Naziv kolegija: Teorija prevođenja
Nositelj kolegija: dr.sc. Nataša Pavlović, izv. prof.
Nastavnik: dr.sc. Snježana Veselica-Majhut, izv. prof.
ECTS-bodovi: 6 bodova
Jezik: engleski i hrvatski
Semestar: zimski (1.) semestar diplomskog studija
Status: obvezatni za studente prevoditeljstva, izborni za ostale studente
Oblik nastave: 3 sata predavanja i 1 sat seminara; e-učenje preko http://omega.ffzg.hr/
Ispit: pisani

IZVEDBENI PLAN NASTAVE KOLEGIJA TEORIJA PREVOĐENJA
CILJEVI KOLEGIJA:
Cilj je ovoga kolegija da se studenti kroz predavanja, čitanje stručne literature, rasprave te zadatke u manjim grupama upoznaju s osnovnim temama vezanim uz prevođenje i sa suvremenim teorijskim i znanstvenim pristupima proučavanju prevođenja.

SADRŽAJI KOLEGIJA:
Kolegij obuhvaća sljedeće teme: pojam teorije primijenjen na prevođenje; teorija prevođenja / znanost o prevođenju; vrste i oblici prevođenja; prevoditeljeva pomagala i resursi; konceptualizacije i definicije prevođenja kroz povijest; društvene funkcije prevođenja; prevođenje i kultura; prijevodna ekvivalencija; prijevodni postupci i strategije; jezična varijacija; vrsta teksta, žanr i diskurs; norme i prevođenje; funkcionalistički pristupi prevođenju; prevoditeljska etika; osnove terminologije.

NAČIN RADA
Nastava se odvija u grupama do 40 studenata, sastoji se od predavanja i seminara. Na predavanjima se, nakon nastavnikova izlaganja, vodi rasprava o pojedinim temama. U seminarskome dijelu kolegija naglasak je na uspostavljanju veze između obrađene teme i prevoditeljske prakse. Dio studentskih obveza odvija se preko platforme za e-učenje na http://omega.ffzg.hr/, gdje nastavnik ostavlja materijale koje studenti trebaju proučiti, a studenti predaju zadaće, vode rasprave na forumu i sl.

STUDENTSKE OBVEZE I ELEMENTI VREDNOVANJA
Od studenata se očekuje redovito pohađanje nastave, pripremljenost za nastavu i aktivno sudjelovanje u nastavi, osobito u seminarskom radu. Tijekom kolegija od studenata se traži i da predaju zadaće u elektroničkom obliku, ovisno o konkretnim uputama nastavnika. Konačna ocjena dodjeljuje se na temelju pisanog ispita, a u obzir se uzima i rad u seminaru.

REFERENTNA LITERATURA:
Pavlović, Nataša. 2015. Uvod u teorije prevođenja. Zagreb: Leykam international

Baker, Mona. 1998/2001. Routledge Encyclopedia of Translation Studies. London i New York: Routledge.

Ivir, Vladimir. 1984. Teorija i tehnika prevođenja. Novi Sad: Centar “Karlovačka gimnazija” Sremski Karlovci, Zavod za izdavanje udžbenika u Novom Sadu.

Munday, Jeremy. 2001. Introducing Translation Studies. Theories and Applications. London i New York: Routledge.

Qvale, Per. 2003. From St. Jerome to Hypertext. Manchester: St. Jerome Publishing.

Pym, Anthony. 2009. Exploring Translation Theories. London i New York: Routledge.

Venuti, Lawrence (ur.). 2000. The Translation Studies Reader. London i New York: Routledge.

Znanstveni članci i prezentacije dostupni na http://omega.ffzg.hr/.

PRIKAZ IZVOĐENJA NASTAVE PO TJEDNIMA:

Kolegij Teorija prevođenja sastoji se od 30 sesija (ukupno 60 sati) tijekom jednog semestra. Izvedbeni plan okvirno prikazuje sadržaj pojedinih sesija. U samoj izvedbi moguće je odstupanje od redoslijeda pojedinih tema.
1. UVOD – TEORIJA/TEORIJE PREVOĐENJA I ZNANOST O PREVOĐENJU

2. ŠTO JE PREVOĐENJE / TKO JE PREVODITELJ

3. , 4. VRSTE I OBLICI PREVOĐENJA

5., 6., 7.,8. PREVODITELJEVA POMAGALA I RESURSI; UTJECAJ PRIJEVODNE TEHNOLOGIJE NA TEORIJU I PRAKSU

9., 10.,11. TERMINOLOGIJA I JEZICI STRUKA

12., 13. NEPREKLAPANJA IZMEĐU IZVORNOG I CILJNOG JEZIKA

– kontrastivna analiza, kontrastivna stilistika

14.,15. EKVIVALENCIJA

16.,17.,18. ‘POMACI’ I STRATEGIJE

19.,20.,21. OD RIJEČI DO TEKSTA

– vrsta teksta, žanr i diskurs

22., 23. KOMUNIKACIJSKI I FUNKCIONALISTIČKI PRISTUPI PREVOĐENJU

– teorija skoposa

24., 25. NORME I PREVOĐENJE

– Descriptive Translation Studies i proučavanje normi; polisistemska teorija

26., 27.,28. KULTURA I PREVOĐENJE

– kulturni studiji, postkolonijalni studiji; dekonstrukcija; rodni studiji i feminističke teorije prevođenja

29. PREVODITELJSKA ETIKA

30. ZAKLJUČNO PREDAVANJE

 

Program nastave po tjednima (syllabus)
Naziv kolegija: Prevođenje znanstvenih tekstova
Nastavnici: dr. sc. Ivana Bašić i dr.sc. Anda Bukvić
ECTS-bodovi: 5 bodova
Jezik: engleski i hrvatski
Semestar: I. (zimski)
Status: obvezatni
Oblik nastave: 2 sata seminara + 2 sata vježbi na tjedan, e-učenje na http://omega.ffzg.hr/
Uvjeti: upisan diplomski studij anglistike, smjer prevoditeljstvo
Ispit: pisani ispit uz kontinuiranu evaluaciju

IZVEDBENI PLAN NASTAVE KOLEGIJA PRIJEVODNE VJEŽBE
CILJEVI KOLEGIJA:
Cilj je ovoga kolegija da studenti kroz praktično iskustvo razvijaju i unapređuju prijevodne kompetencije, koje obuhvaćaju analizu prijevodne situacije s obzirom na komunikacijske i funkcionalne čimbenike te analizu izvornoga teksta i prepoznavanje prevodilačkih problema te primjenu odgovarajućih prijevodnih strategija i postupaka s obzirom na zahtjeve komunikacijske situacije i potrebe krajnjega korisnika prijevoda. Studenti također unapređuju sljedeće vještine: služenje tiskanim i elektroničkim resursima i alatima (uključujući sustave za prijevodne memorije), izgradnju korpusa i glosara, redakturu vlastitog i tuđeg prijevoda, rad na prevoditeljskim projektima i upravljanje istim, suradnju sa stručnjacima, naručiteljima i izdavačima.

SADRŽAJI KOLEGIJA:
Kolegij obuhvaća prevođenje stručnih i znanstvenih tekstova s engleskog na hrvatski i s hrvatskog na engleski jezik. Zastupljena su područja društvenih, humanističkih i prirodnih znanosti.

NAČIN RADA:
Nastava se odvija u manjim grupama (do 20 studenata). Studenti prevode – pojedinačno i u grupama – stručne i znanstvene tekstove s engleskog na hrvatski i s hrvatskog na engleski jezik, kako na nastavi tako i kod kuće. Prijevodi su popraćeni studentskim komentarima o problemima na koje su naišli i rješenjima za koja su se odlučili. Osim navedenog, studenti također redigiraju vlastite prijevode i prijevode svojih kolega i drugih prevoditelja. Rade na autentičnim i simuliranim prijevodnim projektima, usavršavajući svoje dokumentacijske vještine i vještine povezane s timskim radom. U ovom segmentu osobito ih se potiče da se služe elektroničkim resursima, kao i forumom na platformi za e-učenje (na http://omega.ffzg.hr/). Studenti se upoznaju sa sustavima prijevodnih memorija i neke prijevode izrađuju služeći se tim alatima. Tekstove za prijevod studenti pravodobno dobivaju od nastavnika u elektroničkom obliku na http://omega.ffzg.hr/. Povratne informacije o svojim prijevodima dobivaju na nastavi i/ ili u elektroničkom obliku na http://omega.ffzg.hr/.

STUDENTSKE OBVEZE I ELEMENTI VREDNOVANJA
Od studenata se očekuje redovito pohađanje nastave (najviše tri izostanka u semestru), dobra pripremljenost za nastavu i aktivno sudjelovanje u nastavi i zadanim projektima. Tijekom semestra studenti moraju redovito izrađivati prijevode zadanih tekstova popraćene komentarima i donositi ih na nastavu i/ili predavati ih nastavniku u elektroničkom obliku, ovisno o konkretnim uputama nastavnika. Studenti su dužni redovito pratiti nastavnikove obavijesti i primati na znanje povratne informacije dobivene od nastavnika. Od studenata se očekuje da pokažu samostalnost i odgovornost za razvijanje vještina opisanih u ciljevima kolegija, a prema nastavnikovim savjetima. Također se očekuje da aktivno surađuju s kolegama u grupi i jedni drugima svesrdno pomažu oko usvajanja prijevodnih vještina.
Studenti tijekom semestra rade na prijevodnim projektima koje nastavnici ocjenjuju. U ocjenu ulaze i kontrolni prijevodi pisani nekoliko puta u semestru u ispitnim uvjetima (kolokvij). Pri donošenju konačne ocjene može se uzeti u obzir, korektivno, i studentov odnos prema radu i spremnost na suradnju s kolegama u grupi.

REFERENTNA LITERATURA:
Udžbenici:
Baker, Mona.1992/2011. In Other Words. A Coursebook on Translation. London: Routledge
Nord, Christiane. 1997. Translating as a Purposeful Activity. Manchester: St. Jerome Publishing

Priručnik:
Hlavac, Jim i Veselica Majhut, Snježana. 2019. Translating from Croatian into English: A Handbook with Annotated Translations. Zagreb: Hrvatska sveučilišna naklada

Dvojezični rječnici, primjerice:
Bujas, Željko. Veliki hrvatsko-engleski rječnik. Zagreb: Nakladni zavod Globus
i Bujas, Željko. Veliki englesko-hrvatski rječnik. Zagreb: Nakladni zavod Globus
Grupa autora. Englesko-hrvatski rječnik. Zagreb: Školska knjiga

Jednojezični rječnici, primjerice:
Hornby, A. S. Oxford Advanced Learner’s Dictionary. Oxford: Oxford University Press
Anić, V. Rječnik hrvatskoga jezika. Zagreb: Novi liber

Enciklopedijski rječnici, primjerice:
The New Oxford Dictionary of English, ili
Webster’s Third New International Dictionary, Unabridged
Anić, V. i dr. Hrvatski enciklopedijski rječnik. Zagreb: Novi liber

Kolokacijski rječnici, primjerice:
Oxford Collocations Dictionary for Students of English. Oxford: Oxford University Press.

Specijalizirani rječnici, primjerice:
Ivir, V. Hrvatsko-engleski poslovno-upravni rječnik. Zagreb: Školska knjiga.
Špiljak, V. Englesko-hrvatski poslovni rječnik. Zagreb: Masmedia.

Elektronički resursi
__________________________________________________________________

PRIKAZ IZVOĐENJA NASTAVE:
Kolegij Prijevodne vježbe studenti pohađaju 4 sata tjedno, u dvije sesije. Tijekom semestra, svaka grupa studenata ima dio sesija s jednom nastavnicom, a ostale s drugom (pojedinosti se objavljuju na uvodnom satu). Ukoliko je izvedivo, predviđena su i gostovanja stručnjaka za određena područja te prevoditelja s iskustvom prevođenja tekstova iz dotičnih područja. Slijedi izvedbeni plan po nastavnim satima:

 

1. UVOD
– Upoznavanje s ciljevima kolegija, ishodima učenja, sadržajima, studentskim obvezama i načinom evaluacije.
– Upute za služenje sustavom za e-učenje Omega za studente koji to još ne znaju.
– Rasprava o dosadašnjim iskustvima studenata s prevođenjem, o očekivanjima od kolegija i sl.

PRVI BLOK – ZNANSTVENI TEKSTOVI IZ PODRUČJA DRUŠTVENIH ZNANOSTI, PRIMJER: sociologija
TEME I VJEŠTINE:
– rasprave o specifičnostima prevođenja ovog tipa teksta i područja: stil, registar, terminologija, čitateljstvo, naručitelj
– dokumentacijske vještine, služenje tiskanim i elektroničkim resursima, suradnja sa stručnjacima, autorima, naručiteljima, izdavačima; izrada korpusa, glosara, rad s prijevodnim memorijama…
– rasprava o konkretnim problemima u tekstovima i mogućim rješenjima
– revidiranje prijevoda drugih prevoditelja; najčešće tekstualne i proceduralne pogreške u ovom tipu teksta
– rad na prijevodnom projektu

DRUGI BLOK – PODRUČJE PRIRODNIH ZNANOSTI, PRIMJER: medicina
TEME I VJEŠTINE:
– rasprave o specifičnostima prevođenja ovog tipa teksta i područja: stil, registar, terminologija, čitateljstvo, naručitelj
– dokumentacijske vještine, služenje tiskanim i elektroničkim resursima, suradnja sa stručnjacima, autorima, naručiteljima, izdavačima; izrada korpusa, glosara, rad s prijevodnim memorijama…
– rasprava o konkretnim problemima u tekstovima i mogućim rješenjima
– govorni i pisani jezik struke; status posuđenica iz engleskog i latinskog jezika; kratice; kulturne specifičnosti u zdravstvenim sustavima…
– najčešće tekstualne i proceduralne pogreške u ovom tipu teksta
– rad na prijevodnom projektu

TREĆI BLOK, PODRUČJE HUMANISTIČKIH ZNANOSTI, PRIMJER: povijest umjetnosti
– rasprave o specifičnostima prevođenja ovog tipa teksta i područja: stil, registar, terminologija, čitateljstvo, naručitelj
– dokumentacijske vještine, služenje tiskanim i elektroničkim resursima, suradnja sa stručnjacima, autorima, naručiteljima, izdavačima; izrada korpusa, glosara…
– rasprava o konkretnim problemima u tekstovima i mogućim rješenjima
– što učiniti kad hrvatski izvornik nije razumljiv; razlike između hrvatskih i engleskih norma pisanja
– rad na prijevodnom projektu

ČETVRTI BLOK, PODRUČJE HUMANISTIČKIH ZNANOSTI, PRIMJER: znanost o književnosti
– rasprave o specifičnostima prevođenja ovog tipa teksta i područja: stil, registar, terminologija, čitateljstvo, naručitelj
– dokumentacijske vještine, služenje tiskanim i elektroničkim resursima, suradnja sa stručnjacima, autorima, naručiteljima, izdavačima; izrada korpusa, glosara…
– rasprava o konkretnim problemima u tekstovima i mogućim rješenjima
– specifičnosti terminologije; razlike između hrvatskih i engleskih norma pisanja
– rad na prijevodnom projektu

ZAKLJUČNI SAT
– povratne informacije: studentski dojmovi o kolegiju, koliko su naučili, sugestije za budući rad
– ispunjavanje ankete, razgovor

Naziv kolegija: Teorija prevođenja
Nastavnica: dr.sc. Nataša Pavlović
ECTS-bodovi: 6 bodova
Jezik: engleski i hrvatski
Semestar: zimski (1.) semestar diplomskog studija
Status: obvezatni za studente prevoditeljstva, izborni za ostale studente
Oblik nastave: 3 sata predavanja i 1 sat seminara; e-učenje preko http://omega.ffzg.hr/
Ispit: pisani

IZVEDBENI PLAN NASTAVE KOLEGIJA TEORIJA PREVOĐENJA
CILJEVI KOLEGIJA:
Cilj je ovoga kolegija da se studenti kroz predavanja, čitanje stručne literature, rasprave te zadatke u manjim grupama upoznaju s osnovnim temama vezanim uz prevođenje i sa suvremenim teorijskim i znanstvenim pristupima proučavanju prevođenja.

SADRŽAJI KOLEGIJA:
Kolegij obuhvaća sljedeće teme: pojam teorije primijenjen na prevođenje; teorija prevođenja / znanost o prevođenju; vrste i oblici prevođenja; prevoditeljeva pomagala i resursi; konceptualizacije i definicije prevođenja kroz povijest; društvene funkcije prevođenja; prevođenje i kultura; prijevodna ekvivalencija; prijevodni postupci i strategije; jezična varijacija; vrsta teksta, žanr i diskurs; norme i prevođenje; funkcionalistički pristupi prevođenju; kulturološki pristupi prevođenju; prevoditeljska etika; osnove terminologije.

NAČIN RADA
Nastava se odvija u grupama do 40 studenata, a sastoji se od predavanja i seminara. Na predavanjima se, nakon nastavnikova izlaganja, vodi rasprava o pojedinim temama. U seminarskome dijelu kolegija naglasak je na uspostavljanju veze između obrađene teme i prevoditeljske prakse. Dio studentskih obveza odvija se preko platforme za e-učenje na http://omega.ffzg.hr/, gdje nastavnik ostavlja materijale koje studenti trebaju proučiti, a studenti predaju zadaće, vode rasprave na forumu i sl.

STUDENTSKE OBVEZE I ELEMENTI VREDNOVANJA
Od studenata se očekuje redovito pohađanje nastave, pripremljenost za nastavu te aktivno sudjelovanje u nastavi. Tijekom kolegija od studenata se traži i da predaju zadaće u elektroničkom obliku, ovisno o konkretnim uputama nastavnika. Konačna ocjena dodjeljuje se na temelju pisanog ispita, a u obzir se uzima i rad tijekom semestra.

REFERENTNA LITERATURA:
Pavlović, Nataša. 2015. Uvod u teorije prevođenja. Zagreb: Leykam international

Baker, Mona. 1998/2001. Routledge Encyclopedia of Translation Studies. London i New York: Routledge.

Ivir, Vladimir. 1984. Teorija i tehnika prevođenja. Novi Sad: Centar “Karlovačka gimnazija” Sremski Karlovci, Zavod za izdavanje udžbenika u Novom Sadu.

Munday, Jeremy. 2001. Introducing Translation Studies. Theories and Applications. London i New York: Routledge.

Qvale, Per. 2003. From St. Jerome to Hypertext. Manchester: St. Jerome Publishing.

Pym, Anthony. 2009. Exploring Translation Theories. London i New York: Routledge.

Venuti, Lawrence (ur.). 2000. The Translation Studies Reader. London i New York: Routledge.

Znanstveni članci i prezentacije dostupni na http://omega.ffzg.hr/.

PRIKAZ IZVOĐENJA NASTAVE PO TJEDNIMA:

Kolegij Teorija prevođenja sastoji se od 30 sesija (ukupno 60 sati) tijekom jednog semestra. Izvedbeni plan okvirno prikazuje sadržaj pojedinih sesija. U samoj izvedbi moguće je odstupanje od redoslijeda pojedinih tema.
1. UVOD – TEORIJA/TEORIJE PREVOĐENJA I ZNANOST O PREVOĐENJU

2. ŠTO JE PREVOĐENJE / TKO JE PREVODITELJ

3. , 4. VRSTE I OBLICI PREVOĐENJA

5., 6., 7.,8. PREVODITELJEVA POMAGALA I RESURSI; UTJECAJ PRIJEVODNE TEHNOLOGIJE NA TEORIJU I PRAKSU

9., 10.,11. TERMINOLOGIJA I JEZICI STRUKA

12., 13. NEPREKLAPANJA IZMEĐU IZVORNOG I CILJNOG JEZIKA

– kontrastivna analiza, kontrastivna stilistika

14.,15. EKVIVALENCIJA

16.,17.,18. ‘POMACI’ I STRATEGIJE

19.,20.,21. OD RIJEČI DO TEKSTA

– jezična varijacija, vrsta teksta, žanr i diskurs

22., 23. KOMUNIKACIJSKI I FUNKCIONALISTIČKI PRISTUPI PREVOĐENJU

– teorija skoposa

24., 25. NORME I PREVOĐENJE

– deskriptivna znanost o prevođenju i proučavanje normi; polisistemska teorija

26., 27.,28. KULTURA I PREVOĐENJE

– kulturni studiji, postkolonijalni studiji; dekonstrukcija; rodni studiji i feminističke teorije prevođenja

29. PREVODITELJSKA ETIKA

30. UTJECAJ TEHNOLOGIJE NA PRAKSU I KONCEPTUALIZACIJU PREVOĐENJA

 

Program nastave po tjednima (syllabus)
Naziv kolegija: Prevođenje znanstvenih tekstova
Nastavnici: dr. sc. Nataša Pavlović i dr.sc. Snježana Veselica-Majhut
ECTS-bodovi: 5 bodova
Jezik: engleski i hrvatski
Semestar: I. (zimski)
Status: obvezatni
Oblik nastave: 2 sata seminara + 2 sata vježbi na tjedan, e-učenje na http://omega.ffzg.hr/
Uvjeti: upisan diplomski studij anglistike, smjer prevoditeljstvo
Ispit: pisani ispit uz kontinuiranu evaluaciju

IZVEDBENI PLAN NASTAVE KOLEGIJA PRIJEVODNE VJEŽBE
CILJEVI KOLEGIJA:
Cilj je ovoga kolegija da studenti kroz praktično iskustvo razvijaju i unapređuju prijevodne kompetencije, koje obuhvaćaju analizu prijevodne situacije s obzirom na komunikacijske i funkcionalne čimbenike te analizu izvornoga teksta i prepoznavanje prijevodnih problema te primjenu odgovarajućih prijevodnih strategija i postupaka s obzirom na zahtjeve komunikacijske situacije i potrebe krajnjega korisnika prijevoda. Studenti također unapređuju sljedeće vještine: služenje tiskanim i elektroničkim resursima i alatima (uključujući sustave za prijevodne memorije), izgradnju korpusa i glosara, redakturu vlastitog i tuđeg prijevoda, rad na prevoditeljskim projektima i upravljanje istim, suradnju sa stručnjacima, naručiteljima i izdavačima.

SADRŽAJI KOLEGIJA:
Kolegij obuhvaća prevođenje stručnih i znanstvenih tekstova s engleskog na hrvatski i s hrvatskog na engleski jezik. Zastupljena su područja društvenih, humanističkih i prirodnih znanosti.

NAČIN RADA:
Nastava se odvija u manjim grupama (do 20 studenata). Studenti prevode – pojedinačno i u grupama – stručne i znanstvene tekstove s engleskog na hrvatski i s hrvatskog na engleski jezik, kako na nastavi tako i kod kuće. Prijevodi su popraćeni studentskim komentarima o problemima na koje su naišli i rješenjima za koja su se odlučili. Osim navedenog, studenti također redigiraju vlastite prijevode i prijevode svojih kolega i drugih prevoditelja. Rade na autentičnim i simuliranim prijevodnim projektima, usavršavajući svoje dokumentacijske vještine i vještine povezane s timskim radom. U ovom segmentu osobito ih se potiče da se služe elektroničkim resursima, kao i forumom na platformi za e-učenje (na http://omega.ffzg.hr/). Studenti se upoznaju sa sustavima prijevodnih memorija i neke prijevode izrađuju služeći se tim alatima. Tekstove za prijevod studenti pravodobno dobivaju od nastavnika u elektroničkom obliku na http://omega.ffzg.hr/. Povratne informacije o svojim prijevodima dobivaju na nastavi i/ ili u elektroničkom obliku na http://omega.ffzg.hr/.

STUDENTSKE OBVEZE I ELEMENTI VREDNOVANJA
Od studenata se očekuje redovito pohađanje nastave (najviše tri izostanka u semestru), dobra pripremljenost za nastavu i aktivno sudjelovanje u nastavi i zadanim projektima. Tijekom semestra studenti moraju redovito izrađivati prijevode zadanih tekstova popraćene komentarima i donositi ih na nastavu i/ili predavati ih nastavniku u elektroničkom obliku, ovisno o konkretnim uputama nastavnika. Studenti su dužni redovito pratiti nastavnikove obavijesti i primati na znanje povratne informacije dobivene od nastavnika. Od studenata se očekuje da pokažu samostalnost i odgovornost za razvijanje vještina opisanih u ciljevima kolegija, a prema nastavnikovim savjetima. Također se očekuje da aktivno surađuju s kolegama u grupi i jedni drugima svesrdno pomažu oko usvajanja prijevodnih vještina.
Studenti tijekom semestra rade na prijevodnim projektima koje nastavnici ocjenjuju. U ocjenu ulaze i kontrolni prijevodi pisani u ispitnim uvjetima (kolokvij). Pri donošenju konačne ocjene može se uzeti u obzir, korektivno, i studentov odnos prema radu i spremnost na suradnju s kolegama u grupi.

REFERENTNA LITERATURA:
Udžbenici:
Baker, Mona.1992/2011. In Other Words. A Coursebook on Translation. London: Routledge
Nord, Christiane. 1997. Translating as a Purposeful Activity. Manchester: St. Jerome Publishing

Priručnik:
Hlavac, Jim i Veselica Majhut, Snježana. 2019. Translating from Croatian into English: A Handbook with Annotated Translations. Zagreb: Hrvatska sveučilišna naklada

Dvojezični rječnici, primjerice:
Bujas, Željko. Veliki hrvatsko-engleski rječnik. Zagreb: Nakladni zavod Globus
i Bujas, Željko. Veliki englesko-hrvatski rječnik. Zagreb: Nakladni zavod Globus
Grupa autora. Englesko-hrvatski rječnik. Zagreb: Školska knjiga

Jednojezični rječnici, primjerice:
Hornby, A. S. Oxford Advanced Learner’s Dictionary. Oxford: Oxford University Press
Anić, V. Rječnik hrvatskoga jezika. Zagreb: Novi liber

Enciklopedijski rječnici, primjerice:
The New Oxford Dictionary of English, ili
Webster’s Third New International Dictionary, Unabridged
Anić, V. i dr. Hrvatski enciklopedijski rječnik. Zagreb: Novi liber

Kolokacijski rječnici, primjerice:
Oxford Collocations Dictionary for Students of English. Oxford: Oxford University Press.

Specijalizirani rječnici, primjerice:
Ivir, V. Hrvatsko-engleski poslovno-upravni rječnik. Zagreb: Školska knjiga.
Špiljak, V. Englesko-hrvatski poslovni rječnik. Zagreb: Masmedia.

Elektronički resursi
__________________________________________________________________

PRIKAZ IZVOĐENJA NASTAVE:
Kolegij Prijevodne vježbe studenti pohađaju 4 sata tjedno, u dvije sesije. Tijekom semestra, svaka grupa studenata ima dio sesija s jednom nastavnicom, a ostale s drugom (pojedinosti se objavljuju na uvodnom satu). Slijedi izvedbeni plan po nastavnim satima:

1. UVOD
– Upoznavanje s ciljevima kolegija, ishodima učenja, sadržajima, studentskim obvezama i načinom evaluacije.
– Upute za služenje sustavom za e-učenje Omega za studente koji to još ne znaju.
– Rasprava o dosadašnjim iskustvima studenata s prevođenjem, o očekivanjima od kolegija i sl.

PRVI BLOK – ZNANSTVENI TEKSTOVI IZ PODRUČJA DRUŠTVENIH ZNANOSTI, PRIMJER: sociologija
TEME I VJEŠTINE:
– rasprave o specifičnostima prevođenja ovog tipa teksta i područja: stil, registar, terminologija, čitateljstvo, naručitelj
– dokumentacijske vještine, služenje tiskanim i elektroničkim resursima, suradnja sa stručnjacima, autorima, naručiteljima, izdavačima; izrada korpusa, glosara, rad s prijevodnim memorijama…
– rasprava o konkretnim problemima u tekstovima i mogućim rješenjima
– revidiranje prijevoda drugih prevoditelja; najčešće tekstualne i proceduralne pogreške u ovom tipu teksta
– rad na prijevodnom projektu

DRUGI BLOK – PODRUČJE PRIRODNIH ZNANOSTI, PRIMJER: medicina
TEME I VJEŠTINE:
– rasprave o specifičnostima prevođenja ovog tipa teksta i područja: stil, registar, terminologija, čitateljstvo, naručitelj
– dokumentacijske vještine, služenje tiskanim i elektroničkim resursima, suradnja sa stručnjacima, autorima, naručiteljima, izdavačima; izrada korpusa, glosara, rad s prijevodnim memorijama…
– rasprava o konkretnim problemima u tekstovima i mogućim rješenjima
– govorni i pisani jezik struke; status posuđenica iz engleskog i latinskog jezika; kratice; kulturne specifičnosti u zdravstvenim sustavima…
– najčešće tekstualne i proceduralne pogreške u ovom tipu teksta
– rad na prijevodnom projektu

TREĆI BLOK, PODRUČJE HUMANISTIČKIH ZNANOSTI, PRIMJER: povijest umjetnosti
– rasprave o specifičnostima prevođenja ovog tipa teksta i područja: stil, registar, terminologija, čitateljstvo, naručitelj
– dokumentacijske vještine, služenje tiskanim i elektroničkim resursima, suradnja sa stručnjacima, autorima, naručiteljima, izdavačima; izrada korpusa, glosara…
– rasprava o konkretnim problemima u tekstovima i mogućim rješenjima
– što učiniti kad hrvatski izvornik nije razumljiv; razlike između hrvatskih i engleskih norma pisanja
– rad na prijevodnom projektu

ČETVRTI BLOK, PODRUČJE HUMANISTIČKIH ZNANOSTI, PRIMJER: znanost o književnosti
– rasprave o specifičnostima prevođenja ovog tipa teksta i područja: stil, registar, terminologija, čitateljstvo, naručitelj
– dokumentacijske vještine, služenje tiskanim i elektroničkim resursima, suradnja sa stručnjacima, autorima, naručiteljima, izdavačima; izrada korpusa, glosara…
– rasprava o konkretnim problemima u tekstovima i mogućim rješenjima
– specifičnosti terminologije; razlike između hrvatskih i engleskih norma pisanja
– rad na prijevodnom projektu

ZAKLJUČNI SAT
– povratne informacije: studentski dojmovi o kolegiju, koliko su naučili, sugestije za budući rad
– ispunjavanje ankete, razgovor

 

 

 

 

Program nastave po tjednima (syllabus)
Naziv kolegija: Prevođenje znanstvenih tekstova
Nastavnici: dr. sc. Nataša Pavlović i dr. sc. Ivana Bašić
ECTS-bodovi: 5 bodova
Jezik: engleski i hrvatski
Semestar: I. (zimski)
Status: obvezatni
Oblik nastave: 2 sata seminara + 2 sata vježbi na tjedan, uz virtualnu komponentu na http://omega.ffzg.hr/
Uvjeti: upisan diplomski studij anglistike, smjer prevoditeljstvo
Ispit: pisani ispit uz kontinuiranu evaluaciju

IZVEDBENI PLAN NASTAVE KOLEGIJA PRIJEVODNE VJEŽBE
CILJEVI KOLEGIJA:
Cilj je ovoga kolegija da studenti kroz praktično iskustvo razvijaju i unapređuju prijevodne kompetencije, koje obuhvaćaju analizu prijevodne situacije s obzirom na komunikacijske i funkcionalne čimbenike te analizu izvornoga teksta i prepoznavanje prevodilačkih problema te primjenu odgovarajućih prijevodnih strategija i postupaka s obzirom na zahtjeve komunikacijske situacije i potrebe krajnjega korisnika prijevoda. Studenti također unapređuju sljedeće vještine: služenje tiskanim i elektroničkim resursima i alatima (uključujući sustave za prijevodne memorije), izgradnju korpusa i glosara, redakturu vlastitog i tuđeg prijevoda, rad na prevoditeljskim projektima i upravljanje istim, suradnju sa stručnjacima, naručiteljima i izdavačima.

SADRŽAJI KOLEGIJA:
Kolegij obuhvaća prevođenje stručnih i znanstvenih tekstova s engleskog na hrvatski i s hrvatskog na engleski jezik. Zastupljena su područja društvenih, humanističkih i prirodnih znanosti.

NAČIN RADA:
Nastava se odvija u manjim grupama (do 20 studenata). Studenti prevode – pojedinačno i u grupama – stručne i znanstvene tekstove s engleskog na hrvatski i s hrvatskog na engleski jezik, kako na nastavi tako i kod kuće. Prijevodi su popraćeni studentskim komentarima o problemima na koje su naišli i rješenjima za koja su se odlučili. Osim navedenog, studenti također redigiraju vlastite prijevode i prijevode svojih kolega i drugih prevoditelja. Rade na autentičnim i simuliranim prijevodnim projektima, usavršavajući svoje dokumentacijske vještine i vještine povezane s timskim radom. U ovom segmentu osobito ih se potiče da se služe elektroničkim resursima, kao i forumom u virtualnom okruženju (na http://omega.ffzg.hr/). Studenti se upoznaju sa sustavima prijevodnih memorija i neke prijevode izrađuju služeći se tim alatima. Na ovaj način tijekom semestra studenti u dogovoru s nastavnikom izrađuju mapu prijevoda (portfolio), koja ulazi u elemente vrednovanja. Studenti od nastavnika i gostujućih stručnjaka te iskusnijih prevoditelja primaju savjete i smjernice za rad te povratne informacije o (ne)prihvatljivosti pojedinih rješenja uz objašnjenja o razlozima takve prosudbe. Tekstove za prijevod studenti pravodobno dobivaju od nastavnika ili u tiskanom obliku ili u elektroničkom obliku na http://omega.ffzg.hr/. Povratne informacije o svojim prijevodima dobivaju u usmenom obliku, na vježbama, ili u elektroničkom obliku na http://omega.ffzg.hr/.

STUDENTSKE OBVEZE I ELEMENTI VREDNOVANJA
Od studenata se očekuje redovito pohađanje nastave (najviše tri izostanka u semestru), dobra pripremljenost za nastavu i aktivno sudjelovanje u nastavi i zadanim projektima. Tijekom semestra studenti moraju redovito izrađivati prijevode zadanih tekstova popraćene komentarima i donositi ih na nastavu i/ili predavati ih nastavniku u elektroničkom obliku, ovisno o konkretnim uputama nastavnika. Studenti su dužni redovito pratiti nastavnikove obavijesti i primati na znanje povratne informacije dobivene od nastavnika. Od studenata se očekuje da pokažu samostalnost i odgovornost za razvijanje vještina opisanih u ciljevima kolegija, a prema nastavnikovim savjetima. Također se očekuje da aktivno surađuju s kolegama u grupi i jedni drugima svesrdno pomažu oko usvajanja prijevodnih vještina.
Studenti tijekom semestra izrađuju, sami i u grupama, u dogovoru s nastavnikom, mapu prijevoda popraćenih komentarima, koje nastavnici ocjenjuju. Mape su uvjet za potpis, a na temelju dobrih mapa, studenti mogu biti oslobođeni završnog ispita. U mapu ulaze i kontrolni prijevodi pisani tri puta u semestru u ispitnim uvjetima (kolokvij). Pri donošenju konačne ocjene može se uzeti u obzir, korektivno, i studentov odnos prema radu i spremnost na suradnju s kolegama u grupi.

REFERENTNA LITERATURA:
Udžbenici:
Baker, Mona.1992/2011. In Other Words. A Coursebook on Translation. London: Routledge
Nord, Christiane. 1997. Translating as a Purposeful Activity. Manchester: St. Jerome Publishing

Priručnik:
Hlavac, Jim i Veselica Majhut, Snježana. 2019. Translating from Croatian into English: A Handbook with Annotated Translations. Zagreb: Hrvatska sveučilišna naklada

Dvojezični rječnici, primjerice:
Bujas, Željko. Veliki hrvatsko-engleski rječnik. Zagreb: Nakladni zavod Globus
i Bujas, Željko. Veliki englesko-hrvatski rječnik. Zagreb: Nakladni zavod Globus
Grupa autora. Englesko-hrvatski rječnik. Zagreb: Školska knjiga

Jednojezični rječnici, primjerice:
Hornby, A. S. Oxford Advanced Learner’s Dictionary. Oxford: Oxford University Press
Anić, V. Rječnik hrvatskoga jezika. Zagreb: Novi liber

Enciklopedijski rječnici, primjerice:
The New Oxford Dictionary of English, ili
Webster’s Third New International Dictionary, Unabridged
Anić, V. i dr. Hrvatski enciklopedijski rječnik. Zagreb: Novi liber

Kolokacijski rječnici, primjerice:
Oxford Collocations Dictionary for Students of English. Oxford: Oxford University Press.

Specijalizirani rječnici, primjerice:
Ivir, V. Hrvatsko-engleski poslovno-upravni rječnik. Zagreb: Školska knjiga.
Špiljak, V. Englesko-hrvatski poslovni rječnik. Zagreb: Masmedia.

Elektronički resursi
__________________________________________________________________

PRIKAZ IZVOĐENJA NASTAVE:
Kolegij Prijevodne vježbe studenti pohađaju 4 sata tjedno, u dvije sesije. Tijekom semestra, svaka grupa studenata ima dio sesija s jednom nastavnicom, a ostale s drugom (pojedinosti se objavljuju na uvodnom satu). Ukoliko je izvedivo, predviđena su i gostovanja stručnjaka za određena područja te prevoditelja s iskustvom prevođenja tekstova iz dotičnih područja. Slijedi izvedbeni plan po nastavnim satima:

1. UVOD
– Upoznavanje s ciljevima kolegija, ishodima učenja, sadržajima, studentskim obvezama i načinom evaluacije.
– Upute za služenje sustavom za e-učenje Omega za studente koji to još ne znaju.
– Rasprava o dosadašnjim iskustvima studenata s prevođenjem, o očekivanjima od kolegija i sl.

2.-10. PRVI BLOK – ZNANSTVENI TEKSTOVI IZ PODRUČJA DRUŠTVENIH ZNANOSTI, PRIMJER: sociologija

TEME I VJEŠTINE:
– rasprave o specifičnostima prevođenja ovog tipa teksta i područja: stil, registar, terminologija, čitateljstvo, naručitelj
– dokumentacijske vještine, služenje tiskanim i elektroničkim resursima, suradnja sa stručnjacima, autorima, naručiteljima, izdavačima; izrada korpusa, glosara, rad s prijevodnim memorijama…
– rasprava o konkretnim problemima u tekstovima i mogućim rješenjima
– revidiranje prijevoda drugih prevoditelja; najčešće tekstualne i proceduralne pogreške u ovom tipu teksta
– izrada prijevoda za mapu – prijevodni projekt

11.-20. DRUGI BLOK – ZNANSTVENI TEKSTOVI IZ PODRUČJA DRUŠTVENIH ZNANOSTI, PRIMJER: psihologija
TEME I VJEŠTINE:
– rasprave o specifičnostima prevođenja ovog tipa teksta i područja: stil, registar, terminologija, čitateljstvo, naručitelj
– dokumentacijske vještine, služenje tiskanim i elektroničkim resursima, suradnja sa stručnjacima, autorima, naručiteljima, izdavačima; izrada korpusa, glosara, rad s prijevodnim memorijama…
– rasprava o konkretnim problemima u tekstovima i mogućim rješenjima
– revidiranje prijevoda drugih prevoditelja; najčešće tekstualne i proceduralne pogreške u ovom tipu teksta
– izrada prijevoda za mapu – prijevodni projekt

21.-30. TREĆI BLOK – PODRUČJE PRIRODNIH ZNANOSTI, PRIMJER: medicina
TEME I VJEŠTINE:
– rasprave o specifičnostima prevođenja ovog tipa teksta i područja: stil, registar, terminologija, čitateljstvo, naručitelj
– dokumentacijske vještine, služenje tiskanim i elektroničkim resursima, suradnja sa stručnjacima, autorima, naručiteljima, izdavačima; izrada korpusa, glosara, rad s prijevodnim memorijama…
– rasprava o konkretnim problemima u tekstovima i mogućim rješenjima
– govorni i pisani jezik struke; status posuđenica iz engleskog i latinskog jezika; kratice; kulturne specifičnosti u zdravstvenim sustavima…
– najčešće tekstualne i proceduralne pogreške u ovom tipu teksta
– izrada prijevoda za mapu – prijevodni projekt

31.-40. ČETVRTI BLOK – PODRUČJE HUMANISTIČKIH ZNANOSTI, PRIMJER: lingvistika
– rasprave o specifičnostima prevođenja ovog tipa teksta i područja: stil, registar, terminologija, čitateljstvo, naručitelj
– dokumentacijske vještine, služenje tiskanim i elektroničkim resursima, suradnja sa stručnjacima, autorima, naručiteljima, izdavačima; izrada korpusa, glosara…
– rasprava o konkretnim problemima u tekstovima i mogućim rješenjima
– što učiniti kad hrvatski jezik nema dovoljno razvijenu terminologiju za određeno područje
– izrada prijevoda za mapu – prijevodni projekt

41-50. PETI BLOK, PODRUČJE HUMANISTIČKIH ZNANOSTI, PRIMJER: povijest umjetnosti
– rasprave o specifičnostima prevođenja ovog tipa teksta i područja: stil, registar, terminologija, čitateljstvo, naručitelj
– dokumentacijske vještine, služenje tiskanim i elektroničkim resursima, suradnja sa stručnjacima, autorima, naručiteljima, izdavačima; izrada korpusa, glosara…
– rasprava o konkretnim problemima u tekstovima i mogućim rješenjima
– što učiniti kad hrvatski izvornik nije razumljiv; razlike između hrvatskih i engleskih norma pisanja
– izrada prijevoda za mapu – prijevodni projekt

51-59. ŠESTI BLOK, PODRUČJE HUMANISTIČKIH ZNANOSTI, PRIMJER: znanost o književnosti
– rasprave o specifičnostima prevođenja ovog tipa teksta i područja: stil, registar, terminologija, čitateljstvo, naručitelj
– dokumentacijske vještine, služenje tiskanim i elektroničkim resursima, suradnja sa stručnjacima, autorima, naručiteljima, izdavačima; izrada korpusa, glosara…
– rasprava o konkretnim problemima u tekstovima i mogućim rješenjima
– specifičnosti terminologije; razlike između hrvatskih i engleskih norma pisanja
– izrada prijevoda za mapu – prijevodni projekt

60. ZAKLJUČNI SAT
– povratne informacije: studentski dojmovi o kolegiju, koliko su naučili, sugestije za budući rad
– ispunjavanje ankete, razgovor

 

 

 

 

Naziv kolegija: Prevođenje i interkulturna komunikacija
Nositelj kolegija: dr.sc. Snježana Veselica Majhut, docent
Nastavnik: dr.sc. Snježana Veselica Majhut, docent
ECTS bodovi: 5
Jezik: engleski i hrvatski
Semestar: 1. i 3. semestar diplomskog studija
Status: izborni
Oblik nastave: 2 sata predavanja i 1 sat seminara; dio studentskih obveza odvija se u virtualnom okruženju
Ispit: kontinuirano praćenje određenih komponenti (50 posto) i seminarski rad (50 posto)

IZVEDBENI PLAN NASTAVE KOLEGIJA PREVOĐENJE I INTERKULTURNA KOMUNIKACIJA

CILJEVI KOLEGIJA: Po završetku ovoga kolegija studenti će moći: prepoznati sociokulturne komponente teksta i upotrijebiti strategije za njegovo najprikladnije prenošenje u prijevodu; analizirati interkulturne komponente teksta u svjetlu teorijskih modela i koncepata; analizirati i koristiti različite strategije kako bi preveli tekst poštujući kulturno specifične konvencije; opravdati svoje odluke zadržavajući kritičku distancu.

SADRŽAJI KOLEGIJA:
Kolegij se bavi sljedećim temama: različiti koncepti kulture i njihova relevantnost za prevođenje;interkulturna kompetencija; primjenjivost funkcionalističkih pristupa prevođenju;  tekstni tipovi i žanrovi;   kulturna specifičnost pojedinih tekstnih tipova i implikacije u prevođenju; analiza odabranih tekstnih tipova ; utjecaj implicitnog čitatelja na prevoditeljeve odluke; koherencija i kohezija izvornog i ciljnog teksta.

NAČIN RADA:
Nastava se sastoji od predavanja i seminara. Od studenata se očekuje da prije predavanja pročitaju zadanu literaturu i sudjeluju u diskusiji na seminaru (tijekom nastave i u virtualnom okruženju na omegi). Od studenata se također očekuje da stečeno znanje primijene u pisanim zadacima za ocjenu (analiza određenih aspekata polaznih i ciljnih tekstova, komentari prednosti i nedostataka određenih strategija u konkretnim komunikativnim situacijama, itd…) i u seminarskom radu. 

STUDENTSKE OBVEZE I ELEMENTI VREDNOVANJA
Studentske obveze obuhvaćaju redovito pohađanje nastave, pripremu za nastavu,  aktivno sudjelovanje u nastavi i on-line komponenti kolegija, pravovremenu predaju zadataka za ocjenu i seminarskog rada. Konačna ocjena se temelji na kontinuiranom praćenju određenih komponenti (pohađanje nastave, aktivno sudjelovanje u nastavi i on-line komponenti kolegija, ocijenjeni zadaci) i ocjeni iz seminarskog rada.

LITERATURA
Obavezna literatura:
Gambier, Y. 2013. “Genres, text-types and translation” in Handbook of Translation Studies. vol. 4: pp. 63–69

Hatim, B. 2009. “ Translating text in context“ in Munday, J. (ed.) The Routledge Companion to Translation Studies. New York: Routledge.

Hatim, B. and Munday, J. 2004. Translation: An Advanced Resource Book. New York: Routledge. (odabrana poglavlja)

Kelly, D. 1998.  “The translation of texts from the tourist sector: textual conventions, cultural distance and other constraints”. Trans: Revista de Traductologia. no. 2 (1998)
(DOI: http://dx.doi.org/10.24310/TRANS.1998.v0i2.2354

Trosborg, A. (ed.) 1997. Text Typology and Translation. John Benjamins Publishing (odabrana poglavlja)

Dopunska literatura:
Hatim, B. and Mason, I. 2005. The Translator as Communicator. London/New York: Routledge

Katan, D. 2009. “Translation as Intercultural Communication” in in Munday, J. (ed.) The Routledge Companion to Translation Studies. New York: Routledge.

Katan, D. Translating Cultures: An Introduction for Translators,  Interpreters and Mediators  https://www.academia.edu/7397391/14818510

Nord, C.  2000.  “Training Functional Translators”. Cadernos de Tradução.  ISSN 2175-7968, Florianópolis, Brasil. DOI: https://doi.org/10.5007/%25x

Tomozeiu, D., Koskinen, K. and D’Arcangelo, A. 2017.  (eds.)  Intercultural Competence for Translators. New York: Routledge (odabrana poglavlja).

 

Tjedan	Tema
1	Uvod. Različite definicije kulture i njihova relevantnost za prevoditelje.
2	Interkuluturna kompetencija.
3	Osnovne postavke funkcionalističkih pristupa prevođenju.
4	Primjena funkcionalističkih načela u konkretnim prijevodnim situacijama.
5	Tekstni tip i žanr.
6	Koherencija i kohezija teksta. Primjeri polaznih i ciljnih tekstova.
7	Konsolidacija
8	Kulturno specifične značajke tekstnih tipova na makro razini.
9	Kulturno specifične značajke tekstnih tipova na makro razini.
10	Interkulturne razlike na primjeru određenog tekstnog tipa: turistički vodiči
11	Prevođenje realija u turističkim tekstovima
12	Interkulturne razlike na primjeru određenog tekstnog tipa: kulinarski priručnici
13	Interkulturne razlike na primjeru određenog tekstnog tipa: knjige za samopomoć
14	Konsolidacija.
15	Predaja seminarskog rada. Završna rasprava.

 

Program nastave po tjednima (syllabus) (do 2018/19.)
Naziv kolegija: Prevođenje znanstvenih tekstova
Nastavnici: dr. sc. Nataša Pavlović i dr. sc. Snježana Veselica Majhut
ECTS-bodovi: 5 bodova
Jezik: engleski i hrvatski
Semestar: I. (zimski)
Status: obvezatni
Oblik nastave: 2 sata seminara + 2 sata vježbi na tjedan, uz virtualnu komponentu na http://omega.ffzg.hr/
Uvjeti: upisan diplomski studij anglistike, smjer prevoditeljstvo
Ispit: pisani ispit uz kontinuiranu evaluaciju

IZVEDBENI PLAN NASTAVE KOLEGIJA PRIJEVODNE VJEŽBE
CILJEVI KOLEGIJA:
Cilj je ovoga kolegija da studenti kroz praktično iskustvo razvijaju i unapređuju prijevodne kompetencije, koje obuhvaćaju analizu prijevodne situacije s obzirom na komunikacijske i funkcionalne čimbenike te analizu izvornoga teksta i prepoznavanje prevodilačkih problema te primjenu odgovarajućih prijevodnih strategija i postupaka s obzirom na zahtjeve komunikacijske situacije i potrebe krajnjega korisnika prijevoda. Studenti također unapređuju sljedeće vještine: služenje tiskanim i elektroničkim resursima i alatima (uključujući sustave za prijevodne memorije), izgradnju korpusa i glosara, redakturu vlastitog i tuđeg prijevoda, rad na prevoditeljskim projektima i upravljanje istim, suradnju sa stručnjacima, naručiteljima i izdavačima.
 

SADRŽAJI KOLEGIJA:
Kolegij obuhvaća prevođenje stručnih i znanstvenih tekstova s engleskog na hrvatski i s hrvatskog na engleski jezik. Zastupljena su područja društvenih, humanističkih i prirodnih znanosti.
 
NAČIN RADA:
Nastava se odvija u manjim grupama (do 20 studenata). Studenti prevode – pojedinačno i u grupama – stručne i znanstvene tekstove s engleskog na hrvatski i s hrvatskog na engleski jezik, kako na nastavi tako i kod kuće. Prijevodi su popraćeni studentskim komentarima o problemima na koje su naišli i rješenjima za koja su se odlučili. Osim navedenog, studenti također reviraju vlastite prijevode i prijevode svojih kolega i drugih prevoditelja. Rade na autentičnim i simuliranim prijevodnim projektima, usavršavajući svoje dokumentacijske vještine i vještine povezane s timskim radom. U ovom segmentu osobito ih se potiče da se služe elektroničkim resursima, kao i forumom u virtualnom okruženju (na http://omega.ffzg.hr/). Studenti se upoznaju sa sustavima prijevodnih memorija i neke prijevode izrađuju služeći se tim alatima. Na ovaj način tijekom semestra studenti u dogovoru s nastavnikom izrađuju mapu prijevoda (portfolio), koja ulazi u elemente vrednovanja. Studenti od nastavnika i gostujućih stručnjaka te iskusnijih prevoditelja primaju savjete i smjernice za rad te povratne informacije o (ne)prihvatljivosti pojedinih rješenja uz objašnjenja o razlozima takve prosudbe. Tekstove za prijevod studenti pravodobno dobivaju od nastavnika ili u tiskanom obliku ili u elektroničkom obliku na http://omega.ffzg.hr/. Povratne informacije o svojim prijevodima dobivaju u usmenom obliku, na vježbama, ili u elektroničkom obliku na http://omega.ffzg.hr/.   
 
STUDENTSKE OBVEZE I ELEMENTI VREDNOVANJA
Od studenata se očekuje redovito pohađanje nastave (najviše tri izostanka u semestru), dobra pripremljenost za nastavu i aktivno sudjelovanje u nastavi i zadanim projektima. Tijekom semestra studenti moraju redovito izrađivati prijevode zadanih tekstova popraćene komentarima i donositi ih na nastavu i/ili predavati ih nastavniku u elektroničkom obliku, ovisno o konkrentim uputama nastavnika. Studenti su dužni redovito pratiti nastavnikove obavijesti i primati na znanje povratne informacije dobivene od nastavnika. Od studenata se očekuje da pokažu samostalnost i odgovornost za razvijanje vještina opisanih u ciljevima kolegija, a prema nastavnikovim savjetima. Također se očekuje da aktivno surađuju s kolegama u grupi i jedni drugima svesrdno pomažu oko usvajanja prijevodnih vještina.
Studenti tijekom semestra izrađuju, sami i u grupama, u dogovoru s nastavnikom, mapu prijevoda popraćenih komentarima, koje nastavnici ocjenjuju. Mape su uvjet za potpis, a na temelju dobrih mapa, studenti mogu biti oslobođeni završnog ispita. U mapu ulaze i kontrolni prijevodi pisani tri puta u semestru u ispitnim uvjetima (kolokvij). Pri donošenju konačne ocjene može se uzeti u obzir, korektivno, i studentov odnos prema radu i spremnost na suradnju s kolegama u grupi.

REFERENTNA LITERATURA:
Udžbenici:
Nord, Christiane. 1997. Translating as a Purposeful Activity. Manchester: St. Jerome Publishing.
Baker, Mona.1992. In Other Words. A Coursebook on Translation. London: Routledge
 
Dvojezični rječnici, primjerice:
Bujas, Željko. Veliki hrvatsko-engleski rječnik. Zagreb: Nakladni zavod Globus
i Bujas, Željko. Veliki englesko-hrvatski rječnik. Zagreb: Nakladni zavod Globus
Grupa autora. Englesko-hrvatski rječnik. Zagreb: Školska knjiga
 
Jednojezični rječnici, primjerice:
Hornby, A. S. Oxford Advanced Learner’s Dictionary. Oxford: Oxford University Press
Anić, V. Rječnik hrvatskoga jezika. Zagreb: Novi liber
 
Enciklopedijski rječnici, primjerice:
The New Oxford Dictionary of English, ili
Webster’s Third New International Dictionary, Unabridged
Anić, V. i dr. Hrvatski enciklopedijski rječnik. Zagreb: Novi liber
 
Kolokacijski rječnici, primjerice:
Oxford Collocations Dictionary for Students of English. Oxford: Oxford University Press.
 
Specijalizirani rječnici, primjerice:
Ivir, V. Hrvatsko-engleski poslovno-upravni rječnik. Zagreb: Školska knjiga.
Špiljak, V. Englesko-hrvatski poslovni rječnik. Zagreb: Masmedia.
 
Elektronički resursi
 __________________________________________________________________

PRIKAZ IZVOĐENJA NASTAVE:
Kolegij Prijevodne vježbe studenti pohađaju 4 sata tjedno, u dvije sesije. Tijekom semestra, svaka grupa studenata ima dio sesija s jednom nastavnicom, a ostale s drugom (pojedinosti se objavljuju na uvodnom satu). Ukoliko je izvedivo, predviđena su i gostovanja stručnjaka za određena područja te prevoditelja s iskustvom prevođenja tekstova iz dotičnih područja. Slijedi izvedbeni plan po nastavnim satima:
 
1.   UVOD
– Upoznavanje s ciljevima kolegija, ishodima učenja, sadržajima, studentskim obvezama i načinom evaluacije.
– Upute za služenje sustavom za e-učenje Omega za studente koji to još ne znaju.
– Rasprava o dosadašnjim iskustvima studenata s prevođenjem, o očekivanjima od kolegija i sl.
 
2.-10. PRVI BLOK – ZNANSTVENI TEKSTOVI IZ PODRUČJA DRUŠTVENIH ZNANOSTI, PRIMJER: sociologija

TEME I VJEŠTINE:
–     rasprave o specifičnostima prevođenja ovog tipa teksta i područja: stil, registar, terminologija, čitateljstvo, naručitelj
–     dokumentacijske vještine, služenje tiskanim i elektroničkim resursima, suradnja sa stručnjacima, autorima, naručiteljima, izdavačima; izrada korpusa, glosara, rad s prijevodnim memorijama…
–     rasprava o konkretnim problemima u tekstovima i mogućim rješenjima
–     revidiranje prijevoda drugih prevoditelja; najčešće tekstualne i proceduralne pogreške u ovom tipu teksta
–     izrada prijevoda za mapu – prijevodni projekt

11.-20. DRUGI BLOK – ZNANSTVENI TEKSTOVI IZ PODRUČJA DRUŠTVENIH ZNANOSTI, PRIMJER: psihologija
TEME I VJEŠTINE:
–     rasprave o specifičnostima prevođenja ovog tipa teksta i područja: stil, registar, terminologija, čitateljstvo, naručitelj
–     dokumentacijske vještine, služenje tiskanim i elektroničkim resursima, suradnja sa stručnjacima, autorima, naručiteljima, izdavačima; izrada korpusa, glosara, rad s prijevodnim memorijama…
–     rasprava o konkretnim problemima u tekstovima i mogućim rješenjima
–     revidiranje prijevoda drugih prevoditelja; najčešće tekstualne i proceduralne pogreške u ovom tipu teksta
–     izrada prijevoda za mapu – prijevodni projekt
 
21.-30. TREĆI BLOK – PODRUČJE PRIRODNIH ZNANOSTI, PRIMJER: medicina
TEME I VJEŠTINE:
–     rasprave o specifičnostima prevođenja ovog tipa teksta i područja: stil, registar, terminologija, čitateljstvo, naručitelj
–     dokumentacijske vještine, služenje tiskanim i elektroničkim resursima, suradnja sa stručnjacima, autorima, naručiteljima, izdavačima; izrada korpusa, glosara, rad s prijevodnim memorijama…
–     rasprava o konkretnim problemima u tekstovima i mogućim rješenjima
–     govorni i pisani jezik struke; status posuđenica iz engleskog i latinskog jezika; kratice; kulturne specifičnosti u zdravstvenim sustavima…
–     najčešće tekstualne i proceduralne pogreške u ovom tipu teksta
–     izrada prijevoda za mapu – prijevodni projekt
 
31.-40. ČETVRTI BLOK – PODRUČJE HUMANISTIČKIH ZNANOSTI, PRIMJER: lingvistika
–     rasprave o specifičnostima prevođenja ovog tipa teksta i područja: stil, registar, terminologija, čitateljstvo, naručitelj
–     dokumentacijske vještine, služenje tiskanim i elektroničkim resursima, suradnja sa stručnjacima, autorima, naručiteljima, izdavačima; izrada korpusa, glosara…
–     rasprava o konkretnim problemima u tekstovima i mogućim rješenjima
–     što učiniti kad hrvatski jezik nema dovoljno razvijenu terminologiju za određeno područje
–     izrada prijevoda za mapu – prijevodni projekt
 
41-50. PETI BLOK, PODRUČJE HUMANISTIČKIH ZNANOSTI, PRIMJER: povijest umjetnosti
–     rasprave o specifičnostima prevođenja ovog tipa teksta i područja: stil, registar, terminologija, čitateljstvo, naručitelj
–     dokumentacijske vještine, služenje tiskanim i elektroničkim resursima, suradnja sa stručnjacima, autorima, naručiteljima, izdavačima; izrada korpusa, glosara…
–     rasprava o konkretnim problemima u tekstovima i mogućim rješenjima
–     što učiniti kad hrvatski izvornik nije razumljiv; razlike između hrvatskih i engleskih norma pisanja
–     izrada prijevoda za mapu – prijevodni projekt

51-59. ŠESTI BLOK, PODRUČJE HUMANISTIČKIH ZNANOSTI, PRIMJER: znanost o književnosti
–     rasprave o specifičnostima prevođenja ovog tipa teksta i područja: stil, registar, terminologija, čitateljstvo, naručitelj
–     dokumentacijske vještine, služenje tiskanim i elektroničkim resursima, suradnja sa stručnjacima, autorima, naručiteljima, izdavačima; izrada korpusa, glosara…
–     rasprava o konkretnim problemima u tekstovima i mogućim rješenjima
–     specifičnosti terminologije; razlike između hrvatskih i engleskih norma pisanja
–     izrada prijevoda za mapu – prijevodni projekt

60. ZAKLJUČNI SAT
–     povratne informacije: studentski dojmovi o kolegiju, koliko su naučili, sugestije za budući rad
–     ispunjavanje ankete, razgovor

 

Naziv kolegija:  Teorija prevođenja
Nositelj kolegija: dr.sc. Nataša Pavlović, izv. prof.
Nastavnik: dr.sc. Nataša Pavlović, izv. prof.
ECTS-bodovi:  6 bodova
Jezik:  engleski i hrvatski
Semestar:  zimski (1.) semestar diplomskog studija
Status:  obvezatni za studente prevoditeljstva, izborni za ostale studente
Oblik nastave: 3 sata predavanja i 1 sat seminara; dio studentskih obveza odvija se u virtualnom okruženju
Ispit: pisani

IZVEDBENI PLAN NASTAVE KOLEGIJA TEORIJA PREVOĐENJA
CILJEVI KOLEGIJA:
Cilj je ovoga kolegija da se studenti kroz predavanja, čitanje stručne literature, rasprave te zadatke u manjim grupama upoznaju s osnovnim temama vezanim uz prevođenje i sa suvremenim teorijskim i znanstvenim pristupima proučavanju prevođenja.

SADRŽAJI KOLEGIJA:
Kolegij obuhvaća sljedeće teme: pojam teorije primijenjen na prevođenje; teorija prevođenja / znanost o prevođenju; vrste i oblici prevođenja; prevoditeljeva pomagala i resursi; konceptualizacije i definicije prevođenja kroz povijest; društvene funkcije prevođenja; prevođenje i kultura; prijevodna ekvivalencija; adekvatnost i prihvatljivost prijevoda; prijevodne strategije; norme i prevođenje; funkcionalistički pristupi prevođenju; tekstualno-lingvistički pristupi; pragmalingvistički pristupi; analiza diskursa i registra pri prevođenju; prevođenje za audiovizualne medije; prijevodni procesi; prevoditeljska etika.

NAČIN RADA
Nastava se odvija u grupama do 40 studenata, sastoji se od predavanja i seminara. Na predavanjima se, nakon nastavnikova izlaganja, vodi rasprava o pojedinim temama. U seminarskome dijelu kolegija naglasak je na uspostavljanju veze između obrađene teme i prevoditeljske prakse. Dio studentskih obveza odvija se u virtualnom okruženju na http://omega.ffzg.hr/, gdje nastavnik ostavlja materijale koje studenti trebaju proučiti, a studenti predaju zadaće, vode rasprave na forumu i sl.

STUDENTSKE OBVEZE I ELEMENTI VREDNOVANJA
Od studenata se očekuje redovito pohađanje nastave, pripremljenost za nastavu i aktivno sudjelovanje u nastavi, osobito u seminarskom radu. Tijekom kolegija od studenata se traži i da predaju zadaće u elektroničkom obliku, ovisno o konkrentim uputama nastavnika. Konačna ocjena dodjeljuje se na temelju pisanog ispita, a u obzir se uzima i rad u seminaru.

REFERENTNA LITERATURA:
Pavlović, Nataša. 2015. Uvod u teorije prevođenja. Zagreb: Leykam international

Baker, Mona. 1998/2001. Routledge Encyclopedia of Translation Studies. London i New York: Routledge.

Bowker, Lynne et al. (eds.). 1998. Unity and Diversity. Current Trends in Translation Studies. St. Jerome Publishing Ltd.

Ivir, Vladimir. 1984. Teorija i tehnika prevođenja. Novi Sad: Centar “Karlovačka gimnazija” Sremski Karlovci, Zavod za izdavanje udžbenika u Novom Sadu.

Munday, Jeremy. 2001. Introducing Translation Studies. Theories and Applications. London i New York: Routledge.

Qvale, Per. 2003. From St. Jerome to Hypertext. Manchester: St. Jerome Publishing.

Pym, Anthony. 2009. Exploring Translation Theories. London i New York: Routledge.

Venuti, Lawrence (ur.). 2000. The Translation Studies Reader. London i New York: Routledge.

Znanstveni članci i prezentacije dostupni na http://omega.ffzg.hr/.

 
PRIKAZ IZVOĐENJA NASTAVE PO TJEDNIMA:

Kolegij Teorija prevođenja sastoji se od 30 sesija (ukupno 60 sati) tijekom jednog semestra. Izvedbeni plan okvirno prikazuje sadržaj pojedinih sesija. U samoj izvedbi moguće je odstupanje od redoslijeda pojedinih tema.
1.   UVOD – TEORIJA/TEORIJE PREVOĐENJA I ZNANOST O PREVOĐENJU

2.   ŠTO JE PREVOĐENJE / TKO JE PREVODITELJ

3.   VRSTE I OBLICI PREVOĐENJA

4., 5., 6., 7.,8. PREVODITELJEVA POMAGALA I RESURSI

9., 10. TERMINOLOGIJA I JEZICI STRUKA

11.,12. NEPREKLAPANJA IZMEĐU IZVORNOG I CILJNOG JEZIKA

–     kontrastivna analiza, kontrastivna stilistika

13.,14. EKVIVALENCIJA

15., 16.       ‘POMACI’ I STRATEGIJE

17., 18., 19. OD RIJEČI DO TEKSTA

–     prevođenje i analiza diskursa / pragmalingvistika / tekstualna lingvistika

20., 21.       KOMUNIKACIJSKI I FUNKCIONALISTIČKI PRISTUPI PREVOĐENJU

–     teorija skoposa

22., 23. NORME I PREVOĐENJE

–     Descriptive Translation Studies i proučavanje normi

24., 25. KULTURA I PREVOĐENJE

–     teorija polisustava, kulturalni studiji, postkolonijalni studiji; dekonstrukcija; rodni studiji i feminističke teorije prevođenja

26. PREVODITELJSKA ETIKA

27. KNJIŽEVNO PREVOĐENJE (ROMANI I KAZALIŠNI KOMADI)

–     gostovanje književnih prevoditelja

28. PREVOĐENJE ZA AUDIOVIZUALNE MEDIJE I WEBSTRANICE

–     gostovanje prevoditelja

29. USMENO PREVOĐENJE – PREGLED

–     gostovanje usmenog prevoditelja

30. ZAKLJUČNO PREDAVANJE

 

Program nastave po tjednima (syllabus)
Naziv kolegija: Prevođenje znanstvenih tekstova
(do ak. god. 2016/17)
Nastavnici: dr. sc. Nataša Pavlović i dr. sc. Snježana Veselica Majhut
ECTS-bodovi:   5 bodova
Jezik:  engleski i hrvatski
Semestar: VII. (zimski)
Status: obvezatni
Oblik nastave: 2 sata seminara + 2 sata vježbi na tjedan, uz virtualnu komponentu na http://omega.ffzg.hr/
Uvjeti: upisan diplomski studij anglistike, smjer prevoditeljstvo
Ispit:  pisani ispit uz kontinuiranu evaluaciju
IZVEDBENI PLAN NASTAVE KOLEGIJA PRIJEVODNE VJEŽBE
CILJEVI KOLEGIJA:
Cilj je ovoga kolegija da studenti kroz praktično iskustvo razvijaju i unapređuju prijevodne kompetencije, koje obuhvaćaju analizu prijevodne situacije s obzirom na komunikacijske i funkcionalne čimbenike te analizu izvornoga teksta i prepoznavanje prevodilačkih problema te primjenu odgovarajućih prijevodnih strategija i postupaka s obzirom na zahtjeve komunikacijske situacije i potrebe krajnjega korisnika prijevoda. Studenti također unapređuju sljedeće vještine: služenje tiskanim i elektronskim resursima, izgradnju korpusa i glosara, redakturu vlastitog i tuđeg prijevoda, rad na prevoditeljskim projektima i upravljanje istim, suradnju sa stručnjacima, naručiteljima i izdavačima.

SADRŽAJI KOLEGIJA:
Kolegij obuhvaća prevođenje stručnih i znanstvenih tekstova s engleskog na hrvatski i s hrvatskog na engleski jezik. Zastupljena su područja društvenih, humanističkih i prirodnih znanosti, a poseban dio kolegija posvećen je prevođenju stručnih tekstova iz područja ekonomije.

NAČIN RADA:
Nastava se odvija u manjim grupama (do 20 studenata). Studenti prevode – pojedinačno i u grupama – stručne i znanstvene tekstove s engleskog na hrvatski i s hrvatskog na engleski jezik, kako na nastavi tako i kod kuće. Prijevodi su popraćeni studentskim komentarima o problemima na koje su naišli i rješenjima za koja su se odlučili. Osim navedenog, studenti također reviraju vlastite prijevode i prijevode svojih kolega i drugih prevoditelja. Rade na projektima, usavršavajući svoje dokumentacijske vještine i vještine vezane uz timski rad. U ovom segmentu osobito ih se potiče da se služe elektroničkim resursima, kao i forumom u virtualnom okruženju (na http://omega.ffzg.hr/). Na ovaj način tijekom semestra studenti u dogovoru s nastavnikom izrađuju mapu prijevoda (portfolio), koja ulazi u elemente vrednovanja. Studenti od nastavnika i gostujućih stručnjaka te iskusnijih prevoditelja primaju savjete i smjernice za rad te povratne informacije o (ne)prihvatljivosti pojedinih rješenja uz objašnjenja o razlozima takve prosudbe. Tekstove za prijevod studenti pravodobno dobivaju od nastavnika ili u tiskanom obliku ili u elektroničkom obliku na http://omega.ffzg.hr/. Povratne informacije o svojim prijevodima dobivaju u usmenom obliku, na vježbama, ili u elektroničkom obliku na http://omega.ffzg.hr/.   

STUDENTSKE OBVEZE I ELEMENTI VREDNOVANJA
Od studenata se očekuje redovito pohađanje nastave (najviše tri izostanka u semestru), dobra pripremljenost za nastavu i aktivno sudjelovanje u nastavi i zadanim projektima. Tijekom semestra studenti moraju redovito izrađivati prijevode zadanih tekstova popraćene komentarima i donositi ih na nastavu i/ili predavati ih nastavniku u elektroničkom obliku, ovisno o konkrentim uputama nastavnika. Studenti su dužni redovito pratiti nastavnikove obavijesti i primati na znanje povratne informacije dobivene od nastavnika. Od studenata se očekuje da pokažu samostalnost i odgovornost za razvijanje vještina opisanih u ciljevima kolegija, a prema nastavnikovim savjetima. Također se očekuje da aktivno surađuju s kolegama u grupi i jedni drugima svesrdno pomažu oko usvajanja prijevodnih vještina.
Studenti tijekom semestra izrađuju, sami i u grupama, u dogovoru s nastavnikom, ‘mapu’ prijevoda popraćenih komentarima, koje nastavnici ocjenjuju. Mape su uvjet za potpis, a na temelju dobrih mapa, studenti mogu biti oslobođeni završnog ispita. U mapu ulaze i kontrolni prijevodi pisani tri puta u semestru u ispitnim uvjetima (kolokvij). Pri donošenju konačne ocjene može se uzeti u obzir, korektivno, i studentov odnos prema radu i spremnost na suradnju s kolegama u grupi.

REFERENTNA LITERATURA:

Udžbenici:
– Nord, Christiane. 1997. Translating as a Purposeful Activity. Manchester: St. Jerome Publishing.
– Baker, Mona.1992. In Other Words. A Coursebook on Translation. London: Routledge

Dvojezični rječnici, primjerice:
– Bujas, Željko. Veliki hrvatsko-engleski rječnik. Zagreb: Nakladni zavod Globus
i Bujas, Željko. Veliki englesko-hrvatski rječnik. Zagreb: Nakladni zavod Globus
– Grupa autora. Englesko-hrvatski rječnik. Zagreb: Školska knjiga

Jednojezični rječnici, primjerice:
– Hornby, A. S. Oxford Advanced Learner’s Dictionary. Oxford: Oxford University Press
– Anić, V. Rječnik hrvatskoga jezika. Zagreb: Novi liber

Enciklopedijski rječnici, primjerice:
– The New Oxford Dictionary of English, ili
– Webster’s Third New International Dictionary, Unabridged
– Anić, V. i dr. Hrvatski enciklopedijski rječnik. Zagreb: Novi liber

Kolokacijski rječnici, primjerice:
Oxford Collocations Dictionary for Students of English. Oxford: Oxford University Press.

Specijalizirani rječnici, primjerice:
– Ivir, V. Hrvatsko-engleski poslovno-upravni rječnik. Zagreb: Školska knjiga.
– Špiljak, V. Englesko-hrvatski poslovni rječnik. Zagreb: Masmedia.

Elektronički resursi

PRIKAZ IZVOĐENJA NASTAVE:
Kolegij Prijevodne vježbe studenti pohađaju 4 sata tjedno, u dvije sesije. Tijekom semestra, svaka grupa studenata ima dio sesija s jednom nastavnicom, a ostale s drugom (pojedinosti se objavljuju na uvodnom satu). Ukoliko je izvedivo, predviđena su i gostovanja stručnjaka za određena područja te prevoditelja s iskustvom prevođenja tekstova iz dotičnih područja. Slijedi izvedbeni plan po sesijama:

1.   UVOD
–     upoznavanje s ciljevima kolegija, sadržajima, studentskim obvezama i načinom evaluacije.
–    upute za služenje sustavom za e-učenje Omega za studente koji to još ne znaju.
–    rasprava o dosadašnjim iskustvima studenata s prevođenjem, o očekivanjima od kolegija i sl.

2., 3., 4. i 5. PRVI BLOK – ZNANSTVENI TEKSTOVI IZ PODRUČJA DRUŠTVENIH ZNANOSTI, PRIMJER: sociologija

TEME I VJEŠTINE:

–     rasprave o specifičnostima prevođenja ovog tipa teksta i područja: stil, registar, terminologija, čitateljstvo, naručitelj

–     dokumentacijske vještine, služenje tiskanim i elektronskim resursima, suradnja sa stručnjacima, autorima, naručiteljima, izdavačima; izrada korpusa, glosara…

–     rasprava o konkretnim problemima u tekstovima i mogućim rješenjima

–     revidiranje prijevoda drugih prevoditelja; najčešće tekstualne i proceduralne pogreške u ovom tipu teksta

6.,7. Izrada prijevoda za mapu

 

8., 9. DRUGI BLOK – PODRUČJE PRIRODNIH ZNANOSTI, PRIMJER: medicina

TEME I VJEŠTINE:

–     rasprave o specifičnostima prevođenja ovog tipa teksta i područja: stil, registar, terminologija, čitateljstvo, naručitelj

–     dokumentacijske vještine, služenje tiskanim i elektronskim resursima, suradnja sa stručnjacima, autorima, naručiteljima, izdavačima; izrada korpusa, glosara…

–     rasprava o konkretnim problemima u tekstovima i mogućim rješenjima

–     govorni i pisani jezik struke; status posuđenica iz engleskog i latinskog jezika; kratice

–     najčešće tekstualne i proceduralne pogreške u ovom tipu teksta

10. Izrada prijevoda za mapu

 

11., 12. TREĆI BLOK – PODRUČJE HUMANISTIČKIH ZNANOSTI, 1. PRIMJER: lingvistika

–     rasprave o specifičnostima prevođenja ovog tipa teksta i područja: stil, registar, terminologija, čitateljstvo, naručitelj

–     dokumentacijske vještine, služenje tiskanim i elektronskim resursima, suradnja sa stručnjacima, autorima, naručiteljima, izdavačima; izrada korpusa, glosara…

–     rasprava o konkretnim problemima u tekstovima i mogućim rješenjima

–     što učiniti kad hrvatski jezik nema dovoljno razvijenu terminologiju za određeno područje

13. Izrada prijevoda za mapu

 

14., 15., 16., 17. ČETVRTI BLOK, PODRUČJE HUMANISTIČKIH ZNANOSTI, 2. PRIMJER: umjetnost

–     rasprave o specifičnostima prevođenja ovog tipa teksta i područja: stil, registar, terminologija, čitateljstvo, naručitelj

–     dokumentacijske vještine, služenje tiskanim i elektronskim resursima, suradnja sa stručnjacima, autorima, naručiteljima, izdavačima; izrada korpusa, glosara…

–     rasprava o konkretnim problemima u tekstovima i mogućim rješenjima

–     što učiniti kad hrvatski izvornik nije razumljiv; razlike između hrvatskih i engleskih norma pisanja

18., 19. Izrada prijevoda za mapu

 

20., 21., 22., 23., 24., 25.  PETI BLOK – STRUČNI TEKSTOVI IZ PODRUČJA EKONOMIJE

–     rasprava o problemima vezanim uz terminologiju određenoga područja za koje prevoditelj nije stručnjak; služenje specijaliziranim rječnicima i drugim resursima; savjetovanje sa stručnjacima; stil, registar i čitateljstvo

–     upravljanje prevoditeljskim projektima

–     rasprava o konkretnim problemima u tekstovima i mogućim rješenjima

–     posjet ekonomista te prevoditelja s iskustvom prevođenja ekonomskih tekstova

26., 27. Izrada prijevoda za mapu  

 

28. ZAKLJUČNI SAT

–     povratne informacije: studentski dojmovi o kolegiju, koliko su naučili, sugestije za budući rad

–                 ispunjavanje ankete, razgovor

 

Naziv kolegija: Idiomatika i stilistika hrvatskog jezika
Nositelj kolegija: dr. sc. Anita Peti Stantić, red. prof., Odsjek za južnu slavistiku
Izvođači: dr. sc.  Anita Peti Stantić; dr. sc. Ivana Bašić
ECTS-bodovi: 5 bodova
Jezik: hrvatski
Trajanje: 1 semestar (zimski)
Status: obavezni
Oblik nastave: 2P 2S
Uvjeti: upis u 1. semestar diplomskog studija
Ispit: pismeni
Sadržaj kolegija: Studenti unapređuju svoje poznavanje hrvatske normativne gramatike i pravopisa, upoznaju se s funkcionalnim stilovima te njihovim obilježjima i markerima u hrvatskome suvremenom jeziku. Razvija se osjećaj za iznijansiranu upotrebu jezičnih sredstava usklađenu sa zahtjevima pojedinog funkcionalnog stila i cjelokupne komunikacijske situacije.
Cilj:  Omogućiti studentima stjecanje znanja iz područja stilistike, normativne gramatike, pravopisa, pragmalingvistike, semantike. Doprinijeti razvoju njihove komunikacijske  kompetencije u hrvatskom jeziku te usvajanju  načela primjenjivih u komunikaciji na drugim jezicima.

Literatura:
PRAVOPISI
1. Babić, S.-Finka, B.-Moguš, M. (1996) Hrvatski pravopis. Zagreb: Školska knjiga.
2. Hrvatski pravopis (2007) Badurina, L., Marković, I., Mićanović, K. Zagreb: Matica hrvatska.

GRAMATIKE
1. Barić, E. – Lončarić, M. – Malić, D. – Pavešić, S. – Peti, M. – Zečević, M. – Znika, M. (1995) Hrvatska gramatika. Zagreb: Školska knjiga.
2. Silić, J. i Pranjković, I. (2005) Gramatika hrvatskoga jezika: za gimnazije i visoka učilišta. Zagreb:Školska knjiga.

RJEČNICI
1. Anić, V. (1991) Rječnik hrvatskoga jezika. Zagreb: Novi liber.
2. Hrvatski enciklopedijski rječnik (2002) Matasović, R. i dr. Zagreb: Novi Liber.

OSTALO
1. Hrvatski jezični savjetnik. ur. Hudeček, L.-Mihaljević, M.-Vukojević, L. (1999). Zagreb: Institut za hrvatski jezik i jezikoslovlje-Pergamena-Školske novine.
2. Hrvatski jezik u XX. stoljeću (2006) ur. Hekman, J. Zagreb: Matica hrvatska.

Izborna:
1. Kovačević, M.-Badurina, L. (2001) Raslojavanje jezične stvarnosti. Rijeka: Izdavački centar.
2. Silić, J. (2006) Funkcionalni stilovi hrvatskoga jezika. Zagreb: Disput.
3. Škiljan, D. (2000) Javni jezik. Zagreb: Izdanja Antibarbarus.

SILABUS KOLEGIJA
TEME:
1. Jezični prostor i jezično vrijeme: jedan jezik ~ više jezika, geografski prostor ~ virtualni prostor, astronomsko vrijeme ~ virtualno vrijeme, jezične promjene
2. Sociolingvističko sagledavanje jezikana primjeru različitih jezika i odnosa među jezicima. Institucije.
3. Hrvatski jezik kao cjelina. Hrvatski standardni jezik.Norme standardnoga jezika.
4. Norme i normiranje. Normativni priručnici
Pravopisi i gramatike.Odnos pravopisa, gramatike i rječnika.
5. Savjetodavni priručnici
Rasprava o jezičnoj politici i o autocenzuri.
6. Standardni i nestandardni oblici upotrebe jezika.
Analiza specifičnih problema (npr. odnos stilski obilježenih i neobilježenih leksema, posuđenica i internacionalizama, slaganje glagolskih vremena, red riječi u rečenici i dr.).
7. Javni jezik. Odgovornost u javnome jeziku.
Teze o odnosu javnoga i privatnoga jezika s posebnim naglaskom na područjima upotrebe standardnoga jezika, prije svega vezanim uz funkcije javnoga jezika. Kao posebna će se tema obraditi pitanje odgovornosti prema javnoj riječi i pitanje statusa standardnoga jezika.
8. Službeni jezik i njegovo mjesto u javnoj komunikaciji
Rasprava o odnosu javnoga i službenoga – prijedlog zakona, javni iskazi (političari, glumci, umjetnici, glasnogovornici)
9. Stratifikacija jezika. Funkcionalni stilovi
Posebno će se obraditi svaki od funkcionalnih stilova potrebnih za razumijevanje i sudjelovanje u cjelini standardnoga jezika na akademskoj razini (znanstveni, publicistički i administrativno-poslovni), pri čemu će se posebno voditi računa o jeziku medija te o oblikovanju i strukturi stručno-znanstvenoga teksta.
Obavezni i opcionalni lektorski ispravci.

(više…)