Šesti Bloomsday Croatia: Joyceove putešestvije
Šesnaestog lipnja ljubitelji književnosti i obožavatelji Irske slave Bloomsday – dan kad se odvija radnja romana Uliks Jamesa Joycea, po uzoru na datum Joyceovog prvog susreta s Norom Barnacle, ljubavlju njegovog života. Već šestu godinu zaredom, Pula se prisjeća Joycea, irskog književnog genija koji je u tom gradu živio upravo 1904., godine u kojoj se odvija radnja Uliksa. Šesto hrvatsko izdanje ove godine istražuje Joyceovu ideju putovanja.
Program 
Pratite nas na Facebook-u
Putovanja i knjiženost diskurzivno su povezani u dvadesetom stoljeću pa je upravo Joyceova potreba za istraživanjem i lutanjem u središtu interesa šestog izdanja festivala Bloomsday Croatia. Bavit ćemo se najzagonetnijom epizodom Joyceovog epohalnog Uliksa, Kirkom. Ta halucinantna epizoda predstavlja metaforu kognitivnog putovanja koje za Blooma predstavlja junakovo putovanje u dubine uma, subliminalnog i nesvjesnog, njegovo zalaženje u nepoznato, ne posve različito od onoga s kojim se suočio Joyce 1904. dok je živio u Puli, austrougarskoj vojnoj luci i simbolu kretanja i promjene. Sličnog lutajućeg junaka pronalazimo u Stephenu Dedalusu, arhetipskom džojsovskom heroju čije je sazrijevanje opisano u fascinantnom putovanju u romanu Portret umjetnika u mladosti. Njegovih prvih sto godina proslavit ćemo upravo u Puli, paralelno s obilježavanjem stogodišnjice slavnog Uskršnjeg ustanka iz 1916. godine. Tema lutanja i promjene kao pokretača duhovne i intelektualne preobrazbe vizualno je predstavljena pulskim tramvajem koji je, prema nekim stručnjacima, inspirirao scenu javnog prijevoza u kratkoj priči Ilovača te hodajućim krumpirom, Joyceovim, odnosno Bloomovim satiričnim talismanom. On je najvidljiviji simbol Velike krumpirove gladi, nacionalne tragedije koja je ostavila neizbrisiv trag u irskom kolektivnom sjećanju. Krumpir kao sredstvo razmjene u Uliksu postaje pronicljiv politički alat, odražavajući tako društvenopolitičku situaciju na hrvatskim otocima kako u Joyceovo vrijeme, tako i danas, njihovu duhovnu pustoš i glad.
Festival koji spaja zabavu i akademsku znatiželju ugostit će akademika, književnika i drugog hrvatskog prevoditelja Uliksa, akademika Luku Paljetka, koji je ispravio preko 5000 prijevodnih pogrešaka iz prvog hrvatskog prijevoda iz 1957. Paljetak, veliki ljubitelj Joycea, govorit će o kulturnim razlikama i poteškoćama u prenošenju onoga što je Irac htio reći, kao i hvatanju u koštac s turbulentnom romantičnom epizodom s ljubavlju njegova života, te o tome kako je pulska epizoda dovela ne samo do začeća njihova prvorođenca Giorgia, već i oblikovala erotske teksture Uliksa. Jedan pak drugi akademik, profesor Boris Senker, čiji je djed živio u Puli te je uz Jimmyja Joycea protagonist u predstavi Pulisej pristupit će Uliksu iz osobnijeg, biografskog kuta.
Spomenute osobe, združene u fikciji, prolaze slično unutarnje i fizičko putovanje te postaju zrcalni odrazi jedan drugoga. Čangrizavi irski bard također je cjeloživotna inspiracija mantovskog umjetnika Andree Jorija. Njegov su unutarnji krajolik naselilii džojsovski duhovi koje je on istjerao izrađujući složene i pomalo psihodelične portrete višeslojnog bračnog para Joyce.
Tema čežnje za putovanjima obrađuje se i u scenskoj verziji Mačka i vraga, Joyceove ljupke kratke priče iz pisma unuku Stephenu. Iz te će priče u interaktivnoj scenskoj izvedbi na otvorenom Teatra Naranča najmlađi žitelji Pule nešto doznati putovanju i čežnji za putovanjima, kao i o samom Joyceu.
Festival Jamesa Joycea će se održati 16. i 17. lipnja u Puli pod pokroviteljstvom Turističke zajednice Grada Pule i Veleposlanstva Republike Irske.