Kategorija:7. semestar i naslovni – SMJER LINGVISTIKA

Naziv kolegija: Sintaktičke teorije
Nositelj kolegija: dr. sc. Irena Zovko Dinković, red. prof.
Nastavnik: dr. sc. Irena Zovko Dinković, red. prof.
Status: izborni
Broj ECTS bodova: 5
Semestar u kojem se kolegij sluša: 1. ili 3. (zimski) diplomskog studija
Uvjeti: –

Cilj kolegija:
Upoznati studente s glavnim pristupima i sintaktičkim teorijama od početka 20. stoljeća do danas te ih uputiti u različite načine jezične analize i prikaza, kao i postavke o strukturi jezika općenito, čime im se pruža mogućnost da naučenu teorijsku podlogu primijene u vlastitim istraživanjima jezika te je na široj razini povežu s ostalim znanostima.

Program nastave po tjednima:

Tjedan	Tema
1.	Uvod u povijest sintaktičkih teorija 20. stoljeća.
2.	Od Bloomfielda do Chomskog. Rane generativne teorije.
3.	Transformacijska gramatika Chomskog. Standardna teorija i Proširena standardna teorija.
4.	Generativna semantika. Teorije ograničenja: Generalizirana gramatika fraznih struktura.
5.	Gramatika fraznih struktura pokretanih glavom. Leksička funkcionalna gramatika.
6.	Teorija upravljanja i vezanja i X’- teorija. Minimalistički program.
7.	Relacijska gramatika. Ovisnosne gramatike.
8.	Funkcionalni pristupi jezičnoj analizi. Praški jezični krug.
9.	Martinetova Funkcionalna sintaksa.
10.	Funkcionalna gramatika S. Dika i Funkcionalna diskursna gramatika.
11.	Sistemska funkcionalna gramatika.
12.	Gramatika uloga i referenci. Pojavnosna gramatika.
13.	Kognitivna gramatika.
14.	Konstrukcijska gramatika.
15.	Ponavljanje i priprema za ispit.

Način rada:
Gradivo se predaje po cjelinama, a nakon svake cjeline studenti na seminaru rješavaju određeni zadatak. Od studenata se također očekuje da kod kuće pročitaju određene dijelove literature koji se odnose na usvojeno gradivo.

Studentske obaveze i elementi vrednovanja:
Studenti bi trebali redovno pohađati nastavu i aktivno sudjelovati u nastavi te rješavanju zadataka u seminarskom dijelu. Zadnji tjedan nastave ponavlja se cjelokupno gradivo, a po završetku nastave studenti pristupaju pismenom ispitu.

Obavezna literatura (odabrana poglavlja i stranice):
Brown, Keith & Miller, J. (ur.) (1996). Concise Encyclopedia of Syntactic Theories. Oxford New York: Pergamon

Moravcsik, Edith (2006). An Introduction to Syntactic Theory. New York: Continuum

Newmeyer, Frederick (1986). Linguistic Theory in America (2. izd.). Orlando: Academic Press, Inc.

Matthews, Peter H. (1993). Grammatical Theory in the United States from Bloomfield to Chomsky. Cambridge: Cambridge University Press

Sag, Ivan, Wasow, Thomas & Bender, Emily (2003). Syntactic Theory: A Formal Introduction (2. izdanje). Chicago: CSLI Publications

 

Dodatna literatura:
Chomsky, Noam (1957). Syntactic Structures. Gravenhage: Mouton

Graffi, Giorgio (2001). 200 Years of Syntax: A Critical Survey. Amsterdam; Philadelphia: John Benjamins

Müller, Stefan (2016). Grammatical theory: From transformational grammar to constraint-based approaches. Berlin: Language Science Press

Poole, Geoffrey (2011). Syntactic Theory (2. izd.). Basingstoke: Palgrave Macmillan

Sells, Peter (1985). Lectures on Contemporary Syntactic Theories. Chicago: CSLI Publications

Pollock, Jean-Yves (1989). Verb Movement, Universal Grammar, and the Structure of IP. Linguistic Inquiry 20: 365-424

Nichols, Johanna (1984). Functional Theories of Grammar. Annual Review of Anthropology 13: 97–117.

Newmeyer, Frederick. (2001). The Prague School and North American functionalist approaches to syntax. Journal of Linguistics 37: 101 – 126

Dik, Simon C. (1991). Functional Grammar. U: F. Droste i J. Joseph (ur.), Linguistic theory and grammatical description. Amsterdam/Philadelphia: John Benjamins

Hengeveld, Kees & Mackenzie, J. Lachlan (2010), Functional Discourse Grammar. U: Bernd Heine i Heiko Narrog (ur.), The Oxford Handbook of Linguistic Analysis. Oxford: Oxford University Press, 367-400.

Halliday, M. A. K. (1984). A Short Introduction to Functional Grammar. London: Arnold

Van Valin, Robert D., Jr. & Randy LaPolla (1997). Syntax: Structure, meaning and function. Cambridge: Cambridge University Press.

Langacker, Ronald W. (2008). Cognitive Grammar: A Basic Introduction. New York: Oxford University Press.

Goldberg, Adele. (1995) Constructions: A Construction Grammar Approach to Argument Structure. Chicago: University of Chicago Press.

 

Naziv kolegija: Leksikologija i leksikografija
Zimski semestar
Broj ECTS bodova: 5
Nositelj kolegija: prof. dr. Milena Žic Fuchs
Nastavnik: dr. sc. Janja Čulig Suknaić, poslijedoktorand
Jezik: engleski
Semestar u kojem se kolegij sluša: I. lingvistički, III. prevodilački smjer diplomskog studija
Uvjeti: Položen ispit iz Semantike
Oblik nastave: 2 sata predavanja, 2 sata seminara
Cilj: Cilj je ovoga kolegija upoznati studente s temeljnim teoretskim konceptima iz leksikologije i njihovom primjenom u leksikografiji.
Sadržaj: Proučava se leksički sustav jezika promatrajući riječ kao temeljnu jedinicu vokabulara nekog jezika i njezin odnos prema ostalim jedinicama. Obrađuju se teoretske postavke na kojima počiva izrada i upotreba rječnika. Prvi dio kolegija bavi se morfologijom i tvorbom riječi, a drugi dio kolegija frazeologijom.

Program nastave po tjednima (Syllabus)

Week	Topic
1	Introduction to lexicology: Word. Lexeme. Morphology, Semantics, Etymology. Introduction to lexicography.
2	Word Formation I: Inflection and derivation.
3	Word Formation II: Compounding, conversion, reduplication, backformation.
4	Word Formation III: Diminutives, clipping, abbreviations and acronyms, coinage, neologisms, nonce-words, nonsense words.
5	Word Formation IV: Onomatopoeic words, eponyms, borrowing
6	Diachrony: Semantic change (metaphor, metonymy, specialization, generalization)
7	Diachrony: Sources of English vocabulary; loan words; false friends.
8	Phraseology: Idioms. Traditional and modern approaches.
9	Phraseology: Idioms and idiomaticity. Metaphor, metonymy and idioms.
10	Phraseology: Idioms and formulaic language. Proverbs, binomials etc.
11	Phraseology: Current research.
12	Phraseology: Phrasal verbs.
13	Lexicography I: Key elements of dictionaries. Definition. Usage.
14	Lexicography II: The corpus in lexicography. Dictionary Making. Types of dictionaries. The origin of dictionaries. History of dictionaries.
15	Revision Exam

Način rada: Studenti trebaju redovito pohađati nastavu i aktivno sudjelovati u nastavi, te do kraja semestra predati seminarski rad.
Studentske obveze i elementi vrednovanja:
70 % ispit
30 % seminar (3000-4000 riječi)

Literatura (odabrana poglavlja i stranice):
– Carstairs-McCarthy, Andrew (2002). An Introduction to English Morphology. Edinburgh University Press
– Halliday, M.A.K and Colin Yallop (2004). Lexicology. A Short Introduction. London: Continuum
– Harley, Heidi (2006). English Words. A Linguistic Introduction.
– Jackson, Howard and Etienne Ze Amvela (2000). Words Meaning and Vocabulary. An Introduction to Modern English Lexicology. London: Continuum
– Jackson, Howard (2002). Lexicography: An Introduction. Routledge
– Katamba, Francis (1994). English Words, Structure, History, Usage Routledge
– Lipka, Leonhard (2002). English Lexicology. Tübingen: Narr
– Landau, Syndey (1984). Dictionaries: The Art and Craft of Lexicography. Cambridge University Press
– Plag, Ingo (2003). Word Formation in English. Cambridge Textbooks in Linguistics. Cambridge University Press

 

Naziv kolegija: Pisanje znanstvenih tekstova 1
Program nastave po tjednima (Syllabus)
Nastavnik: dr. sc. Alexander D. Hoyt
ECTS-bodovi: 5 bodova
Jezik: engleski
Trajanje: jedan semestar – 1. semestar diplomskog studija (zimski)
Status: obavezni
Oblik nastave: 2 sata seminara + 2 sata vježbi tjedno
Uvjet za upis: položeni svi ispiti predviđeni programom studija Engleskog jezika i književnosti do naziva prvostupnika
Ispit: ocjenu će nastavnik donijeti na temelju ocjene sastavka s osobnom temom (20 %), polemičkog teksta (20%), znanstvenog/stručnog rada (40%) te na temelju studentovog rada i zalaganja kroz semestar (20%).

IZVEDBENI PLAN NASTAVE KOLEGIJA UVOD U PISANJE ZNANSTVENIH TEKSTOVA
Sadržaj: Kolegij upoznaje studente s raznim tipovima tekstova  – pisanje službenih pisama, sastavaka s osobnim temama (personal essay), polemičkih tekstova (argumentative essays) te stručnih i znanstvenih tekstova temeljenih na studentskim istraživanjima (research papers).
Cilj: Upoznavanje studenata s obilježjima raznih vrsta tekstova te studentsko ovladavanje pisanjem navedenih tekstova.
Obavezna literatura: Obavezna literatura ne postoji, no studenti će se upoznati s naslovima posvećenima problemu pisanja.
Način rada: Kolegij je seminarskoga tipa, nastava se izvodi interaktivno u manjim grupama (do 15 studenata). Predviđen je također i individualni rad studenta s nastavnikom/mentorom. Studenti su dužni redovito pohađati nastavu (ne izostati više od 3 puta) te se za nastavu pripremati i pisati pismene radove, koje će im nastavnici ispraviti i komentirati. Nastavnici i studenti komunicirat će dodatno e-mailom, a po potrebi i želji pojedinoga nastavnika i preko sustava „Omega“.

Prikaz izvođenja nastave:
Ovaj kolegij studenti pohađaju 4 sata tjedno u dvije sesije.
(1)  Uvod u kolegij. Pregled literature.
(2)   Uvod u pisanje službenih pisama i dopisa. Prijedlog literature.
Zadaća: pisanje službenog dopisa ili pisma.
(3)  Rad u manjim grupama: pregledavanje dopisa i pisama koje su studenti napisali za zadaću.
Nastavnikovi komentari. Nastavnik će radove pregledati i na sljedećem satu dati dodatne komentare.
(4)  Nastavnikovi komentari studentskih radova.
Rad u manjim grupama: studenti sastavljaju dopis ili službeno pismo.
Studenti razmjenjuju radove, tako da jedna grupa pregledava rad druge. Komentari i rasprava.
(5)  Uvod u pisanje sastavaka s osobnim temama. Prijedlog literature.
Studenti pišu kraći sastavak u zadanom vremenu na temu koju su prethodno zajednički izabrali.
Rad u parovima: studenti razmjenjuju tekstove te ih čitaju. Nakon toga svaki student komentira i ocjenjuje tekst studenta s kojim je u paru.
Zadaća: napisati sastavak u zadanom vremenu sa zadanim brojem riječi. Studenti svoje tekstove šalju nastavniku. Nastavnik odabire tri teksta te ih fotokopira bez imena u onolikom broju koliko u grupi ima studenata.
(6)  Studenti pojedinačno čitaju gore navedene tekstove. Slijedi rad u manjim grupama gdje studenti komentiraju pročitane tekstove. Nakon toga svaka grupa iznosi svoje komentare. Slijedi rasprava i konkretni prijedlozi za svaki tekst.
(7)  Uvod u pisanje polemičkih tekstova. Prijedlog literature.
Rasprava o mogućim temama. Zadaća: odabir mogućih tema.
(8)  Odabir zajedničke teme. Rad u grupama: nalaženje argumenata i protuargumenata. Rasprava.
Zadaća: studenti pojedinačno pišu polemički tekst na temu koju su zajednički izabrali na satu. Svoje radove šalju nastavniku, koji izabire tri teksta i bez imena ih fotokopira u onolikom broju koliko ima studenata.
(9)  Studenti pojedinačno čitaju gore navedena tri teksta. Nakon toga slijedi rad u manjim grupama, gdje studenti komentiraju pročitane tekstove. Svaka grupa iznosi svoje komentare i zaključke. Nastavnik na ploču ispisuje zaključke i prijedloge za svaki pojedini tekst.
Zadaća: pisanje polemičkog teksta na temu koju sami izaberu. Vrijeme i broj riječi su ograničeni. Svi studenti šalju svoje radove nastavniku, a on sve radove prosljeđuje (bez imena) ostalim studentima.
10. i 11. sesija zamišljene su kao rad s mentorom, gdje će nastavnik raditi individualno sa svakim studentom.
(12)  Rasprava o radovima kolega koje je studentima nastavnik poslao mailom. Slijedi rasprava u kojoj će studenti iznijeti svoje mišljenje o pojedinom tekstu, a autori će iznijeti svoje mišljenje te ideje i zaključke do kojih su došli tijekom individualnoga rada s nastavnikom.
Zadaća: pročitati određen broj znanstvenih i stručnih tekstova koje je za njih odabrao nastavnik.
(13)  Rasprava o pročitanim tekstovima: strukturi i stilu. Uvod u pisanje znanstvenih i stručnih tekstova. Prijedlog literature. Prijedlozi tema za istraživanje.
Zadaća: studenti će izabrati temu svog istraživanja i pismeno obrazložiti kako će istraživanje provesti.
(14)  Studenti rade prvo u parovima, potom u manjim grupama – obrazlažu svoje zamisli o istraživanju koje namjeravaju provesti.
Od 15. do 23. sesije nastavnik će sa studentima raditi individualno (mentorski rad) prema utvrđenom rasporedu, pomažući im u njihovom istraživanju i pisanju rada temeljenog na tom istraživanju.
24, 25. i 26. sesija bit će prezentacije studentskih radova. Ta je prezentacija zamišljena kao konferencija na kojoj će studenti dobiti određeno vrijeme da iznesu rezultate svojih istraživanja. Poslije svakog referata slijedi kratka rasprava.
Nastavnik će nakon te studentske prezentacije na „Omegu“ staviti sve radove (ili će ih distribuirati na drugi način). Zadatak će studentima biti da pročitaju sve radove. U posljednje tri sesije (27., 28. i 29.), prema unaprijed utvrđenom rasporedu raspravljat će se o svakom istraživanju – o tome kako je provedeno, kako su prikazani rezultati te o strukturi i stilu svakog pojedinog znanstvenog/stručnog rada. Studenti će, osim toga, komentirati način na koji su njihovi kolege usmeno prikazali svoja istraživanja.
Nastavnik će poticati studente na kolegijalnu i konstruktivnu raspravu.

__________________________________________________________________

Raniji naziv kolegija: Uvod u pisanje znanstvenih tekstova