Naziv kolegija: Akcenti engleskoga jezika
Nositelj: prof. dr. sc. Višnja Josipović Smojver
Nastavnik: Mirta Stamenić, asistent
ECTS-bodovi : 5
Jezik: engleski
Semestar: II. (ljetni)
Status: izborni
Oblik nastave: 2 sata seminara
Uvjeti: nema posebnih uvjeta, osim što student mora biti regularno upisan u dotični semestar
Ispit: nema

Obaveze studenata: Svaki student obavezan je jednom u tijeku trajanja kolegija u dogovorenom terminu prezentirati jednu od relevantnih tema prema vlastitom izboru – samostalno ili u paru s drugim studentom. Pritom se podrazumijeva da je prezentacija zasnovana na vlastitom korpusu sačinjenom od audio materijala koji ilustriraju primjere izgovorne varijabilnosti (geografske i sociolingvističke) suvremenog engleskog jezika. Studenti su također obavezni redovito pohađati kolegij i prisustvovati izlaganjima drugih te aktivno sudjelovati u nastavi.

Na početku kolegija uvode se temeljni pojmovi vezani uz izgovornu varijabilnost: akcent u odnosu na dijalekt, standardne i nestandardne inačice engleskog izgovora, geografska, sociolingvistička i stilska varijabilnost. Studenti se upoznaju s metodama odabira i korištenja postojećih korpusa, kao i stvaranjem vlastitog korpusa na temelju samostalno prikupljenih materijala. U ovom je seminaru težište na nestandardnim i manje poznatim inačicama engleskog izgovora, s kojima se studenti nemaju prilike detaljnije upoznati u okviru drugih, obaveznih kolegija na studiju anglistike.

Primjer akcenata koji se obrađuju uključuju: nestandardne južnoengleske i sjevernoengleske akcente; tzv. keltske inačice izgovora (velški, škotski i irski izgovor); pojedine regionalno prepoznatljive akcente SAD-a i Kanade; australski i novozelandski izgovor; akcente inačica tzv. vanjskog kruga poput indijskoga i pakistanskog engleskog; novonastajuće inačice Dalekog istoka; manje poznate, ali jezično specifične inačice poput liberijskog, filipinskog ili fidžijskog engleskog.

Cilj: Upoznavanje s varijabilnošću engleskoga jezika (na razini izgovora) u kontekstu suvremenih globalizacijskih trendova te razvijanje sposobnosti prepoznavanja i stručnog opisivanja njegovih geografskih i sociolingvističkih inačica.

Program nastave po tjednima (silab):

1. Uvod u kolegij; pregled literature, ciljeva kolegija i obaveza studenata; akcent u odnosu na dijalekt; glavne značajke akcenta; osnovne govorne jedinice: fon, fonem i alofon; prozodijske značajke : intonacija, naglasak, ritam, itd.
2. Analiziranje akcenta: glavna razlikovna obilježja samoglasnika i suglasnika; fonetska abeceda (IPA) i fonetska transkripcija; govorni lanac; metode analize govora, npr. Praat softver za fonetsku analizu.
3. Varijabilnost u akcentu: geografska, sociolingvistička i stilska varijabilnost.
4. Akcenti standardnog britanskog i američkog engleskog: RP i General American.
5. Upute za izradu prezentacije: odabir i prikupljanje audio materijala; stvaranje i korištenje korpusa; bitne karakteristike u opisivanju akcenta.
6. Primjeri britanskih engleskih akcenata.
7. Primjeri akcenata SAD-a i Kanade.
8. Primjeri australskih i novozelandskih akcenata.
9. Primjeri akcenata vanjskog kruga engleskoga jezika.
10. Primjeri akcenata šireg kruga engleskoga jezika.
11. Izborne teme za studentske prezentacije.
12. Izborne teme za studentske prezentacije.
13. Izborne teme za studentske prezentacije.
14. Izborne teme za studentske prezentacije.
15. Izborne teme za studentske prezentacije.

Obavezna literatura:

Collins, B., Mees, I. M., & Carley, P. (2019). Practical English phonetics and phonology: A resource book for students (4th ed.). London: Routledge.

Pavlović, N. & Stanojević, M. M. (2020). Znanstvena istraživanja jezika i prevođenja. FF Press.

Trudgill, P., & Hannah, J. (2017). International english: A guide to the varieties of standard English. London: Routledge.

Dopunska literatura:

Carley, P., & Mees, I. M. (2020). American English phonetics and pronunciation practice. New York, NY: Routledge.

Cube pronunciation dictionary. (n.d.). Retrieved from http://cubedictionary.org/

Kortmann, B., Upton, C., Schneider, E. W., Burridge, K., & Mesthrie, R. (2008). Varieties of English. Berlin: Mouton de Gruyter.

Lindsey, G. (2019). English after RP: Standard British pronunciation today. Palgrave Macmillan.

Drugi samostalno prikupljeni materijali iz različitih izvora, u skladu s odabranom temom prezentacije.

Naziv kolegija: Povijest engleskog jezika
Ljetni semestar
Broj ECTS bodova: 5
Nositelj kolegija: dr. sc. Mateusz Milan Stanojević, doc.
Nastavnik: dr. sc. Mateusz Milan Stanojević, doc.
Jezik: engleski
Semestar u kojem se kolegij sluša: II. diplomskog studija
Uvjeti: Za pohađanje ovog kolegija nema posebnih uvjeta, osim da je student redovno upisan u semestar u kojem se kolegij sluša.
Oblik nastave: 4 sata predavanja
CILJ KOLEGIJA: Stjecanje uvida u razvoj engleskog jezika i njegove osobine u odnosu na društvo i njegov razvoj. Opće obrazovni predmet za angliste.
SADRŽAJ KOLEGIJA: Kolegij daje pregled društvenih zbivanja i njihovu suigru s jezičnom praksom od naseljavanja Britanskih otoka do danas te s pregledom najvažnijih čimbenika koji potiču promjene odnosno onih koji ih zaustavljaju.

Način rada:
Studenti trebaju redovito pohađati nastavu i aktivno sudjelovati u nastavi. Svaki student u tijeku semestra dužan je samostalno ili u paru s drugim studentom u dogovorenom terminu prezentirati jedno istraživanje na relevantnu temu prema vlastitom izboru.

Studentske obveze i elementi vrednovanja:
70 % ispit
30 % seminarski rad

Obavezna literatura:
 – McIntyre, Dan. 2009. History of English. A resource book for students. Routledge. London.
 – Baugh, Albert C. and Cable, Thomas. 2002. A History of the English Language. Fifth Edition. Routledge. London.

Dodatna literatura:
 – Freeborn, Dennis. 1998. From Old English to Standard English. Second Edition. Palgrave. Houndmills.

Naziv kolegija: Povijest engleskog jezika
Ljetni semestar
(od ak. god. 2015/16.)
Broj ECTS bodova: 5
Nositelj kolegija: dr. sc. Mateusz Milan Stanojević, doc.
Nastavnik: dr. sc. Mateusz Milan Stanojević, doc.
Jezik: engleski
Semestar u kojem se kolegij sluša: II. diplomskog studija
Uvjeti: Za pohađanje ovog kolegija nema posebnih uvjeta, osim da je student redovno upisan u semestar u kojem se kolegij sluša.
Oblik nastave: 4 sata predavanja
CILJ KOLEGIJA: Stjecanje uvida u razvoj engleskog jezika i njegove osobine u odnosu na društvo i njegov razvoj. Opće obrazovni predmet za angliste.
SADRŽAJ KOLEGIJA: Kolegij daje pregled društvenih zbivanja i njihovu suigru s jezičnom praksom od naseljavanja Britanskih otoka do danas te s pregledom najvažnijih čimbenika koji potiču promjene odnosno onih koji ih zaustavljaju.

Način rada:
Studenti trebaju redovito pohađati nastavu i aktivno sudjelovati u nastavi. Svaki student u tijeku semestra dužan je samostalno ili u paru s drugim studentom u dogovorenom terminu prezentirati jedno istraživanje na relevantnu temu prema vlastitom izboru.

Studentske obveze i elementi vrednovanja:
70 % ispit
30 % seminarski rad

Obvezatna literatura:
Baugh, Albert C. and Cable, Thomas (2002), A History of the English
Language. Fifth Edition. Routledge. London.
Barber, Charles (1993), The English Language. A Historical Introduction.
Cambridge University Press. Cambridge
Crystal, David. (1995), The Cambridge Encyclopaedia of the English
Language, Cambridge University Press. Cambridge. (Chapters 2 &3; 7)

Dopunska literatura:
– Baker, Peter (2003). Introduction to Old English. Blackwell publishing.
– The Cambridge History of the English Language. Volumes I – III. Cambridge University Press. Cambridge.
– Crystal, David. (2004), The Stories of English. Allen Lane, Penguin. London
– Fennell, Barbara. (2001), A History of English, A Sociolinguistic Approach. Blackwell Publishing. Cornwall.
– Freeborn, Dennis. (1998), From Old English to Standard English. Second Edition. Palgrave. Handmills
– Görlach, Manfred. (1994), The Linguistic History of English. Palgrave Macmillan.
– Görlach, Manfred. (1991), Introduction to Early Modern English. Cambridge University Press. Cambridge.
– Hogg, Richard. (2002), An Introduction to Old English. Edinburgh University Press. Edinburgh
– Horobin, Simon i Smith, Jeremy (2002), An Introduction to Middle English. Edinburgh University Press. Edinburgh.
– Millward, C.M. (1996), A Biography of the English Language. Boston: Holt, Rinehart and Winston, Inc.
– Pyles, Thomas i Algeo, John. (1993), The Origins and Development of the English Language. Fourth Edition. Ted Buchholz. Boston.
– Smith, Jeremy. (1999) Essentials of Early English. Routledge

(više…)

Lingvistički seminar: Analiza diskursa – jezik komunikacijskih tehnologija
(od ljetnog semestra 2012/2013.)
ECTS: 5
Nositelj kolegija: prof. dr. Milena Žic Fuchs
Nastavnik: dr. sc. Marina Grubišić, doc.
Jezik: engleski
Semestar u kojem se kolegij sluša: II. semestar diplomskog studija
Status: izborni
Uvjeti: —
Oblik nastave: 2 sata seminara

Obveze studenata: redovito pohađanje nastave, izrada seminarskog rada (pojedinačno ili u manjim skupinama).
Cilj: Cilj je ovoga seminara studente upoznati s temeljnim pojmovima analize teksta. Teorijska znanja primjenjuju se na specifičnostima tekstova koje nalazimo u komunikacijskim tehnologijama. Analizom tih tekstova dolazi se do uvida kako se stvaraju nova komunikacijska pravila i rituali.

Teme:
Analiza teksta, analiza diskursa.
Komunikacijska i informacijska tehnologija. Nova pismenost.
SMS.
IRC; chat; IM.
E-mail.
Forum.
Web 2.0.

Obvezna literatura:

Crystal, D. (2000). Language and the Internet. Cambridge University Press.
Brown, G. i Yule, G. (1983). Discourse Analysis. Cambridge University Press.
Levinson, Stephen C. (1983). Pragmatics. Cambridge University press

Dodatna literatura:
– Austin, J.L. (1962). How To Do Things With Words. Oxford University Press.
– Searle, John R. (1969). Speech Acts – An Essay in the Philosophy of Language. Cambridge University Press.
– Berners-Lee, T. (2000). Weaving the Web: The Original Design and Ultimate Destiny of the World Wide Web. Harper Paperbacks.
– Thurlow, C. et al. (2004). Computer-Mediated Communication. Social Interaction and the Internet. Sage Publications Ltd.
– Baym, N. (2010). Personal Connections in the Digital Age (Digital Media and Society). Polity.
– Journal of Computer-Mediated Communication. http://onlinelibrary.wiley.com/journal/10.1111/(ISSN)1083-6101

Naziv kolegija: Povijest engleskog jezika
(za ak. god. 2013/14. i ranije; od ak. god. 2015/16 kolegij preuzima dr. sc. Stanojević)
Ljetni semestar
Broj ECTS bodova: 5
Nositelj kolegija: prof. dr. Milena Žic Fuchs
Nastavnik: dr. sc. Vlatko Broz
Jezik: engleski
Semestar u kojem se kolegij sluša: II. diplomskog studija
Uvjeti: Za pohađanje ovog kolegija nema posebnih uvjeta, osim da je student redovno upisan u semestar u kojem se kolegij sluša.
Oblik nastave: 4 sata predavanja
CILJ KOLEGIJA: Stjecanje uvida u razvoj engleskog jezika i njegove osobine u odnosu na društvo i njegov razvoj. Opće obrazovni predmet za angliste.
SADRŽAJ KOLEGIJA: Kolegij daje pregled društvenih zbivanja i njihovu suigru s jezičnom praksom od naseljavanja Britanskih otoka do danas te s pregledom najvažnijih čimbenika koji potiču promjene odnosno onih koji ih zaustavljaju.

Način rada:
Studenti trebaju redovito pohađati nastavu i aktivno sudjelovati u nastavi. Svaki student u tijeku semestra dužan je samostalno ili u paru s drugim studentom u dogovorenom terminu prezentirati jedno istraživanje na relevantnu temu prema vlastitom izboru.

Studentske obveze i elementi vrednovanja:
70 % ispit
30 % seminarski rad

Obvezatna literatura:
Baugh, Albert C. and Cable, Thomas (2002), A History of the English
Language. Fifth Edition. Routledge. London.
Barber, Charles (1993), The English Language. A Historical Introduction.
Cambridge University Press. Cambridge
Crystal, David. (1995), The Cambridge Encyclopaedia of the English
Language, Cambridge University Press. Cambridge. (Chapters 2 &3; 7)

Dopunska literatura:
– Baker, Peter (2003). Introduction to Old English. Blackwell publishing.
– The Cambridge History of the English Language. Volumes I – III. Cambridge University Press. Cambridge.
– Crystal, David. (2004), The Stories of English. Allen Lane, Penguin. London
– Fennell, Barbara. (2001), A History of English, A Sociolinguistic Approach. Blackwell Publishing. Cornwall.
– Freeborn, Dennis. (1998), From Old English to Standard English. Second Edition. Palgrave. Handmills
– Görlach, Manfred. (1994), The Linguistic History of English. Palgrave Macmillan.
– Görlach, Manfred. (1991), Introduction to Early Modern English. Cambridge University Press. Cambridge.
– Hogg, Richard. (2002), An Introduction to Old English. Edinburgh University Press. Edinburgh
– Horobin, Simon i Smith, Jeremy (2002), An Introduction to Middle English. Edinburgh University Press. Edinburgh.
– Millward, C.M. (1996), A Biography of the English Language. Boston: Holt, Rinehart and Winston, Inc.
– Pyles, Thomas i Algeo, John. (1993), The Origins and Development of the English Language. Fourth Edition. Ted Buchholz. Boston.
– Smith, Jeremy. (1999) Essentials of Early English. Routledge

(više…)

od – zimski semestar 2010./2011.
Naziv kolegija: Kognitivna lingvistika
Broj ECTS bodova: 5
Nositelj kolegija: prof. dr. Milena Žic Fuchs
Nastavnik:  prof. dr. Milena Žic Fuchs
Jezik:   engleski
Semestar u kojem se kolegij sluša:   I. ili II. semestar diplomskog studija
Uvjeti: Položen ispit iz Sintakse i Semantike engleskoga jezika
Oblik nastave: 4 sata predavanja
CILJ KOLEGIJA: Cilj je ovoga kolegija upoznati studente s osnovnim postavkama kognitivne lingvistike, točnije kognitivne semantike i kognitivne gramatike.
SADRŽAJ KOLEGIJA: Kolegij se uvodi kraćim prikazom Američke lingvistike, tj. doprinosima Boasa, Sapira, Bloomfielda i Whorfa, odnosno točnije prikazom njihovih viđenja odnosa jezika, kulture i mišljenja. Tragom te tradicije uvode se temeljne postavke kognitivne lingvistike s posebnim težištem na pojmovima prototipa i kategorije. Nadalje, obrađuju se osnovne postavke kognitivne gramatike, termini poput sheme i domene, i posebna se pažnja posvećuje usporedbi strukturalističkih, transformaciono-generativnih i kognitivno gramatičkih pristupa gramatičkim pojavnostima. Gore navedene teorijske postavke analiziraju se na primjerima iz engleskoga i hrvatskoga jezika.

Program nastave po tjednima (syllabus)

NAČIN RADA:
Studenti trebaju redovito pohađati nastavu i aktivno sudjelovati u nastavi. Tijekom semestra radit će se i zajednički istraživački projekt u kojem su studenti dužni aktivno sudjelovati.

STUDENTSKE OBAVEZE I ELEMENTI VREDNOVANJA:
Gradivo se predaje po cjelinama, uz obvezatne rasprave. Obvezatan rad na istraživačkom projektu te položen pismeni ispit.

OBAVEZNA LITERATURA (odabrana poglavlja i stranice):
Croft. W. i Cruse, Alen, D. (2004), Cognitive Linguistics. Cambridge University Press
Dirven, R. i Verspoor, M. (1998), Cognitive Exploration of Language and Linguistics. John Benjamins Publishing Company.

DODATNA LITERATURA:
Lakoff, G. (1987), Women, Fire and Dangerous Things, What Categories Reveal about the Mind. Chicago and London: The University of Chicago Press
Langacker, R. W. (1987), Foundations of Cognitive Grammar: Theoretical Prerequisites, Volume I. Stanford University Press

(više…)

Naziv kolegija: Pisanje znanstvenih tekstova 2
Ljetni semestar
Nastavnici: dr. sc. Alexander Douglas Hoyt, viši lektor ; dr. sc. Kristijan NIkolić, viši lektor; Tea Raše
Broj ECTES bodova: 5
Jezik: engleski
Semestar u kojem se kolegij sluša: II. (ljetni) semestar diplomskog studija
Uvjeti: položeni ispit iz kolegija Pisanje znanstvenih tekstova 1
Oblik nastave: kombinacija vježbi i seminara: 2 sata seminara + 2 sata vježbi na tjedan
Način vrednovanja: elementi za ocjenu bit će: aktivno sudjelovanje na kolegiju, pisani radovi, završni pisani rad, usmene prezentacije.
CILJ KOLEGIJA: Cilj je ovog kolegija studente upoznati s osnovnim pismenim oblicima komunikacije uvjetovane akademskim okvirima, odnosno s pisanjem akademskih članaka. Studenti će naučiti kritički i analitički čitati te sustavno pristupati pisanju znanstvenih tekstova iz područja lingvistike. Upoznat će se s osnovama akademskog govorništva, što će primijeniti u vlastitim usmenim izlaganjima.
SADRŽAJ KOLEGIJA: Studenti će samostalno pisati kraće znanstvene tekstove iz različitih polja lingvistike. Usmeno će ih prezentirati. Napisat će i duži znanstveni članak (15 stranica) koji treba biti predan prije kraja nastave, potkraj svibnja. Upute će dobiti od nastavnika. Završni članak usmeno će prezentirati.
NAČIN RADA: Kolegij je seminarskog tipa; nastava će se izvoditi interaktivno. Studenti će često raditi u manjim grupama i međusobno komentirati i analizirati radove i dobivati povratne informacije od svojih kolega. Nastavnik potiče raspravu i moderator je tih rasprava.  Očekuje se redovito polaženje, nastave i aktivno sudjelovanja studenata na nastavi. Studenti će  se redovito pripremati za nastavu, pisati zadane radove i pripremati usmene prezentacije. O radovima i prezentacijama diskutirat će se na satu.
OBAVEZNA LITERATURA:
– Wray, A. i Bloomer, A. (2006) Projects in Linguistics: A Practical Guide to Researching Language.
– Girbaldi, J. MLA Handbook for Writers of Research Papers, The Modern Language Association of America

Naziv kolegija: Jezični seminar : sintaksa
(diplomski studij)
Nositelj: dr. sc. Irena Zovko Dinković, docent
Izvođač: dr. sc. Irena Zovko Dinković, docent
ECTS bodovi:   5
Jezik: engleski
Semestar: VIII. (ljetni)
Status: izborni
Oblik nastave: 2 sata seminara tjedno
Uvjeti:  –
Ispit: –
Cilj: Cilj je seminara pružiti studentima detaljniji uvid u pitanje gramatičkih odnosa u rečenici te pobliže proučiti međusobnu povezanost sintakse i semantike. Studenti bi trebali steći višu razinu znanja o raznim sintaktičkim pojavnostima poput različitih sintaktičkih sustava i različitih svojstava koja pojedine sintaktičke funkcije iskazuju u određenim jezicima. Glavnina rada na seminaru temelji se na primjerima iz jezika manje poznatih našem kulturnom krugu (a koji se često nazivaju ‘egzotičnima’).

NASTAVNI PROGRAM:

NAČIN RADA:
Svaki tjedan obrađuje se jedna cjelina, a iza nekih cjelina studenti rješavaju određen broj vježbi na satu. Pritom se od studenata očekuje opsežnije bavljenje jezičnom analizom te aktivno sudjelovanje na seminaru. Studentima se savjetuje da kod kuće pročitaju odabrane dijelove literature kako bi dodatno proširili svoje znanje.

STUDENTSKE OBAVEZE I PROVJERA ZNANJA:
Od studenata se očekuje redovito pohađanje nastave. Tijekom semestra studenti trebaju riješiti i predati tri složenija zadatka kako bi dobili potpis. Studenti se također dijele u manje grupe kako bi proveli istraživanje o nekoj od zadanih tema. U zadnjem tjednu nastave studenti na satu iznose rezultate svojeg istraživanja.

OBAVEZNA LITERATURA:
Van Valin, Robert D. Jr. (2001). An Introduction to Syntax, Cambridge: Cambridge University Press

DODATNA LITERATURA:
– Brown, K. & J. Miller (1991) Syntax: Linguistic Introduction to Sentence Structure, New York: Routledge
– Burling, Robbins (2005) The Talking Ape: How language evolved, Oxford: Oxford University Press (chapter on Syntax)
– Dixon, R. M. W. (1979) ‘Ergativity’, Language 55, vol. 1: 59 – 138
– Hopper, P. & S. Thompson (1980) ‘Transitivity in Grammar and Discourse’, Language 56: 251 – 299
– Palmer, F. R. (1994) Grammatical roles and relations, Cambridge: Cambridge University Press
– Van Valin, R. D. Jr. & R. LaPolla (1997) Syntax: Structure, meaning and function, Cambridge: Cambridge University Press

(više…)

Naziv kolegija: Jezični seminar : semantika
Broj ECTS bodova: 5
Nositelj kolegija:  prof. dr. Milena Žic Fuchs
Nastavnik: dr. sc. Mateusz Stanojević; dr. sc. Janja Čulig Suknaić, poslijedoktorand
Jezik:   engleski
Semestar u kojem se kolegij sluša:   II. semestar diplomskog studija
Uvjeti: –
Oblik nastave: 2 sata seminara
CILJ KOLEGIJA: Cilj kolegija jest upoznati studente s različitim vrstama značenjske analize. Od studenata se očekuje da nauče formulirati vlastite semantičke opise na temelju zadanih teorijskih pristupa, te da razviju sposobnost kritičkoga odnosa prema pojedinim metodama semantičke analize.
SADRŽAJ KOLEGIJA: Naglasak kolegija jest na praktičnome radu, temeljenom na znanju iz semantike engleskoga jezika stečenom na prethodnim godinama studija. Razmatrat će se različiti tipovi analize značenja, temeljeni na strukturalističkim teorijama, ali i kognitivno-funkcionalnim pristupima. Kolegij će se baviti analizom značenjskih odnosa poput sinonimije i polisemije, pristupima semantičkoj analizi poput komponencijalne analize i teorije semantičkih polja, te problematikom rječničkih definicija. Osim značenja na razini pojedinačnih leksema, obrađivat će se i „semantika sintaktičkih konstrukcija“.
Program nastave po tjednima (syllabus)

NAČIN RADA:
Studenti trebaju aktivno sudjelovati u nastavi. Rad tijekom semestra se sastoji od tri glavne teme koje će se obrađivati kroz značenjske analize stvarnih jezičnih materijala. Rad u jezičnom seminaru također obuhvaća izradu seminarskoga rada za koji studenti sami biraju teme u dogovoru s nastavnikom.

STUDENTSKE OBAVEZE I ELEMENTI VREDNOVANJA:
Osim pohađanja nastave i aktivnog sudjelovanja u nastavi, osnovni element vrednovanja je seminarski rad.

OBAVEZNA LITERATURA (odabrana poglavlja i stranice):
Odabrana poglavlja iz:
Cruse, D.A. 1986. Lexical Semantics. Cambridge: Cambridge University Press.

DODATNA LITERATURA:
Cruse, D.A. i W. Croft. (2004), Cognitive Linguistics. Cambridge: Cambridge University Press.
Dirven, R. i M. H. Verspoor. (2004), Cognitive Exploration of Language and Linguistics (Cognitive Linguistics in Practice) 2nd edition. Amsterdam: John Benjamins Publishing Co.
Lehrer, A. (1974), Semantic Fields and Lexical Structure. Amsterdam/London: North-Holland Publishing Company.
Lyons, J. (1977), Semantics. Cambridge: Cambridge University Press.
Nida, E. A. (1975), Componential Analysis of Meaning. The Hague: Mouton Publishers.