikativnoj kompetenciji (Hymes). Repertoir govornika unutar repertoara govorne zajednice (Labov).
  2. Regionalna (ruralna) prema urbanoj dijalektologiji, metode istraživanja. Horizontalni i vertikalni vid jezika. Društvene klase, rod, dob, etnicitet kao izvan- lingvističke kategorije koje dokazuju da jezične varijante nisu slobodne nego sustavne.
  3. Jezik kao sastavnica etniciteta. Učinak supstrata. Hiperkorektnost kao ishod društvenog pritiska. Afrički američki vernakular i njegovo podrijetlo. Postoji li veza između rase i jezika? Stav prema jeziku i ‘matched guise’ test.
  4. Jezik i rod (spol). Gramatički i prirodni rod u jezicima (engleskom,francuskom i hrvatskom). Razlike u upotrebi jezika u muškaraca i žena .Upotreba jezika žena u ‘primitivnim’ društvima. Jezični taboo i ravnopravnost spolova.
  5. Jezični varijeteti u kontekstu i njihovo društveno značenje. Govorne zajednice i njihov repertoar. Registri i stilovi, formalni i neformalni. Slang. Žanr. Intervju kao izvor podataka. Poststrukturalistički pogledi na diskurs, stil, socijalni identitet.
  6. Oslovljavanje, simetrično i nesimetrično. Moć i solidarnost u oslovljavanju. Uljudne i familjarne zamjenice. Oslovljavanje u nekim azijskim jezicima. Prevođenje engleskih zamjenica.
  7. Diglosija u jednojezičnoj zajednici (Ferguson). Diglosija u dvojezičnoj zajednici (Fishman). Visoki (H) i niski (L) varijetet. Prebacivanje koda. Izbor jezika u višejezičnim sredinama i identiteti govornika.
  8. Revizija. Prezentacija studentskih radova.
  9. Interakcijska sociolingvistika. Analiza konverzacije kao strukturiranog slijeda izričaja. Kooperativni princip (Grice). Izravni i neizravni govorni činovi (Austin). Funkcije jezika(Jakobson). Međukulturni nesporazumi. Međuetničke komunikacijske razlike. Žene i muškarci u konverzaciji.
  10. Nacionalna država, jednojezičnost i višejezičnost. Pojedinačna i društvena dvojezičnost. Manjinski jezici u nacionalnoj državi :velški, keltski škotski. ‘Melting pot’ u SAD; dvojezičnost i ‘English Only’.
  11. Jezična standardizacija. Haugenov model. Planiranje statusa i planiranje korpusa, Ausbau jezici. (Kloss). Standardizacija engleskoga jezika. Rječnik S.Johnsona. Standardizacija norveškoga (Bokmal,Nynorsk) i hrvatskog. Ideologija standardnih jezika.
  12. Jezik i geografija. Tradicionalna dijalektologija (NORM). Širenje inovacija. Gubitak glasa /r/ u engleskom. Ravnanje (levelling) dijalekata. Koineizacija. Dijalekti u SAD. Inovacije preko jezičnih granica: Sprachbund, balkanizmi.
  13. Jezici u doticaju. Lingvistika o prevođenju(Jakobson). Lingua franca. Pojednostavljenje i redukcija u pidžin jezicima. Podrijetlo engleskih pidžina. Kreolski jezici i njihove strukturalne podudarnosti.
  14. Sociolingvistika i ‘nove društvene osjećajnosti’ (Quirk). Aktivnosti da se mijenja jezik i jezično ponašanje prema ženama i manjinama. Jezična diskriminacija, rasizam i seksizam. Politička korektnost.
  15. Revizija i prezentacija studentskih radova.

Temeljna literatura:
Peter Trudgill: Sociolinguistics, An Introduction to Language and Society. 4th edition, Penguin, 2000.
The Routledge Companion to Sociolinguistics, eds. Carmen Llamas et al. Routledge, 2007.
R. Wardaugh & J.M. Fuller: An Introduction to Sociolinguistics, Wiley Blckwell, 2015.

Dopunska literatura:
1. Romaine : Language and Society , Oxford University Press, 2007.
2. Stockwell: Sociolinguistics, A resource book for students, 2nd edition, Routledge, 2007.
3. Hudson : Socioliguistics, 2nd edition, Cambridge University Press, 1996.

Institucionalni aspekti hrvatskog i anglofonih društava

Program nastave po tjednima (syllabus)
Naziv kolegija:
Institucionalni aspekti hrvatskog i anglofonih društava
Nastavnik: dr. sc. Snježana Veselica Majhut
ECTS-bodovi: 5 bodova
Jezik: engleski i hrvatski
Semestar: II. (ljetni) diplomskog studija
Status: obavezan za jednopredmetne studente prevodilačkog smjera i izborni za dvopredmetne studente
Oblik nastave: 1 sat predavanja i dva sata vježbi na tjedan, uz virtualnu komponentu na http://omega.ffzg.hr/
Uvjeti:  položen kolegij Prevođenje znanstvenih tekstova
Ispit: pisani ispit uz kontinuiranu evaluaciju
OPIS KOLEGIJA:

Cilj je kolegija omogućiti studentima da steknu dobro poznavanje institucionalnog okvira hrvatskog, britanskog i američkog društva, kao preduvjet za razumijevanje i uspješno prevođenje različitih tipova administrativnih i pravnih tekstova. Studenti će steći poznavanje osnova institucionalne organizacije navedenih društava i usavršiti prevodilačke vještine koje su stekli u kolegiju Prevođenje znanstvenih tekstova. Kolegij se posebno bavi terminološkim i kulturološkim problemima na koje prevoditelji nailaze u kontekstu vladinih i nevladinih organizacija, tijela državne uprave i obrazovnih ustanova.
Kolegij je podijeljen u tri tematske cjeline: 1) političke institucije i državna uprava, 2) pravne institucije i 3) obrazovne institucije. Kolegij se održava u obliku predavanja i vježbi.
Prijevodni zadaci koje studenti izrađuju na nastavi i kod kuće obuhvaćaju širok raspon tekstualnih tipova i žanrova, kao što su politički govori, administrativna izvješća i pravni dokumenti. U ovom jednosemestralnom kolegiju studenti će steći opći pregled različitih tema, uz mogućnost da se detaljnije bave nekima od navedenih tema u daljnjim, specijaliziranim kolegijima.
Praktična se nastava oslanja na rad na projektima koje studenti izrađuju pojedinačno i u grupama, djelomice i u virtualnom okruženju, na http://omega.ff.zg.hr. Studente se potiče da koriste elektroničke i tiskane izvore, izrađuju vlastite korpuse paralelnih tekstova, glosare, da surađuju sa stručnjacima za pojedina područja i iskusnim prevoditeljima koji dolaze kao gostujući suradnici da bi podijelili svoje profesionalno iskustvo. Studenti također revidiraju vlastite prijevode i prijevode svojih kolega i drugih prevoditelja.
CILJEVI KOLEGIJA: Po završetku kolegija studenti će imati dobro poznavanje tematike kojima se bave tekstovi slični onima koje su prevodili u kolegiju, sposobnost prepoznavanja prijevodnih problema i odabira prikladnih prijevodnih postupaka i terminoloških rješenja.
STUDENTSKE OBVEZE I ELEMENTI VREDNOVANJA
Studenti dobivaju konačnu ocjenu na temelju svoje “mape” (zbirke prijevoda koje su izrađivali tijekom semestra, na nastavi i kod kuće, te tri “probna” ispita znanja koja obuhvaćaju ispitivanje poznavanja gradiva i prijevode izrađene u ispitnim uvjetima. Na temelju pozitivne ocjene iz “mape” (što znači da su iz svake komponente u sva tri “probna” ispita dobili pozitivnu ocjenu) studenti mogu biti oslobođeni završnog ispita.
PRIKAZ IZVOĐENJA NASTAVE:
U kolegiju Institucionalni aspekti hrvatskog i anglofonih društava studenti pohađaju 3 sata nastave tjedno u jednoj sesiji. Ukoliko je izvedivo, predviđena su i gostovanja stručnjaka za određena područja te prevoditelja s iskustvom prevođenja tekstova iz dotičnih područja. Slijedi izvedbeni plan po sesijama:

Sesija Teme Predavanja Vježbe
1. Uvod: – opis kolegija, ciljeva i studentskih obveza    
2.-6. Političke institucije i prevođenje za potrebe tih institucija  Pregled političkih sustava u RH, SAD-u i UK-u. – Specifičnosti prevođenja za državnu upravu i nevladine organizacije– Najčešći prevodilački problemi u ovom tipu tekstova– Prevođenje različitih tipova tekstova (govori, izvješća, itd.)– Izrada prijevoda u oba smjera, revidiranje prijevoda drugih prevoditelja 
7-11 Pravne institucije Pregled pravnih sustava u RH, SAD-u i UK-u  – Upoznavanje sa specifičnostima prevođenja službenih dokumenata– Upoznavanje sa specifičnostima prevođenja pravnih tekstova i specifičnostima jezika prava– Izrada zadataka i revidiranje tuđih prijevoda 
12-15 Obrazovne institucije Komparacija obrazovnih sustava u relevantnim društvima – Glavni problemi u prevođenju različitih dokumenata vezanih uz domenu obrazovanja– Izrada prijevoda

REFERENTNA LITERATURA:
– Alcaraz, Enrique, Hughes, Brian and Pym, Anthony: Legal Translation Explained. (2001) – odabrana poglavlja
– Mauk, David i John Oakland: American Civilzation. (2009). Abingdon/New York: Routledge. – odabrana poglavlja
– Mayoral Asensio, Robert: Translating Official Documents. (2003) – odabrana poglavlja
– Oakland, John: British Civilization. (2010). Abingdon/New York: Routledge. – odabrana poglavlja
– Vidaković – Mukić, Marta: Opći pravni rječnik (2006). Zagreb: Narodne novine. – odabrane natuknice
– Wilson, James, Dilulio, John Jr. i Bose Meena: American Government: Institutions and policies (2011). Cengage Learning – odabrana poglavlja
– Zakošek, Nenad: Politički sustav Hrvatske (2002). Zagreb: Fakultet političkih znanosti – odabrana poglavlja

 

 

EU i međunarodne organizacije

Program nastave (syllabus)
Naziv kolegija:
EU i međunarodne organizacije
Nositelj kolegija:
dr.sc. Nataša Pavlović, izv. prof.
Nastavnik:
dr.sc. Nataša Pavlović, izv. prof.
ECTS-bodovi: 
5 bodova
Jezik:
engleski i hrvatski
Semestar:
ljetni (2.)
Status:
obvezatni za jednopredmetne studente prevoditeljstva, izborni za dvopredmetne
Oblik nastave:
1 sat predavanja i 2 sata vježbi; dio studentskih obveza odvija se u virtualnom okruženju
Uvjeti upisa u kolegij:
položen ispit iz kolegija Prevođenje znanstvenih tekstova
Ispit:
pisani

IZVEDBENI PLAN NASTAVE KOLEGIJA EU I MEĐUNARODNE ORGANIZACIJE
CILJEVI KOLEGIJA:

Cilj je ovoga kolegija da se studenti kroz predavanja upoznaju sa strukturom i načinom funkcioniranja Europske unije, a kroz vježbe nauče prevoditi tekstove vezane uz Europsku uniju, bilo da je riječ o novinskim člancima o Uniji ili o tekstovima kakve produciraju institucije same Unije (npr. direktive, uredbe, mišljenja; web stranice, brošure). Studenti se do kraja kolegija moraju naučiti služiti relevantnim tiskanim i elektroničkim resursima te sastavljati vlastite glosare terminologije. Kompetentno i argumentirano mogu braniti vlastiti prijevod ili se kritički osvrnuti na tuđi.

SADRŽAJI KOLEGIJA:
Predavanja obuhvaćaju sljedeće teme: osnovne informacije o Europskoj uniji, struktura i organizacija EU-a: institucije i njihovo funkcioniranje, povijest EU-a: ključni datumi i dokumenti, proširenje EU-a, politike EU-a, temeljna prava i slobode građana EU-A, jedinstveno tržište,  ekonomska i monetarna unija, službeni jezici EU-a, politika višejezičnosti, prevođenje za institucije EU-a, Hrvatska i njezino pristupanje Uniji; Ujedinjeni narodi, OESS, MMF, Svjetska banka. Vježbe obuhvaćaju prevođenje novinskih tekstova o Europskoj uniji i međunarodnim organizacijama s engleskog na hrvatski i s hrvatskog na engleski, prevođenje pravne stečevine EU-a na hrvatski jezik te prevođenje hrvatskih zakona na engleski jezik.

NAČIN RADA:
Kolegij se sastoji od jednog sata predavanja i dva sata vježbi tjedno. Na predavanjima se studenti upoznaju sa strukturom i načinom funkcioniranja Europske unije, kao i nekih međunarodnih organizacija (UN, MMF, Svjetska banka…) kroz nastavnikove ili vlastite prezentacije na određene teme. Na vježbama se prevode tekstovi vezani uz EU i međunarodne organizacije, kao što su dokumenti pravne stečevine EU-a, novinski tekstovi o Europskoj uniji, brošure ili web stranice europskih institucija i sl. Uz nastavnikove savjete i usmjeravanje, u manjim se grupama prevodi i raspravlja o izrađenim prijevodima. Dio studentskih obveza odvija se u virtualnom okruženju na http://omega.ffzg.hr/, gdje nastavnik ostavlja tekstove koje studenti trebaju prevesti i druge vrste zadataka, a studenti predaju prijevode, vode rasprave na forumu i sl.

STUDENTSKE OBVEZE I ELEMENTI VREDNOVANJA
Od studenata se očekuje redovito pohađanje nastave, pripremljenost za nastavu i aktivno sudjelovanje u nastavi. Tijekom kolegija od studenata se traži i da redovito i na vrijeme predaju zadaće u elektroničkom obliku. Jednom u semestru svaki student priprema vlastito izlaganje na zadanu temu, koje održava pred ostalima. Konačna ocjena dodjeljuje se na temelju nekoliko pisanih prijevoda, a u obzir se uzima i studentov angažman u kolegiju.

PRIKAZ IZVOĐENJA NASTAVE PO TJEDNIMA:
Kolegij EU i međunarodne organizacije sastoji se od 15 sesija predavanja (ukupno 15 sati) i 15 sesija vježbi (ukupno 30 sati) tijekom jednog semestra. Izvedbeni plan prikazuje sadržaj pojedinih sesija.

Predavanja:

1 Uvod. Sadržaj i ciljevi kolegija, studentske obveze i elementi vrednovanja.
2 Osnovne informacije o EU: zastava, simboli, himna, Dan Europe, Schumanova deklaracija. Površina i stanovništvo.
3 Struktura i organizacija: institucije i njihovo funkcioniranje, prvi dio.
4 Struktura i organizacija: institucije i njihovo funkcioniranje, drugi dio.
5 Povijest EU-a: ključni datumi i dokumenti. Proširenje EU-a.
6 Politike EU-a. 
7 Službeni jezici Unije. Politika višejezičnosti. Prevođenje za institucije EU-a (pisano i usmeno).
8 Prevođenje pravne stečevine EU-a.
9 Temeljna prava i slobode građana EU-a.
10 Jedinstveno tržište.
11 Ekonomska i monetarna unija (EMU). 
12 Hrvatska i njezino pristupanje Uniji.
13 MMF i Svjetska banka.
14 UN i OESS.
15 Provjera znanja. Sugestije za budući rad.

Vježbe:

1-4 Prevođenje novinskih članaka o Europskoj uniji (u oba pravca).
5-8 Prevođenje brošura i materijala za web (u oba pravca).
9-12 Prevođenje pravne stečevine EU-a na hrvatski.
13-14 Prevođenje hrvatskih zakona na engleski.
15 Provjera znanja. Sugestije za budući rad.

REFERENTNA LITERATURA:
O Europskoj uniji:

http://europa.eu.int/comm/publications/booklets/eu_glance/44/index_en.htm

http://europa.eu.int/comm/publications/booklets/eu_glance/44/index_en.htm,

Fontaine, P., Europe in 12 lessons, (European Commission), 2003, 62 str.

Key facts and figures  about the European Union, European Commission, 2004,

70 str.

Pinder, J., The European Union, A very Short Introduction, OUP, 2001.

Croatian Accession to the European Union, 2. Zagreb: Institut za javne financije i

Friedrich Ebert Stiftung.

 

O prevođenju za EU:

European Commission. Translation Tools and Workflow. Dostupno na:

http://ec.europa.eu/dgs/translation/bookshelf/tools_and_workflow_en.pdf

Šarčević, S., ur. 2001. Legal Translation, Preparation for Accession to the European Union. Rijeka: Pravni fakultet Sveučilišta u Rijeci.

Wagner, E., S. Bech & J. M. Martinez. 2002. Translating for the European Institutions. Manchester: St. Jerome Publishing.

http://europa.eu/languages/en/chapter/15

Glosari i drugi resursi:

MVEP-ovi priručnici, dostupni na:

http://www.mvpei.hr/ei/default.asp?ru=177&sid=&akcija=&jezik=1

The DGT Multilingual Translation Memory of the Acquis Communautaire, dostupno na:

http://langtech.jrc.it/DGT-TM.html

Eurovoc: http://europa.eu/eurovoc/

Eur-lex: http://eur-lex.europa.eu/en/index.htm

Pojmovnik europskih integracija: http://www.mvpei.hr/ei/default.asp?ru=137&sid=&akcija=&jezik=1

Članci, prezentacije i resursi dostupni na http://omega.ffzg.hr/

 

 

Sociolingvistika (stari)

Naziv kolegija: Sociolingvistika i jezični varijeteti
Nastavnik: dr.sc. Damir Kalogjera, prof. emeritus
ECTS-bodovi : 5
Jezik: engleski
Semestar: IX.(zimski)
Semestar u kojem se kolegij sluša: IX. lingvistički, VIII. prevodilački smjer
Napomena: Na diplomskom studiju lingvistike u ak. godini 2012/13. u 9. semestru neće biti u ponudi Sociolingvistika kao izborni predmet.
Oblik nastave: 2 sata predavanja + 2 sat seminara
Uvjeti: upisan 9. semestar
Ispit: pismeni
Cilj kolegija: Lingvistički kolegiji, fonologija, morfologija i sintaksa, često prikazuju jezik kao homogeni entitet. Sociolingvistika gleda na jezik kao okvir različitih varijeteta, inačica, kao što su dijalekt, sociolekt, registar (žargon), sleng, stil  itd. te opisuje i tumači  njihovu funkciju u jezičnoj zajednici. Student se osvješćuje za društveni  učinak tih varijeteta, tj. kako govornik njihovom naizmjeničnom uporabom, primjerenoj različitim situacijama i  različitim sugovornicima,  ostvaruje svoje namjere  i označuje svoj identitet. U tom smislu kolegij pridonosi  komunikacijskoj kompetenciji polaznika.

Sadržaj kolegija:
Program nastave po tjednima (syllabus)

Week Topic
1. Sociolinguistics as a branch of linguistics. The fiction of homogeneity versus language stratification and its varieties. Langue and parole, competence and performance  versus communicative competence. Speakers’s repertoire  within  speech community.
2. Regional (rural) and urban dialectology. Horizontal and  vertical view of language.  Social class, age, and gender as  extra-lingistic element in the explanation of language varieties and  free variants.
3. Language as a component of ethnicity. Substratum effect. Hypercorrection as a result of social pressure. African American  Vernacular English  and its origin. Is there a connection between race and  language? Matched- guise experiments  results.
4. Language and gender. Grammatical and natural gender in languages (English, French, Croatian). Difference between male and female use of language. Language taboo for  women . Women’s  language use in ‘primitive’ societies. Accounting for differences between  women’s and men’s language. Activities to change the present usage.
5. Language  varieties in context. Linguistic communities verbal repertoire. Registers. Style as a continuum. Slang. Elicitation of  normal, informal speech.
6. Address  reciprocal,  non-reciprocal . Polite and familiar V/T.  Address in some Asian languages. Power and solidarity.
7. Diglossia and monolingualism( Ch. Ferguson). Diglossia and  bilingualism.(J. Fishman). H (high) and L (low). varieties. Code switching.
Language switching in multilingual communities.Identities.
8. Revision . Assignments  presentations.
9. Conversation  analysis as structured, non random, sequences of utterances. Cooperative principle (Grice) and   forcing utterance interpretation. Direct and indirect speech acts. Intercultural misunderstandings. Interethnic communication differences. Men and women in conversation.
10. Nation states, monolingualism and multilingualism. Individual and social bilingualism.
Minority languages in nation states. Welsh and Scots Gaelic. ‘Melting pot’ in USA; bilingualism and ‘English Only’.
11. Standardization. E. Haugen’s model. Status planning and corpus planning (H.Kloss) Standardization of English. Samuel Johnson and his dictionary. Standardization of Croatian and  Norwegian ( Bokmal and Nynorsk).
12. Language and Geography. Traditional dialectology. NORM. The spread of innovations. The loss of /r/ in English. Dialect levelling. Koineization.Dialects in USA. Innovations across language barriers: Schprachbund, Balkanisms.
13. Languages in Contact. Lingua franca. Simplification  and reduction of language in  pidgins. Portuguese as the basic structure of pidgins? Creole. Structural  similarities in Creoles.
14. Sociolinguistics and  ‘new social sensibilities’ . Intentional efforts to change language and language behaviour towards women and minorities. Language discrimination, racism and sexism. ‘Political  correctness’.
15. Revision and assignment presentations.

Temeljna literatura:
Peter Trudgill :  Sociolinguistics, An Introduction to Language and  Society, 4th Edition Penguin 2000
The Routledge Companion to Sociolinguistics, edited by Carmen Llamas et al., Routledge 2007.

Dopunska literatura:
Richard Hudson : Sociolinguistics.  2nd edition ,Cambridge University Press 1996.
Suzanne Romaine : Language and Society , Oxford University Press 2007.

Peter Stockwell : Sociolinguistics, A resource book for students.  2nd. edition . Routledge 2007.

Nastavi čitati