Ivana Bašić. Dokazivanje i odnos prema znanju u jeziku znanosti. Zagreb : Hrvatska sveučilišna naklada, 2020.
Ova knjiga bavi se analizom jezičnih načina konstruiranja informacija u znanstvenom diskursu na engleskom i hrvatskom jeziku. Pritom se uvriježeni načini retoričkog konstruiranja informacija u znanstvenom disursu promatraju kao dokazne strategije kojima pisci znanstvenih radova pokušavaju osigurati da znanstvena zajednica prihvati njihove iskaze kao znanstveno znanje. Analiziraju se jezične i kulturološke razlike koje utječu na odabir različitih strategija u pojedinim znanstvenim zajednicama i disciplinama te se progovara o ulozi i mjestu znanstvenog diskursa u današnjem društvu.
______________________________________
Knjiga DOKAZIVANJE I ODNOS PREMA ZNANJU U JEZIKU ZNANOSTI bavi se analizom znanstvenoga diskursa na inovativan način jer kao polazište i okvir uzima lingvistički pojam dokaznosti (eng. evidentiolity), pri čemu se dokaznost definira široko, kao jezični načini na koje autor teksta signalizira kako/odakle zna to što govori i kako procjenjuje znanje koje prenosi svojim iskazom. Jedna od temeljnih komunikacijskih funkcija u znanstvenom diskursu retoričko je konstruiranje uvjerljivosti i vjerodostojnosti. Retoričke konvencije u tekstovima znanstvenih radova promatraju se kao dokazne strategije kojima se pisci znanstvenih radova služe kako bi osigurali da njihovi iskazi budu prihvaćeni kao vjerodostojni u znanstvenoj zajednici kojoj se obraćaju.
Knjiga se sastoji od teorijskog i analitičkog dijela. U teorijskome dijelu raspravlja se o vezi jezika i kulture, konkretno o kulturama i epistemologijama pojedinih znanstvenih zajednica i disciplina te mogućnostima korištenja analize znanstvenog diskursa kao prozora u kulturu tih zajednica, odnosno u njihovu konceptualizaciju i kategoriziranje znanja.
Znanstvenom diskursu prilazi se kao činu izgradnje/konstruiranja znanja, pri čemu se različite retoričke konvencije u tekstovima znanstvenih radova smatraju načinima na koje se postiže da autorove tvrdnje budu prihvaćene. U teorijskome dijelu knjige uvode se i temeljni pojmovi koji se kasnije koriste u tekstnoj analizi (dokaznost, epistemička modalnost, jezična subjektivnost, epistemološki stav konceptualizatora).
U analitičkome dijelu na korpusu od 165 izvornih znanstvenih radova iz 9 disciplina, na engleskome i hrvatskome jeziku, istražuje se koji se ,,tipovi znanja”, koji vidovi dokaznosti te koje vrste dokaznih značenja konvencionalno izražavaju jezičnim oblicima koji se koriste u nekim tipičnim komunikacijskim situacijama u tekstovima analiziranih znanstvenih radova. Knjiga se bavi društveno važnim i u domaćim znanstvenim krugovima nedovoljno istraživanim pitanjima načina ,,izgradnje” i posredovanja znanja u znanosti, te simboličkog potencijala znanstvenoga diskursa kao ,,diskursa moći” ili ,,diskursa istine”, što postaje sve važnije pitanje u današnjem ,,postčinjeničnom” društvu.
Knjiga je primarno namijenjena znanstvenoj i akademskoj zajednici, dakle znanstvenicima, nastavnicima i studentima, kojima je promišljanje o znanstvenom diskursu nezaobilazan dio profesionalnog djelovanja.
(preuzeto s web stranice izdavača Hrvatska sveučilišna naklada:
https://www.hsn.hr/product/492/ivana-basic-dokazivanje-i-odnos-prema-znanju-u-jeziku-znanosti)