{"id":30554,"date":"2017-12-06T17:15:27","date_gmt":"2017-12-06T16:15:27","guid":{"rendered":"http:\/\/anglist.ffzg.unizg.hr\/?p=30554"},"modified":"2017-12-06T18:42:17","modified_gmt":"2017-12-06T17:42:17","slug":"in-memoriam-sonia-wild-bicanic-1920-2017","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/anglist.ffzg.unizg.hr\/?p=30554","title":{"rendered":"In memoriam Sonia Wild Bi\u0107ani\u0107 (1920.-2017.)"},"content":{"rendered":"

\"\"<\/a><\/p>\n

 <\/p>\n

Bi\u0107ani\u0107, Sonia<\/strong> (ro\u0111ena Wild<\/strong>), anglistica (Kenley, Surrey, Velika Britanija, 3.\u00a0I.\u00a01920). Anglistiku i jugoslavenske knji\u017eevnosti diplomirala 1952. Doktorirala englesku knji\u017eevnost u Oxfordu 1959. Od 1953. do 1991. predavala englesku knji\u017eevnost na Filozofskom fakultetu u Zagrebu. Autorica knjige Socijalna i kulturna povijest Britanije<\/em> (A Social and Cultural History of Britain: 1688\u20131981,<\/em> 1982), te mnogobrojnih studija o engleskoj knji\u017eevnosti, dru\u0161tvu i kulturi Velike Britanije, stilistici i teoriji diskursa, kao i ud\u017ebenika za u\u010denje engleskog jezika. <\/span>
\n (iz Hrvatske enciklopedije<\/em>)<\/span><\/p>\n

 <\/p>\n

<\/p>\n

In memoriam Sonia Wild Bi\u0107ani\u0107 (1920.-2017.)<\/strong><\/em><\/p>\n

Poznavati Soniju Wild Bi\u0107ani\u0107 na Filozofskom fakultetu, na Odsjeku za anglistiku, bila je osobita \u010dast i privilegij, tim osobitija jer je Sonia sa sebi svojstvenim engleskim smislom za mjeru i za javni prostor bila nesklona presezanju prema \u010dasti i privilegijima. U\u010diti od Sonije zna\u010dilo je mo\u017eda ponajprije upravo to: u\u010diti o engleskoj kulturi kao kulturi javnoga prostora i javnoga djelovanja, s posebnim smislom za odnose i sa zdravom skepsom prema golom osobnom interesu. I zbog toga se svi mi, njezini kolege i njezini studenti, opra\u0161tamo danas od Sonije s dubokim dugom, kojega naj\u010de\u0161\u0107e nismo ni svjesni, jer ga Sonia nije ni poku\u0161avala naplatiti.<\/span><\/p>\n

O tome mogu svjedo\u010diti iz prve ruke, kao Sonijina studentica i poslije, kao njezina kolegica, nakon \u0161to je Sonia nesebi\u010dno prisko\u010dila Odsjeku u pomo\u0107 i nakon odlaska u mirovinu. Tako se dogodilo da smo dijelile istu sobu na fakultetu i kad me ispitivala viktorijansku knji\u017eevnost na drugoj godini studija, i u \u010dasu kad sam sama po\u010dinjala predavati viktorijansku knji\u017eevnost, novim generacijama studenata. Sve je te godine pamtim po istome: po prekrasnoj kameji na ko\u0161ulji, tik ispod vrata, i po \u017eivoj iskri u nasmijanim o\u010dima uvijek i unaprijed zainteresiranima za svijet oko sebe. Zato sam dojma da ni na\u0161a viktorijanska veza nije slu\u010dajna i neva\u017ena: viktorijanci o kojima mi je Sonia predavala bili su prije svega \u017eivo zainteresirani za svijet, ne toliko svjetski putnici koliko ljudi od svijeta i za svijet, s empiristi\u010dkim smislom za detalj. Nezaboravan mi je ostao Sonijin u\u017eitak u Browningovoj pjesmi \u201eLove Among the Ruins\u201c \u2013 \u201eLjubav me\u0111u ru\u0161evinama\u201c \u2013 u\u017eitak koji je u velikoj mjeri bio zapravo browningovski: dok nam je, kao studentima, \u010ditala tu pjesmu, Sonia je neskriveno u\u017eivala u njezinu ritmu i muzici njezina jezika jednako kao \u0161to je Browning zagovarao ljubav i u ru\u0161evinama, osobito u ru\u0161evinama. I zato su Sonijina predavanja o viktorijanskoj knji\u017eevnosti bila ustvari predavanja o engleskoj modernosti; bila su to predavanja o svijetu koji nam se otvara kao zada\u0107a i kao polje djelovanja, i kad je uru\u0161en i kad je neuru\u0161en, ne sutra nego danas, ne drugdje nego ovdje, sa svakim svojim detaljem.<\/span><\/p>\n

Kao Sonijina studentica, to sam poku\u0161ala nau\u010diti; kao njezina kolegica, to sam nau\u010dila poku\u0161avati. Kao njezina \u010ditateljica, to sam osvijestila kao akademski zadatak. Dopustite mi da od Sonijinih autorskih tekstova izdvojim dva: njezinu knjigu o putopisima britanskih putnika Dalmacijom od 1757. do 1935, i njezine memoare pod naslovom Dvije linije \u017eivota<\/em>. U obje te knjige Sonia ispituje mjesta gdje se knji\u017eevnost i svijet dodiruju i me\u0111usobno uvjetuju, a granice je nemogu\u0107e i nepotrebno ucrtavati. Pritom je ona sama nalik na britanske putnike Dalmacijom: njezini memoari pripovijedaju o Soniji Wild, Engleskinji koja odrasta upravo 1920-ih i 30-ih, da bi u jeku Drugoga svjetskog rata, kao pripadnica Britanske vojske, zbog ljubavi i braka odlu\u010dila nastaviti \u017eivot u nepoznatome, stranom prostoru kojim putuju i koji istra\u017euju njezini putopisci, prostoru gdje se dodiruju anti\u010dke Dalmacija i Panonija.<\/span><\/p>\n

Naravno, upravo je to velika Sonijina tema: \u017eivot izme\u0111u Engleske i Hrvatske, ali \u017eivot u objema. Ipak, taj \u017eivot u objema bio je Soniji jamstvo da \u0107e \u017eivjeti ne i u jednoj i u drugoj, nego prije svega u svijetu kao takvome, u svijetu koji je izazov i koji je izazovan. I stoga mi se \u010dini da je sredi\u0161nji doga\u0111aj Sonijinih memoara zapravo Drugi svjetski rat, kao svjetski <\/em>rat: to je doga\u0111aj koji je Soniju dokraja suo\u010dio sa svijetom, svijetom browningovskih razvalina jednako kao i sa svijetom browningovskih ljubavnika, i pred nju postavio zadatak neodgodivog prakti\u010dnog anga\u017emana, bez roka trajanja. To je ujedno njezina lekcija nama, bez roka trajanja: ona ka\u017ee da je javna odgovornost ustvari istinska osobna odgovornost, i da je osobna odgovornost a priori javna i politi\u010dka. I zato na\u0161 zajedni\u010dki anglisti\u010dki hodnik, draga Sonia, bez tebe ne bi bio doista anglisti\u010dki. Hvala ti: za ju\u010der, za danas i za sutra.
\n Tatjana Juki\u0107<\/em><\/span><\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

  Bi\u0107ani\u0107, Sonia (ro\u0111ena Wild), anglistica (Kenley, Surrey, Velika Britanija, 3.\u00a0I.\u00a01920). Anglistiku i jugoslavenske knji\u017eevnosti diplomirala 1952. Doktorirala englesku knji\u017eevnost u Oxfordu 1959. Od 1953. do 1991. predavala englesku knji\u017eevnost na Filozofskom fakultetu u Zagrebu. Autorica knjige Socijalna i kulturna povijest Britanije (A Social and Cultural History of Britain: 1688\u20131981, 1982), te mnogobrojnih studija o […]<\/p>\n","protected":false},"author":6,"featured_media":0,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"ngg_post_thumbnail":0,"footnotes":""},"categories":[45],"tags":[],"class_list":["post-30554","post","type-post","status-publish","format-standard","hentry","category-web-stranice-clanova-odsjeka"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/anglist.ffzg.unizg.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/30554","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/anglist.ffzg.unizg.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/anglist.ffzg.unizg.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/anglist.ffzg.unizg.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/6"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/anglist.ffzg.unizg.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=30554"}],"version-history":[{"count":9,"href":"https:\/\/anglist.ffzg.unizg.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/30554\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":30567,"href":"https:\/\/anglist.ffzg.unizg.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/30554\/revisions\/30567"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/anglist.ffzg.unizg.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=30554"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/anglist.ffzg.unizg.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=30554"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/anglist.ffzg.unizg.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=30554"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}