Engleski širom svijeta (arh. 22./23.)

Engleski širom svijeta – syllabus 2022/2023

Naziv kolegija: Engleski širom svijeta (English Across the World)
Semestar: III. (zimski) semestar diplomskog studija
Status kolegija: izborni kolegij diplomskog studija anglistike
ECTS bodovi: 5
Jezik: engleski
Oblik nastave: predavanja, 4 sata tjedno
Nositelj kolegija: Prof. dr. sc. Višnja Josipović Smojver
Nastavnik: Prof. dr. sc. Višnja Josipović Smojver (visnja.josipovic@ffzg.unizg.hr)

Uvjeti: –
Ispit: pismeni (3 pitanja esejskog tipa)

Sadržaj: Kolegij opisuje varijetete engleskog jezika, nove standarde i najpoznatije nestandardne oblike. Prikazuje iz povijesne perspektive širenje engleskog jezika na kontinente izvan Europe, obrađuje teme kao što su prestižne i stigmatizirane inačice, uobičajeni procesi u govorenom jeziku te razlike između pojedinih varijeteta. Obrađuje se i uporaba engleskoga kao drugog jezika, engleskoga kao lingua franca u aktualnim uvjetima globalizacije te jezika Interneta.

Cilj: Upoznavanje s varijabilnošću engleskoga jezika u kontekstu suvremenih globalizacijskih trendova te razvijanje sposobnosti prepoznavanja i stručnog opisivanja njegovih geografskih i sociolingvističkih inačica.

Raspored tema po tjednima:

  1. Uvod: engleski kao globalni jezik
  2. Povijest engleskoga kao globalnog jezika: dijaspore, važni događaji
  3. Standard i standardizacija
  4. Standardi tzv. Unutrašnjeg kruga engleskoga govornog područja
  5. Varijabilnost engleskoga unutar Britanskog otočja
  6. Lingvistički jug Engleske
  7. Lingvistički sjever Engleske
  8. Keltske inačice engleskoga (1): Uvod; velški engleski
  9. Keltske inačice engleskoga (2) škotski i irski engleski
  10. Australski engleski
  11. Engleski u Africi
  12. Azijski engleski (1): Uvod i klasifikacija; engleski u južnoj Aziji: indijski engleski
  13. Azijski engleski (2): Engleski u jugoistočnoj Aziji i novonastajuće azijske inačice
  14. Engleski kao lingua franca
  15. Izborne teme – internetski engleski; manje poznate inačice engleskoga; neobrađene inačice Unutrašnjeg kruga (studentske prezentacije)

Obavezna literatura:

Hughes, A., P. Trudgill & D. Watt (2012), English Accents and Dialects. 5th edn. Routledge.

Kirkpatrick, A. (2007). World Englishes. Cambridge: Cambridge University Press (+CD: World Englishes. Cambridge University Press).

Trudgill, P. & J. Hannah (2017), International English: A Guide to Varieties of Standard English. 6th ed. Routledge (+ audio materials).

Dopunska literatura

Britain, D., ed. (2007), Language in the British Isles. CUP.

Crystal, D. (2006), Language and the Internet. 2nd ed. CUP.

Jenkins, J. (2003). World Englishes: A resource book for students. London – New York: Routledge.

Kirkpatrick, A., ed. (2010). The Routledge Handbook of World Englishes. London-New York: Routledge.

Kortman, B., C. Upton, W. Schneider, K. Burridge, R. Mesthrie, eds. (2008), Varieties of English, Vol.s 1-4. Berlin – New York: Mouton de Gruyter. (+Interactive CD-ROM: Kortmann, B and E.W. Schneider, eds., Varieties of English. Cambridge: Cambridge University Press). = referentna literatura

Lindsey, G. (2019). English after RP: Standard British Pronunciation Today. www.cubedictionary.org.

Mesthrie, R. & R.M. Bhatt (2008), World Englishes: The Study of New Linguistic Varieties. CUP.

Metcalf, A. (2000), How we Talk: American Regional English Today (a talking tour of American English, region by region). Boston – New York: Houghton Mifflin Company.

Trudgill, P. & J. K. Chambers, eds. (1991), Dialects of English: Studies in Grammatical Variation. London Longman.

Wolfram, W. & N. Schilling – Estes (2006), American English. 2nd ed. Blackwell.

 

 

Engleski širom svijeta

Engleski širom svijeta – syllabus 2023/2024

Naziv kolegija: Engleski širom svijeta (English Across the World)
Semestar: III. (zimski) semestar diplomskog studija
Status kolegija: izborni kolegij diplomskog studija anglistike
ECTS bodovi: 5
Jezik: engleski
Oblik nastave: predavanja, 4 sata tjedno
Nositelj kolegija: Prof. dr. sc. Višnja Josipović Smojver
Nastavnik: Prof. dr. sc. Višnja Josipović Smojver (visnja.josipovic@ffzg.unizg.hr)

Uvjeti: –
Ispit: pismeni (3 pitanja esejskog tipa)

Sadržaj: Kolegij opisuje varijetete engleskog jezika, nove standarde i najpoznatije nestandardne oblike. Prikazuje iz povijesne perspektive širenje engleskog jezika na kontinente izvan Europe, obrađuje teme kao što su prestižne i stigmatizirane inačice, uobičajeni procesi u govorenom jeziku te razlike između pojedinih varijeteta. Obrađuje se i uporaba engleskoga kao drugog jezika, engleskoga kao lingua franca u aktualnim uvjetima globalizacije te jezika Interneta.

Cilj: Upoznavanje s varijabilnošću engleskoga jezika u kontekstu suvremenih globalizacijskih trendova te razvijanje sposobnosti prepoznavanja i stručnog opisivanja njegovih geografskih i sociolingvističkih inačica.

Raspored tema po tjednima:

  1. Uvod: engleski kao globalni jezik
  2. Povijest engleskoga kao globalnog jezika: dijaspore, važni događaji
  3. Standard i standardizacija
  4. Standardi tzv. Unutrašnjeg kruga engleskoga govornog područja
  5. Varijabilnost engleskoga unutar Britanskog otočja
  6. Lingvistički jug Engleske
  7. Lingvistički sjever Engleske
  8. Keltske inačice engleskoga (1): Uvod; velški engleski
  9. Keltske inačice engleskoga (2) škotski i irski engleski
  10. Australski engleski
  11. Engleski u Africi
  12. Azijski engleski (1): Uvod i klasifikacija; engleski u južnoj Aziji: indijski engleski
  13. Azijski engleski (2): Engleski u jugoistočnoj Aziji i novonastajuće azijske inačice
  14. Engleski kao lingua franca
  15. Izborne teme – internetski engleski; manje poznate inačice engleskoga; neobrađene inačice Unutrašnjeg kruga (studentske prezentacije)

Obavezna literatura:

Collins, B.,  I. Mees and P. Carley (2019). Practical English Phonetics and Phonology. 4th ed. Rutledge. Taylor & Francis Group. Section C: Exploration = audio source; link available on the Omega.

Hughes, A., P. Trudgill & D. Watt (2012), English Accents and Dialects. 5th edn. Routledge.

Kirkpatrick, A., ed. (2010). The Routledge Handbook of World Englishes. London-New York: Routledge.

Trudgill, P. & J. Hannah (2017), International English: A Guide to Varieties of Standard English. 6th ed. Routledge (+ audio materials).

Dopunska literatura

Britain, D., ed. (2007), Language in the British Isles. CUP.

Crystal, D. (2006), Language and the Internet. 2nd ed. CUP.

Jenkins, J. (2003). World Englishes: A resource book for students. London – New York: Routledge.

Kortman, B., C. Upton, W. Schneider, K. Burridge, R. Mesthrie, eds. (2008), Varieties of English, Vol.s 1-4. Berlin – New York: Mouton de Gruyter. (+Interactive CD-ROM: Kortmann, B and E.W. Schneider, eds., Varieties of English. Cambridge: Cambridge University Press). = referentna literatura

Lindsey, G. (2019). English after RP: Standard British Pronunciation Today. www.cubedictionary.org.

Mesthrie, R. & R.M. Bhatt (2008), World Englishes: The Study of New Linguistic Varieties. CUP.

Metcalf, A. (2000), How we Talk: American Regional English Today (a talking tour of American English, region by region). Boston – New York: Houghton Mifflin Company.

Trudgill, P. & J. K. Chambers, eds. (1991), Dialects of English: Studies in Grammatical Variation. London Longman.

Wolfram, W. & N. Schilling – Estes (2006), American English. 2nd ed. Blackwell.

 


______________
od 2021/2022

 

 

 

Sintaktičke teorije

Naziv kolegija: Sintaktičke teorije
Nositelj kolegija: dr. sc. Irena Zovko Dinković, red. prof.
Nastavnik: dr. sc. Irena Zovko Dinković, red. prof.
Status: izborni
Broj ECTS bodova: 5
Semestar u kojem se kolegij sluša: 1. ili 3. (zimski) diplomskog studija
Uvjeti: –

Cilj kolegija:
Upoznati studente s glavnim pristupima i sintaktičkim teorijama od početka 20. stoljeća do danas te ih uputiti u različite načine jezične analize i prikaza, kao i postavke o strukturi jezika općenito, čime im se pruža mogućnost da naučenu teorijsku podlogu primijene u vlastitim istraživanjima jezika te je na široj razini povežu s ostalim znanostima.

Program nastave po tjednima:

Tjedan Tema
1. Uvod u povijest sintaktičkih teorija 20. stoljeća.
2. Od Bloomfielda do Chomskog. Rane generativne teorije.
3. Transformacijska gramatika Chomskog. Standardna teorija i Proširena standardna teorija.
4. Generativna semantika. Teorije ograničenja: Generalizirana gramatika fraznih struktura.
5. Gramatika fraznih struktura pokretanih glavom. Leksička funkcionalna gramatika.
6. Teorija upravljanja i vezanja i X’- teorija. Minimalistički program.
7. Relacijska gramatika. Ovisnosne gramatike.
8. Funkcionalni pristupi jezičnoj analizi. Praški jezični krug.
9. Martinetova Funkcionalna sintaksa.
10. Funkcionalna gramatika S. Dika i Funkcionalna diskursna gramatika.
11. Sistemska funkcionalna gramatika.
12. Gramatika uloga i referenci. Pojavnosna gramatika.
13. Kognitivna gramatika.
14. Konstrukcijska gramatika.
15. Ponavljanje i priprema za ispit.

Način rada:
Gradivo se predaje po cjelinama, a nakon svake cjeline studenti na seminaru rješavaju određeni zadatak. Od studenata se također očekuje da kod kuće pročitaju određene dijelove literature koji se odnose na usvojeno gradivo.

Studentske obaveze i elementi vrednovanja:
Studenti bi trebali redovno pohađati nastavu i aktivno sudjelovati u nastavi te rješavanju zadataka u seminarskom dijelu. Zadnji tjedan nastave ponavlja se cjelokupno gradivo, a po završetku nastave studenti pristupaju pismenom ispitu.

Obavezna literatura (odabrana poglavlja i stranice):
Brown, Keith & Miller, J. (ur.) (1996). Concise Encyclopedia of Syntactic Theories. Oxford New York: Pergamon

Moravcsik, Edith (2006). An Introduction to Syntactic Theory. New York: Continuum

Newmeyer, Frederick (1986). Linguistic Theory in America (2. izd.). Orlando: Academic Press, Inc.

Matthews, Peter H. (1993). Grammatical Theory in the United States from Bloomfield to Chomsky. Cambridge: Cambridge University Press

Sag, Ivan, Wasow, Thomas & Bender, Emily (2003). Syntactic Theory: A Formal Introduction (2. izdanje). Chicago: CSLI Publications

 

Dodatna literatura:
Chomsky, Noam (1957). Syntactic Structures. Gravenhage: Mouton

Graffi, Giorgio (2001). 200 Years of Syntax: A Critical Survey. Amsterdam; Philadelphia: John Benjamins

Müller, Stefan (2016). Grammatical theory: From transformational grammar to constraint-based approaches. Berlin: Language Science Press

Poole, Geoffrey (2011). Syntactic Theory (2. izd.). Basingstoke: Palgrave Macmillan

Sells, Peter (1985). Lectures on Contemporary Syntactic Theories. Chicago: CSLI Publications

Pollock, Jean-Yves (1989). Verb Movement, Universal Grammar, and the Structure of IP. Linguistic Inquiry 20: 365-424

Nichols, Johanna (1984). Functional Theories of Grammar. Annual Review of Anthropology 13: 97–117.

Newmeyer, Frederick. (2001). The Prague School and North American functionalist approaches to syntax. Journal of Linguistics 37: 101 – 126

Dik, Simon C. (1991). Functional Grammar. U: F. Droste i J. Joseph (ur.), Linguistic theory and grammatical description. Amsterdam/Philadelphia: John Benjamins

Hengeveld, Kees & Mackenzie, J. Lachlan (2010), Functional Discourse Grammar. U: Bernd Heine i Heiko Narrog (ur.), The Oxford Handbook of Linguistic Analysis. Oxford: Oxford University Press, 367-400.

Halliday, M. A. K. (1984). A Short Introduction to Functional Grammar. London: Arnold

Van Valin, Robert D., Jr. & Randy LaPolla (1997). Syntax: Structure, meaning and function. Cambridge: Cambridge University Press.

Langacker, Ronald W. (2008). Cognitive Grammar: A Basic Introduction. New York: Oxford University Press.

Goldberg, Adele. (1995) Constructions: A Construction Grammar Approach to Argument Structure. Chicago: University of Chicago Press.

 

Sociolingvistika (L)

Naziv kolegija: Sociolingvistika
Nositelj: dr.sc. Anđel Starčević, docent
Nastavnik: dr. sc. Anđel Starčević, docent

ECTS-bodovi : 5
Jezik: engleski
Semestar: III. (zimski) (Lingvistički smjer)
Oblik nastave: 2 sata predavanja + 2 sata seminara
Uvjeti: upisan 3. semestar diplomskog studija
Ispit: pismeni

Sadržaj kolegija: Kolegij se bavi promišljanjem jezika kao procesa i kao okvira različitih pojavnih oblika, varijeteta, kao što su standardni i nestandardni dijalekti, sociolekti, stilovi i žargoni, te opisom i tumačenjem njihovih funkcija u pojedinim zajednicama. Također se bavi eksplicitnom te implicitnom metapragmatičkom razinom raznovrsnih jezičnih ideologija kao sastavnog dijela jezične upotrebe, često sa značajnim društvenim posljedicama. Nastava na kolegiju odvija se putem predavanja i seminarskih rasprava, s naglaskom na samostalnom radu. Za seminarsku raspravu studenti trebaju za svaki tjedan unaprijed pročitati zadane tekstove i biti spremni kritički o njima raspravljati. Svaki će student tijekom semestra (1) predstaviti seminarsku temu na temelju zadanog teksta i osmisliti pitanja za usmenu raspravu te (2) provesti, napisati i u drugom dijelu semestra predstaviti vlastito istraživanje u obliku seminarskog rada. Taj se seminarski rad sastoji od provedbe jednog sociolingvističkog intervjua, transkripcije građe te obrade podataka uz referiranje na relevantnu literaturu. Konačna ocjena u kolegiju dobiva se na temelju pismenog ispita (60%) i napisanog seminarskog rada o vlastitom istraživanju (40%).

Cilj kolegija: Osvijestiti povezanost jezičnih i izvanjezičnih pojava, spregu komunikacijske i simboličke razine jezika te ulogu jezika u kreiranju ideoloških pogleda. Razviti sposobnost kritičkog pogleda na proširene ideje o jeziku i jezičnoj varijantnosti. Razviti metodološke i analitičke vještine za samostalna sociolingvistička istraživanja.  

Program nastave po tjednima (silab)

  1. Sociolingvistika kao grana lingvistike. Jezik, dijalekt, akcent, varijetet.
  2. Metode terenskog rada. Sociolingvistički intervju.
  3. Jezične ideologije i kritička analiza diskursa 1.
  4. Jezične ideologije i kritička analiza diskursa 2.
  5. Jezik i identitet. Govorne zajednice.
  6. Jezik i društvena klasa. Jezik i etnicitet.
  7. Bilingvizam i prebacivanje kodova.
  8. PRVO PONAVLJANJE.
  9. Jezik, rod i spolnost.
  10. Jezik i stil. Jezični stavovi.
  11. Jezična politika i jezično planiranje.
  12. Sociolingvistika i usvajanje drugog jezika.
  13. Jezični krajobrazi. Izumiranje jezika.
  14. Prezentacije istraživačkih projekata.
  15. DRUGO PONAVLJANJE.

Obavezna literatura:
– Trudgill
, Peter (2000) Sociolinguistics: An Introduction to Language and Society. (4. izdanje). London/New York: Penguin. (odabrana poglavlja)
– Llamas Carmen, Mullany Louise i Peter Stockwell (ur.) (2007) The Routledge Companion to Sociolinguistics. London/New York: Routledge. (odabrana poglavlja)

Dopunska literatura:
– Hudson
, Richard (1996) Sociolinguistics. (2. izdanje). Cambridge: Cambridge University Press.
Romaine, Suzanne (2007) Language and Society. Oxford: Oxford University Press.
Stockwell, Peter (2007) Sociolinguistics: A Resource Book for Students. (2. izdanje). London/New York: Routledge.
– Wardhaugh, Ronald i Janet M. Fuller (2015) Introduction to Sociolinguistics. (7. izdanje). Oxford: Wiley-Blackwell.

 

Povijesna sociolingvistika

Naziv kolegije: Povijesna sociolingvistika
Nastavnik:
dr. sc. Alexander D. Hoyt, viši lektor
ECTS bodovi:
5
Jezik:
engleski
Trajanje:
1 semestar (zimski)
Status:
izborni kolegij
Oblik nastave:
1 sat predavanja, 2 sata seminara
Maksimalan broj polaznika: 20
Ciljevi kolegija: Kolegij ima dva cilja. Prvi je cilj upoznati studente s područjem povijesne sociolingvistike, u kojem znanstvenici koji istražuju povijest pojedinih jezika kombinirajući metode povijesne lingvistike s metodama sociolingvistike tako da bi rekonstruirali procese jezičnih promjena u društvenom kontekstu. Istraživanja u ovom području obično se usredotočuje na pismene tekstove koji najviše sliče govornom jeziku (npr. osobna pisma, igrokaze i sudske zapise). Drugi je cilj kolegija da studenti dobivaju iskustvo s radom na povijesno-sociolingvističkom korpusu. Svaki će student prepisati i analizirati osobna pisma koja su pisali govornici hrvatskog jezika krajem 19. i početkom 20 stoljeća. Iako je ovaj projekt prvenstveno lingvističke prirode, zanimljiv će biti i studentima iz drugih znanstvenih područja (povijesti, sociologije itd.), jer spomenuta pisma sadrže informaciju o svakodnevnim problemima i iskustvima običnih ljudi koji su živjeli u Hrvatskoj prije sto i više godina.
Studentske obaveze: ispunjavanje elemenata kontinuirane provjere znanja, koji se sastoje od redovitog pohađanje nastave, provjere čitanja primarne i sekundarne literature, pripreme za nastavu, pravovremene predaje jednog grupnog izvještaja i pravovremene predaje individualnog seminarskog rada. Seminarski rad čini 40%, grupni izvještaj 30%, a ostali elementi kontinuirane provjere znanja 30% ocjene. Za prolaznu ocjenu nužno je ispuniti sve elemente kontinuirane provjere znanja.
Sadržaj kolegija po tjednima:
12.10.15    Introduction to the course.
19.10.15    What is historical sociolinguistics? Origins of the field.
26.10.15     Source Types Used in Historical Sociolinguistic Inquiry
2.11.15    Corpus of Early English Correspondence (CEEC)
9.11.15    Letters as Loot Corpus (Dutch sailing letters)
16.11.15    Social History and Language Change.
30.11.15    Language and Dialect. English, Croatian, other examples
7.12.15    Standardization. Two examples: English and Croatian
14.12.15    Different Ways of Looking at Language Change
21.12.15    The Uniformitarian Principle
11.1.16    Linguistic and Social Variables
18.1.16    Social Networks
25.1.16    Conclusion
Primarna literatura:
– Hernandez Campoy, Juan M. & J. Camilo Conde Silvestre (eds.). 2012. The Handbook of Historical Sociolinguistics. Wiley-Blackwell.
Sekundarna literatura:
– Barton, David & Hall, Nigel (eds.). 1999. Letter writing as a social practice (Studies in Written Language and Literacy 9). Amsterdam/Philadelphia: John Benjamins.
– Brozović, Dalibor i Pavle Ivić (1988), Jezik, srpskohrvatski/hrvatskosrpski, hrvatski ili srpski. Zagreb: Jugoslavenski i leksikografski zavod “Miroslav Krleža”.
– Lass, Roger. 1997. Historical linguistics and language change. (Cambridge Studies in Linguistics 81). Cambridge: C.U.P.
– Milan Moguš. 1995. A History of the Croatian Language: Toward a Common Standard. Zagreb: Nakladni zavod Globus. Translated by Alexander D. Hoyt & Lelija Sočanac.
– Nevalainen, Terttu & Raumolin-Brunberg, Helena (eds.). 1996. Sociolinguistics and language history: Studies based on the Corpus of Early English Correspondence (Language and Computers: Studies in Practical Linguistics 15). Amsterdam – Atlanta, GA: Rodopi.
– Nevalainen, Terttu & Raumolin-Brunberg, Helena. 2003. Historical sociolinguistics: Language Change in Tudor and Stuart England. London: Pearson Education.
– Nevalainen, Terttu & Tanskanen, Sanna-Kaisa (eds.). Letter writing (Benjamins Current Topics 1). Amsterdam/Philadelphia: John Benjamins. [previously published in the Journal of Historical Pragmatics, 5:2 (2004)]
– Romaine, Suzanne. 1982. Socio-historical linguistics: Its status and methodology (Cambridge Studies in Linguistics 34). Cambridge: C.U.P.

 

 

Pragmalingvistika-arhiv

Naziv kolegija: Pragmalingvistika
Nositelj kolegija: dr. sc. Mateusz-Milan Stanojević, docent
Nastavnici: dr. sc. Mateusz-Milan Stanojević, docent
ECTS bodovi: 5 bodova

Jezik: engleski
Trajanje: 1 semestar (zimski)
Semestar u kojem se kolegij sluša: IX. lingvistički, IX. prevodilački smjer
Status:
izborni

Oblik nastave: 1 sat predavanja i 2 sata seminara
Uvjeti: upis u 9. semestar
Ispit: pismeni
Sadržaj:
Ovaj dio kolegija obuhvaća pragmalingvističke sadržaje, problematizirajući prije svega komunikacijsko djelovanje jezikom, različite oblike komunikacijske interakcije, govorne činove, funkcije teksta i dr., s posebnim obzirom na vidove jezičnog djelovanja važne za prijevodni proces.
Cilj: Upoznati studente s temeljnim pojmovima pragmalingvistike te osvijestiti mogućnosti i dosege djelovanja jezikom i time ih pripremiti za što svrhovitiju i što primjereniju upotrebu jezika prilikom prevođenja.

Literatura:
– Davis, S. (1991) Pragmatics, A Reader, Oxford
– Ivanetić, N. (1994) Govorni činovi, Zavod za lingvistiku, Zagreb
– Jakobson, Roman (1960/1964), Linguistics and Poetics u: T.A.Sebeok (ur.), Style in Language, Cambridge, Massachusetts: The M.I.T. Press, 232-239

Dopunska:
– Austin, J.L. (1962) How to Do Things with Words, Cambridge, Massachusetts
– Leech, G. (1983) Principles of Pragmatics, Longman
– Searle, J.R. (1969) Speech Acts. An Essay in the Philosophy of Language, Cambridge

Tjedan Tema
1 Uvod, definicija pragmatike
2 Funkcije jezika. Ciljevi prevođenja.
3 Kontekst i znanje: opća pitanja. Kulturne razlike i prijevod: primjeri.
4 Kontekst i znanje u pisanju i govoru: presupozicija. Kultura i presupozicija u prijevodu.
5 Kontekst i znanje: kohezija i koherencija. Promjene u koheziji i koherenciji radi ostvarivanja komunikacijskih ciljeva.
6 Kontekst i znanje: deiksa. Razlike u obraćanju: ti/vi u hrvatskom i engleskom i prijevodu.
7 Uljudnost. Teorija obraza. Razlike između hrvatskog i engleskog u prijevodu.
8 Ponavljanje.
9 Uvod u govorne činove. Načela uspješnosti. Moguće posljedice za prijevod.
10 Govorni činovi I društvo: kulturne razlike engleski/hrvatski.
11 Načelo suradnje. Teorija i primjeri maksima. Poštivanje i nepoštivanje maksima.
12 Načelo suradnje: primjeri i njihov prijevod.
13 Pragmalingvistika, prijevod i tekst. Pragmalingvističke strategije i funkcije jezika, njihovo prepoznavanje i prijevod. Primjeri, rasprava, problem.
14 Analiza diskursa, pragmalingvistika I kultura. Prevoditelj kao posrednik među kulturama.
15 Ponavljanje.

Sociolingvistika (L) (arhiva)

Naziv kolegija: Sociolingvistika
Nastavnici: dr.sc. Damir Kalogjera, prof. emeritus; dr. sc. Anđel Starčević, poslijedoktorand
ECTS-bodovi : 5
Jezik: engleski
Semestar: IX.(zimski)
Semestar u kojem se kolegij sluša: IX. lingvistički smjer
Oblik nastave: 4 sata predavanja
Uvjeti: upisan 9. semestar
Ispit: pismeni
Cilj kolegija: Lingvistički kolegiji, fonologija, morfologija i sintaksa, često prikazuju jezik kao homogeni entitet. Sociolingvistika gleda na jezik kao okvir različitih varijeteta, inačica, kao što su dijalekt, sociolekt, registar (žargon), sleng, stil itd. te opisuje i tumači njihovu funkciju u jezičnoj zajednici. Student se osvješćuje za društveni učinak tih varijeteta, tj. kako govornik njihovom naizmjeničnom uporabom, primjerenoj različitim situacijama i različitim sugovornicima, ostvaruje svoje namjere i označuje svoj identitet. U tom smislu kolegij pridonosi komunikacijskoj kompetenciji polaznika.

Sadržaj kolegija:
Program nastave po tjednima (syllabus)

Week / Topic
1. Sociolinguistics as a branch of linguistics. The fiction of homogeneity versus language stratification and its varieties. Langue and parole, competence and performance versus communicative competence. Speakers’s repertoire within speech community.
2. Regional (rural) and urban dialectology. Horizontal and vertical view of language. Social class, age, and gender as extra-lingistic element in the explanation of language varieties and free variants.
3. Language as a component of ethnicity. Substratum effect. Hypercorrection as a result of social pressure. African American Vernacular English and its origin. Is there a connection between race and language? Matched- guise experiments results.
4. Language and gender. Grammatical and natural gender in languages (English, French, Croatian). Difference between male and female use of language. Language taboo for women . Women’s language use in ‘primitive’ societies. Accounting for differences between women’s and men’s language. Activities to change the present usage.
5. Language varieties in context. Linguistic communities verbal repertoire. Registers. Style as a continuum. Slang. Elicitation of normal, informal speech.
6. Address reciprocal, non-reciprocal . Polite and familiar V/T. Address in some Asian languages. Power and solidarity.
7. Diglossia and monolingualism( Ch. Ferguson). Diglossia and bilingualism.(J. Fishman). H (high) and L (low). varieties. Code switching.
Language switching in multilingual communities.Identities.
8. Revision . Assignments presentations.
9. Conversation analysis as structured, non random, sequences of utterances. Cooperative principle (Grice) and forcing utterance interpretation. Direct and indirect speech acts. Intercultural misunderstandings. Interethnic communication differences. Men and women in conversation.
10. Nation states, monolingualism and multilingualism. Individual and social bilingualism.
Minority languages in nation states. Welsh and Scots Gaelic. ‘Melting pot’ in USA; bilingualism and ‘English Only’.
11. Standardization. E. Haugen’s model. Status planning and corpus planning (H.Kloss) Standardization of English. Samuel Johnson and his dictionary. Standardization of Croatian and Norwegian ( Bokmal and Nynorsk).
12. Language and Geography. Traditional dialectology. NORM. The spread of innovations. The loss of /r/ in English. Dialect levelling. Koineization.Dialects in USA. Innovations across language barriers: Schprachbund, Balkanisms.
13. Languages in Contact. Lingua franca. Simplification and reduction of language in pidgins. Portuguese as the basic structure of pidgins? Creole. Structural similarities in Creoles.
14. Sociolinguistics and ‘new social sensibilities’ . Intentional efforts to change language and language behaviour towards women and minorities. Language discrimination, racism and sexism. ‘Political correctness’.
15. Revision and assignment presentations.

Temeljna literatura:
Peter Trudgill : Sociolinguistics, An Introduction to Language and Society, 4th Edition Penguin 2000
The Routledge Companion to Sociolinguistics, edited by Carmen Llamas et al., Routledge 2007.

Dopunska literatura:
Richard Hudson : Sociolinguistics. 2nd edition ,Cambridge University Press 1996.
Suzanne Romaine : Language and Society , Oxford University Press 2007.

Peter Stockwell : Sociolinguistics, A resource book for students. 2nd. edition . Routledge 2007.


Nastavite čitati Sociolingvistika (L) (arhiva)

Povijesna sociolingvistika (arhiva)

Naziv kolegije: Povijesna sociolingvistika
Nastavnik:
dr. sc. Alexander D. Hoyt, viši lektor
ECTS bodovi:
5
Jezik:
engleski
Trajanje:
1 semestar (zimski)
Status:
izborni kolegij
Oblik nastave:
1 sat predavanja, 2 sata seminara
Maximalan broj polaznika: 20
Ciljevi kolegija: Kolegij ima dva cilja. Prvi je cilj upoznati studente s područjem povijesne sociolingvistike, u kojem znanstvenici koji istražuju povijest pojedinih jezika kombinirajući metode povijesne lingvistike s metodama sociolingvistike tako da bi rekonstruirali procese jezičnih promjena u društvenom kontekstu. Istraživanja u ovom području obično se usredotočuje na pismene tekstove koji najviše sliče govornom jeziku (npr. osobna pisma, igrokaze i sudske zapise). Drugi je cilj kolegija da studenti dobivaju iskustvo s radom na povijesno-sociolingvističkom korpusu. Svaki će student prepisati i analizirati osobna pisma koja su pisali govornici hrvatskog jezika krajem 19. i početkom 20 stoljeća. Iako je ovaj projekt prvenstveno lingvističke prirode, zanimljiv će biti i studentima iz drugih znanstvenih područja (povijesti, sociologije itd.), jer spomenuta pisma sadrže informaciju o svakodnevnim problemima i iskustvima običnih ljudi koji su živjeli u Hrvatskoj prije sto i više godina.

Studentske obaveze: ispunjavanje elemenata kontinuirane provjere znanja, koji se sastoje od redovitog pohađanje nastave, provjere čitanja primarne i sekundarne literature, pripreme za nastavu, pravovremene predaje jednog grupnog izvještaja i pravovremene predaje individualnog seminarskog rada. Seminarski rad čini 40%, grupni izvještaj 30%, a ostali elementi kontinuirane provjere znanja 30% ocjene. Za prolaznu ocjenu nužno je ispuniti sve elemente kontinuirane provjere znanja.

Sadržaj kolegija po tjednima:
1. Uvod i opis studentskih obaveza
2. Sinkronija i diakronija
3. Povijesna sociolingvistika: počeci i opći ciljevi
4. Primijenjivanje suvremenih sociolingvističkih metoda na podatke iz prošlosti
5. Uloga lingvističkog korpusa u istraživanjima jezične varijacije.
6. Privatna pisma i stare novine kao izvori u povijesno-sociolingvističkoj analizi.
7. Drugi izvori u povijesno-sociolingvističkoj analizi
8. Ortografske varijable
9. Fonološke varijable
10. Gramatičke varijable
11. Leksičko-semantičke varijable
12. Utjecaj staleža, dobi i roda (spola) na lingvističku variaciju
13. Društvene mreže i mobilitet u odnosu na lingvističku varijaciju
14. Jeziča promjena motivirana iznutra / izvana.
15. Prezentacije studentskih istraživanja.

Primarna literatura:
– Hernandez Campoy, Juan M. & J. Camilo Conde Silvestre (eds.). 2012. The Handbook of Historical Sociolinguistics. Wiley-Blackwell.

Sekundarna literatura:
– Barton, David & Hall, Nigel (eds.). 1999. Letter writing as a social practice (Studies in Written Language and Literacy 9). Amsterdam/Philadelphia: John Benjamins.
– Brozović, Dalibor i Pavle Ivić (1988), Jezik, srpskohrvatski/hrvatskosrpski, hrvatski ili srpski. Zagreb: Jugoslavenski i leksikografski zavod “Miroslav Krleža”.
– Lass, Roger. 1997. Historical linguistics and language change. (Cambridge Studies in Linguistics 81). Cambridge: C.U.P.
– Milan Moguš. 1995. A History of the Croatian Language: Toward a Common Standard. Zagreb: Nakladni zavod Globus. Translated by Alexander D. Hoyt & Lelija Sočanac.
– Nevalainen, Terttu & Raumolin-Brunberg, Helena (eds.). 1996. Sociolinguistics and language history: Studies based on the Corpus of Early English Correspondence (Language and Computers: Studies in Practical Linguistics 15). Amsterdam – Atlanta, GA: Rodopi.
– Nevalainen, Terttu & Raumolin-Brunberg, Helena. 2003. Historical sociolinguistics: Language Change in Tudor and Stuart England. London: Pearson Education.
– Nevalainen, Terttu & Tanskanen, Sanna-Kaisa (eds.). Letter writing (Benjamins Current Topics 1). Amsterdam/Philadelphia: John Benjamins. [previously published in the Journal of Historical Pragmatics, 5:2 (2004)]
– Romaine, Suzanne. 1982. Socio-historical linguistics: Its status and methodology (Cambridge Studies in Linguistics 34). Cambridge: C.U.P.


 

Pragmalingvistika

Naziv kolegija: Pragmalingvistika
Nositelj kolegija: dr. sc. Mateusz-Milan Stanojević, izv. prof.
Nastavnici: dr. sc. Mateusz-Milan Stanojević, izv. prof. ; dr.sc. Marina Grubišić, doc.
ECTS bodovi:  5 bodova

Jezik:  engleski
Trajanje:  1 semestar (zimski)
Semestar u kojem se kolegij sluša: III. lingvistički, III. prevodilački smjer diplomskog studija
Status:
izborni

Oblik nastave:  1 sat predavanja i 2 sata seminara
Uvjeti: upis u 3. semestar diplomskog studija
Ispit: pismeni zadaci tijekom godine
Sadržaj:
Ovaj dio kolegija obuhvaća pragmalingvističke sadržaje, problematizirajući prije svega komunikacijsko djelovanje jezikom, različite oblike komunikacijske interakcije, govorne činove, funkcije teksta, deiksu, te odnos pragmatike, semantike i sintakse. Kod pojedinih tema obrađuju se novija istraživanja vezana uz opisanu problematiku. Naglasak je na sudjelovanju studenata i pronalaženju svakodnevnih primjera obrađenih pojava.
Cilj: Cilj je ovoga kolegija omogućiti studentima da savladaju osnovne pojmove pragmalingvistike na teorijskoj i praktičnoj razini. Po završetku ovog kolegija studenti će moći samostalno čitati pragmalingvističke tekstove, naučit će temeljne vještine postavljanja pragmalingvističkih istraživanja, te će moći neformalno zamjećivati pragmalingvističke fenomene u svakodnevnoj komunikaciji, što im može poslužiti kao polazište za osvješćivanje vlastitih komunikacijskih vještina.

Literatura:
Obvezatna literatura:        
Huang, Yan. 2007. Pragmatics. Oxford, New York: Oxford University Press.
– Cutting, J. 2008. Pragmatics and Discourse: A Resource Book for Students. 2nd ed. London and New York: Routledge.

Dopunska literatura:
Austin, J.L. (1962) How to Do Things with Words, Cambridge, Massachusetts
– Levinson, Stephen C. 1983. Pragmatics. Cambridge, New York, Melbourne: Cambridge University Press.
– Ivanetić, N. (1994) Govorni činovi, Zavod za lingvistiku, Zagreb
Searle, J.R. (1969) Speech Acts. An Essay in the Philosophy of Language, Cambridge

Tjedan Tema
1 Uvod, definicija pragmatike
2 Funkcije jezika. Ciljevi prevođenja.
3 Kontekst i znanje: opća pitanja. Kulturne razlike i prijevod: primjeri.
4 Kontekst i znanje u pisanju i govoru: presupozicija. Kultura i presupozicija u prijevodu.
5 Kontekst i znanje: kohezija i koherencija. Promjene u koheziji i koherenciji radi ostvarivanja komunikacijskih ciljeva.
6 Kontekst i znanje: deiksa. Razlike u obraćanju: ti/vi u hrvatskom i engleskom i prijevodu.
7 Uljudnost. Teorija obraza. Razlike između hrvatskog i engleskog u prijevodu.
8 Ponavljanje.
9 Uvod u govorne činove. Načela uspješnosti. Moguće posljedice za prijevod.
10 Govorni činovi I društvo: kulturne razlike engleski/hrvatski.
11 Načelo suradnje. Teorija i primjeri maksima. Poštivanje i nepoštivanje maksima.
12 Načelo suradnje: primjeri i njihov prijevod.
13 Pragmalingvistika, prijevod i tekst. Pragmalingvističke strategije i funkcije jezika, njihovo prepoznavanje i prijevod. Primjeri, rasprava, problem.
14 Analiza diskursa, pragmalingvistika I kultura. Prevoditelj kao posrednik među kulturama.
15 Ponavljanje.

Sociolingvistika (stari)

Naziv kolegija: Sociolingvistika i jezični varijeteti
Nastavnik: dr.sc. Damir Kalogjera, prof. emeritus
ECTS-bodovi : 5
Jezik: engleski
Semestar: IX.(zimski)
Semestar u kojem se kolegij sluša: IX. lingvistički, VIII. prevodilački smjer
Napomena: Na diplomskom studiju lingvistike u ak. godini 2012/13. u 9. semestru neće biti u ponudi Sociolingvistika kao izborni predmet.
Oblik nastave: 2 sata predavanja + 2 sat seminara
Uvjeti: upisan 9. semestar
Ispit: pismeni
Cilj kolegija: Lingvistički kolegiji, fonologija, morfologija i sintaksa, često prikazuju jezik kao homogeni entitet. Sociolingvistika gleda na jezik kao okvir različitih varijeteta, inačica, kao što su dijalekt, sociolekt, registar (žargon), sleng, stil  itd. te opisuje i tumači  njihovu funkciju u jezičnoj zajednici. Student se osvješćuje za društveni  učinak tih varijeteta, tj. kako govornik njihovom naizmjeničnom uporabom, primjerenoj različitim situacijama i  različitim sugovornicima,  ostvaruje svoje namjere  i označuje svoj identitet. U tom smislu kolegij pridonosi  komunikacijskoj kompetenciji polaznika.

Sadržaj kolegija:
Program nastave po tjednima (syllabus)

Week Topic
1. Sociolinguistics as a branch of linguistics. The fiction of homogeneity versus language stratification and its varieties. Langue and parole, competence and performance  versus communicative competence. Speakers’s repertoire  within  speech community.
2. Regional (rural) and urban dialectology. Horizontal and  vertical view of language.  Social class, age, and gender as  extra-lingistic element in the explanation of language varieties and  free variants.
3. Language as a component of ethnicity. Substratum effect. Hypercorrection as a result of social pressure. African American  Vernacular English  and its origin. Is there a connection between race and  language? Matched- guise experiments  results.
4. Language and gender. Grammatical and natural gender in languages (English, French, Croatian). Difference between male and female use of language. Language taboo for  women . Women’s  language use in ‘primitive’ societies. Accounting for differences between  women’s and men’s language. Activities to change the present usage.
5. Language  varieties in context. Linguistic communities verbal repertoire. Registers. Style as a continuum. Slang. Elicitation of  normal, informal speech.
6. Address  reciprocal,  non-reciprocal . Polite and familiar V/T.  Address in some Asian languages. Power and solidarity.
7. Diglossia and monolingualism( Ch. Ferguson). Diglossia and  bilingualism.(J. Fishman). H (high) and L (low). varieties. Code switching.
Language switching in multilingual communities.Identities.
8. Revision . Assignments  presentations.
9. Conversation  analysis as structured, non random, sequences of utterances. Cooperative principle (Grice) and   forcing utterance interpretation. Direct and indirect speech acts. Intercultural misunderstandings. Interethnic communication differences. Men and women in conversation.
10. Nation states, monolingualism and multilingualism. Individual and social bilingualism.
Minority languages in nation states. Welsh and Scots Gaelic. ‘Melting pot’ in USA; bilingualism and ‘English Only’.
11. Standardization. E. Haugen’s model. Status planning and corpus planning (H.Kloss) Standardization of English. Samuel Johnson and his dictionary. Standardization of Croatian and  Norwegian ( Bokmal and Nynorsk).
12. Language and Geography. Traditional dialectology. NORM. The spread of innovations. The loss of /r/ in English. Dialect levelling. Koineization.Dialects in USA. Innovations across language barriers: Schprachbund, Balkanisms.
13. Languages in Contact. Lingua franca. Simplification  and reduction of language in  pidgins. Portuguese as the basic structure of pidgins? Creole. Structural  similarities in Creoles.
14. Sociolinguistics and  ‘new social sensibilities’ . Intentional efforts to change language and language behaviour towards women and minorities. Language discrimination, racism and sexism. ‘Political  correctness’.
15. Revision and assignment presentations.

Temeljna literatura:
Peter Trudgill :  Sociolinguistics, An Introduction to Language and  Society, 4th Edition Penguin 2000
The Routledge Companion to Sociolinguistics, edited by Carmen Llamas et al., Routledge 2007.

Dopunska literatura:
Richard Hudson : Sociolinguistics.  2nd edition ,Cambridge University Press 1996.
Suzanne Romaine : Language and Society , Oxford University Press 2007.

Peter Stockwell : Sociolinguistics, A resource book for students.  2nd. edition . Routledge 2007.


Nastavite čitati Sociolingvistika (stari)

Psiholingvistika

Naziv kolegija: Psiholingvistika
(diplomski studij)
Nositelj kolegija:
dr. sc. Irena Zovko Dinković, red. prof.

Izvođači: dr. sc. Irena Zovko Dinković, red. prof.
ECTS bodovi: 5
Jezik: engleski
Semestar: III. (zimski) semestar diplomskog studija
Status: izborni
Oblik nastave: 4 sata predavanja
Uvjeti:
Ispit: pismeni
Cilj: Cilj je ovog kolegija uvesti studente u područje psiholingvistike i pružiti im uvid u osnovne pojmove i postavke o usvajanju, percepciji i razumijevanju jezika, kako bi se istražio međuodnos jezika, misli i kulture.

NASTAVNI PROGRAM:

Tjedan Tema
1. General information about the course. Introduction to the key concepts of psycholinguistics. Language and communication: is language specific to humans?
2. Animal communication and human communication. Feral children and the critical age issue.
3. The cognitive basis of language: how children learn language. The nature vs. nurture debate
4. Early semantic and syntactic development. Bilingualism and second language learning.
5. The biological basis of language: language and the brain.
6. Language disorders: aphasias and dyslexias. Other language-related disorders. Sign language.
7. REVISION
8. The structure of sentences. Word meaning. Comprehension.
9. The structure and content of the ‘mental lexicon’: how humans learn and store words, how they find the right word and understand the words of others. Lexical retrieval.
10. Language and memory: long-term memory and short-term (working) memory.
11. Language processing: bottom-up and top-down processing; serial and parallel processing. Perceptual and conceptual information. The role of context.
12. Productive language skills: writing and speaking.
13. Receptive language skills: reading and listening. The whole-word approach vs. the decoding approach.
14. The social basis of language: the relationship between language, thought and culture.
15. FINAL REVISION and COURSE ASSESSMENT. PREPARATION FOR THE EXAM.

NAČIN RADA:
Gradivo se predaje u cjelinama koje obrađuju ključne teme s područja psiholingvistike. Nakon većine cjelina studenti rješavaju vježbe koje provjeravaju s nastavnikom na satu. Od studenata se očekuje da pročitaju relevantna poglavlja i dijelove iz obavezne literature te im se savjetuje da pročitaju određene dijelove iz dodatne literature, što im pomaže u stjecanju znanja o području rada.

STUDENTSKE OBAVEZE I PROVJERA ZNANJA:
Studentima se preporučuje redovit dolazak na kolegij i aktivno sudjelovanje u nastavi. Sredinom semestra ponavlja se dotad obrađeno gradivo, a u zadnjem tjednu semestra ponavlja se cjelokupno gradivo te se studenti pripremaju za ispit. Studenti su dužni tijekom semestra riješiti i predati jedan zadatak koji je uvjet za dobivanje potpisa o odslušanom kolegiju. Na kraju studenti polažu pismeni ispit.

OBAVEZNA LITERATURA:
Field, John (2003) Psycholinguistics, London and New York: Routledge
Harley, Trevor (2001) The Psychology of Language: From Data to Theory, Hove and New York: Psychology Press Ltd.
Steinberg, Danny, Hiroshi Nagata and David Aline (2001, 2nd ed.) Psycholinguistics: Language, Mind and World, Harlow: Longman

DODATNA LITERATURA:
Aitchison, Jean (1998, 4th ed.) The Articulate Mammal: An Introduction to Psycholinguistics London and New York: Routledge
Aitchison, Jean (2003) Words in the Mind: An Introduction to the Mental Lexicon, Oxford: Blackwell
Anderson, Stephen and David Lightfoot (2002) The Language Organ: Linguistics as Cognitive Physiology, Cambridge: Cambridge University Press (selected chapters)
Burling, Robbins (2005) The Talking Ape: How language evolved, Oxford: Oxford University Press
Field, John (2005) Language and the Mind, London and New York: Routledge
Pinker, Steven (2007) The Stuff of Thought: Language as a Window into Human Nature, New York: Viking

 

Engleski širom svijeta (arh.)

Naziv kolegija: Engleski širom svijeta
III. semestar
Izborni kolegiji: Engleski širom svijeta, 4 sata predavanja, 5 ECTS bodova
Naziv kolegija: Engleski širom svijeta
Nositelj kolegija: prof. dr. Višnja Josipović Smojver
Nastavnik: prof. dr. Višnja Josipović Smojver
ECTS-bodovi: 5 bodova
Jezik: engleski
Semestar: III. (zimski) semestar diplomskog studija
Status: izborni
Oblik nastave: 4 sata predavanja
Uvjeti:  —
Ispit: Pismeni
Sadržaj: Kolegij opisuje varijetete engleskog jezika, nove standarde i najvažnije nestandardne oblike. Prikazuje širenje engleskog jezika na kontinente izvan Europe, obrađuje teme kao što su prestižni i stigmatizirani varijeteti, uobičajeni procesi u govorenom jeziku, razlike između pojedinih varijeteta i sl. Opisuju se i kreolski jezici na engleskoj osnovi, uporaba engleskoga kao drugog jezika i kao lingua franca.
Cilj: Upoznavanje sa živim jezikom kakav se govori na svim kontinentima,  kao i s razlikama u standardu.

Raspored tema po tjednima:

  1. Uvod: engleski kao globalni jezik
  2. novi engleski vs. Novi engleski
  3. Standard, standardizacija, višejezičnost
  4. Britanski – sjevernoamerički – australski engleski
  5. Engleski na britanskom otočju
  6. Irski engleski
  7. Engleski u Africi (I)
  8. Engleski u Africi (II)
  9. Azijski engleski: uvod, klasifikacija
  10. Južnoafrički engleski
  11. Engleski u jugoistočnoj Aziji i na Pacifiku
  12. Engleski u Maleziji, Singapuru, Brunejima i Filipinima
  13. Novonastajuće varijante: engleski u Hong Kongu i Kini
  14. Netglish
  15. Neizvorne varijante engleskoga i engleski kao lingua franca

 Obvezatna literatura:
– Jenkins, J. (2003), World Englishes: A resource book for students. Routledge.

– Kirkpatrick, A. (2007), World Englishes. CUP.
– Kortman, B., C. Upton, W. Schneider, K. Burridge, R. Mesthrie, eds. (2008), Varieties of English, Vol.s 1-4. Berlin – New York: Mouton de Gruyter. (= reference)

Dopunska literatura
· Britain, D., ed.  (2007), Language in the British Isles. CUP.
· Crystal, D. (2006), Language and the Internet. 2nd ed. CUP.
· Hughes, A., P. Trudgill & D. Watt (2005), English Accents and Dialects. 4th edn. Edward Arnold.
· Mesthrie, R. & R.M. Bhatt (2008), World Englishes: The Study of New Linguistic Varieties. CUP.
· Metcalf, A. (2000), How we Talk: American Regional English Today (a talking tour of American English, region by region). Boston – New York: Houghton Mifflin Company.
· Nagle, S.J. & S.L. Sanders (2003), English in the Southern United States. CUP.
· Trudgill, P., ed. (1984), Language in the British Isles. CUP.
· Trudgill, P. & J. K. Chambers, eds. (1991), Dialects of English: Studies in Grammatical Variation. London  Longman.
· Trudgill, P. & J. Hannah (1985), International English: A Guide to Varieties of Standard English. 2nd ed. Edward Arnold.
· Wolfram, W. & N. Schilling – Estes (2006), American English. 2nd ed. Blackwell. 


Nastavite čitati Engleski širom svijeta (arh.)