Naziv kolegija: Henry James i Edith Wharton: simptomatika američkog modernizma
Nastavnica: dr. sc. Tatjana JUKIĆ, red.prof.
ECTS-bodovi: 6
Jezik: engleski
Trajanje: jedan semestar, 8., ljetni
Status: izborni kolegij
Oblik nastave: 1 sat predavanja, 2 sata seminara tjedno
Uvjeti za upis kolegija: upisan osmi semestar
Cilj kolegija: Kolegij se fokusira na opis i analizu prikazivačkih praksi konstitutivnih za roman modernizma, no prije svega na dekonstrukciju uvriježene opreke između viktorijanskoga romana i romana modernizma, na primjeru pripovjedne proze Henryja Jamesa i Edith Wharton. Ta će analiza zauzvrat poslužiti kao podloga za komparaciju pripovjednih praksi tih romana i njihovih filmskih adaptacija, posebno s obzirom na sedimentaciju viktorijanskih prikazivačkih praksi u razvoju filmske naracije. Prorada tih sadržaja važna je posebno stoga što konvergencije filma i modernizma snažno participiraju u genealogiji suvremene kulture, ali i problemskih čvorova konstituentnih za humanističke znanosti; stoga je u fokusu kolegija upravo razvoj analitičkih sposobnosti studenata. Nastava u kolegiju uključivat će i predavanje i seminarski tip rada.
Uloga kolegija u ukupnom kurikulumu: Prorada tih sadržaja važna je posebno stoga što konvergencije filma i modernizma snažno participiraju u genealogiji suvremene kulture, ali i problemskih čvorova konstituentnih za humanističke znanosti.
Korištene metode: Dijalog studenata s nastavnikom i zajednička analiza materijala, prije svega dostupnih elektronskih izvora.
Sadržaj kolegija (po tjednima):
1. Uvod u problem književne periodizacije modernizma.
2. Analiza Henryja Jamesa kao fundacijske figure modernizma.
3. Analiza Henryja Jamesa kao fundacijske figure naratologije. Vizualne figure Jamesove naratologije.
4. Rasprava o romanu Washington Square kao naraciji koja dekonstruira uvriježenu književnoperiodizacijsku opreku između viktorijanske književnosti i modernizma.
5. Analiza prikazivačkih praksi dviju filmskih verzija Jamesova romana i komparacija s narativnom praksom Jamesova romana.
6. Analiza prikazivačkih praksi dviju filmskih verzija Jamesova romana i komparacija s narativnom praksom Jamesova romana.
7. Čitanje Washington Squarea kao alegorije povijesti narativnoga filma i psihoanalize, u dijalogu s kritičkom teorijom Stanleya Cavella.
8. Usporedba takve analize Washington Squarea s čitanjem Jamesove novele The Turn of the Screw Shoshane Felman.
9. Analiza književnopovijesne pozicije pripovjedne proze Edith Wharton kao «zastarjele» sljednice Henryja Jamesa.
10. Čitanje romana The Age of Innocence prema genealoškome okviru koji mu zadaju romani Henryja Jamesa i The House of Mirth.
11. Analiza prikazivačkih praksi Scorseseova filma The Age of Innocence i komparacija s narativnom praksom romana.
12. Analiza prikazivačkih praksi Scorseseova filma The Age of Innocence i komparacija s narativnom praksom romana.
13. Čitanje The Age of Innocence kao alegorije povijesti narativnoga filma i psihoanalize, u dijalogu s kritičkom teorijom Stanleya Cavella.
14. Rasprava o povijesti kakvu konstituiraju suvremena čitanja pripovjedne proze Henryja Jamesa i Edith Wharton.
15. Evaluacija.
Literatura:
A. Obvezatna
– Henry James, Washington Square.
– Henry James, The Turn of the Screw.
– Edith Wharton, The Age of Innocence.
– Shoshana Felman. «Turning the Screw of Interpretation». Yale French Studies. 55-6 (1977). 94-207.
– Pamela Knights. «The Social Subject in The Age of Innocence». The Cambridge Companion to Edith Wharton, ur. Millicent Bell. Cambridge: Cambridge University Press. 1995. 20-46.
– Dorothy J. Hale. «Henry James and the Invention of Novel Theory». The Cambridge Companion to Henry James, ur. Jonathan Freedman. Cambridge: Cambridge University Press. 1998. 79-101.
– Stanley Cavell. Contesting Tears. The Hollywood Melodrama of the Unknown Woman. Chicago i London: The University of Chicago Press. 1996. (uvod i izabrana poglavlja).
– Andrew Gibson. Postmodernity, Ethics and the Novel. London i New York: Routledge. 1999. 29-36.
– Maurice Blanchot. «The Turn of the Screw». The Book to Come. Stanford: Stanford University Press. 2003. 126-133.
– Ian Christie i David Thompson, ur. Scorsese on Scorsese. London i New York: Faber and Faber. 2003. 176-197.
– Tatjana Jukić. „Visuality and its Discontents: Novels on Screen and the Case of The French Lieutenant’s Woman”. European Journal for Semiotic Studies. Vol. 15 (2-4). 2003. 555 – 566.
– Tatjana Jukić. «Pogovor». Edith Wharton. Kuća veselja, prev. Ivan Ott. Zagreb: Školska knjiga. 2003. 343-352.
– Tatjana Jukić. «Nesmireni zavrtanj» (pogovor). Henry James. Okretaj zavrtnja, prev. Tanja Žakula. Zagreb: Profil. 2005. 147-151.
B. Dopunska
U pripremi.
Način polaganja ispita: Konačnu ocjenu sačinjava uspjeh iz dviju pismenih provjera znanja (jedne sredinom i druge krajem semestra, 30% + 30% konačne ocjene), te iz eseja na zadanu temu (30% konačne ocjene), uz redovito pohađanje nastave i aktivno sudjelovanje u njoj (10% konačne ocjene).
Način praćenja kvalitete i uspješnosti izvedbe predmeta: Anonimna studentska anketa na kraju semestra.