{"id":25004,"date":"2016-05-19T12:33:46","date_gmt":"2016-05-19T11:33:46","guid":{"rendered":"http:\/\/anglist.ffzg.unizg.hr\/?p=25004"},"modified":"2016-05-19T12:52:04","modified_gmt":"2016-05-19T11:52:04","slug":"sesti-bloomsday-croatia-joyceove-putesestvije-pula-16-i-17-lipnja-2016","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/anglist.ffzg.unizg.hr\/?p=25004","title":{"rendered":"\u0160esti Bloomsday Croatia: Joyceove pute\u0161estvije (Pula, 16. i 17. lipnja 2016.)"},"content":{"rendered":"

\"header2\"<\/a><\/p>\n

\u0160esti Bloomsday Croatia: Joyceove pute\u0161estvije<\/strong><\/span><\/p>\n

\u0160esnaestog lipnja ljubitelji knji\u017eevnosti i obo\u017eavatelji Irske slave Bloomsday<\/strong> – dan kad se odvija radnja romana Uliks<\/strong> Jamesa Joycea<\/strong>, po uzoru na datum Joyceovog prvog susreta s Norom Barnacle, ljubavlju njegovog \u017eivota. Ve\u0107 \u0161estu godinu zaredom, Pula se prisje\u0107a Joycea, irskog knji\u017eevnog genija koji je u tom gradu \u017eivio upravo 1904., godine u kojoj se odvija radnja Uliksa<\/strong>. \u0160esto hrvatsko izdanje ove godine istra\u017euje Joyceovu ideju putovanja.<\/em><\/span>
Program<\/span> <\/strong>\"PROGRAM\"<\/a><\/em><\/span>
Pratite nas na\u00a0<\/em><\/span>Facebook-u<\/em><\/strong><\/a><\/span><\/p>\n

Putovanja i knji\u017eenost diskurzivno su povezani u dvadesetom stolje\u0107u pa je upravo Joyceova potreba za istra\u017eivanjem i lutanjem u sredi\u0161tu interesa \u0161estog izdanja festivala Bloomsday Croatia. Bavit \u0107emo se najzagonetnijom epizodom Joyceovog epohalnog Uliksa<\/em>, Kirkom<\/em><\/strong>. Ta halucinantna epizoda predstavlja metaforu kognitivnog putovanja koje za Blooma predstavlja junakovo putovanje u dubine uma, subliminalnog i nesvjesnog, njegovo zala\u017eenje u nepoznato, ne posve razli\u010dito od onoga s kojim se suo\u010dio Joyce 1904. dok je \u017eivio u Puli, austrougarskoj vojnoj luci i simbolu kretanja i promjene. Sli\u010dnog lutaju\u0107eg junaka pronalazimo u Stephenu Dedalusu, arhetipskom d\u017eojsovskom heroju \u010dije je sazrijevanje opisano u fascinantnom putovanju u romanu Portret umjetnika u mladosti<\/em><\/strong>. <\/em>Njegovih prvih sto godina proslavit \u0107emo upravo u Puli, paralelno s obilje\u017eavanjem stogodi\u0161njice slavnog Uskr\u0161njeg ustanka iz 1916. godine. Tema lutanja i promjene kao pokreta\u010da duhovne i intelektualne preobrazbe vizualno je predstavljena pulskim tramvajem koji je, prema nekim stru\u010dnjacima, inspirirao scenu javnog prijevoza u kratkoj pri\u010di Ilova\u010da<\/em> te hodaju\u0107im krumpirom<\/strong>, Joyceovim, odnosno Bloomovim satiri\u010dnim talismanom. On je najvidljiviji simbol Velike krumpirove gladi, nacionalne tragedije koja je ostavila neizbrisiv trag u irskom kolektivnom sje\u0107anju. Krumpir<\/em> kao sredstvo razmjene u Uliksu<\/em> postaje pronicljiv politi\u010dki alat, odra\u017eavaju\u0107i tako dru\u0161tvenopoliti\u010dku situaciju na hrvatskim otocima kako u Joyceovo vrijeme, tako i danas, njihovu duhovnu pusto\u0161 i glad.<\/span><\/p>\n

Festival koji spaja zabavu i akademsku znati\u017eelju ugostit \u0107e akademika, knji\u017eevnika i drugog hrvatskog prevoditelja Uliksa<\/em>, akademika Luku Paljetka<\/strong>, koji je ispravio preko 5000 prijevodnih pogre\u0161aka iz prvog hrvatskog prijevoda iz 1957. Paljetak, veliki ljubitelj Joycea, govorit \u0107e o kulturnim razlikama i pote\u0161ko\u0107ama u preno\u0161enju onoga \u0161to je Irac htio re\u0107i, kao i hvatanju u ko\u0161tac s turbulentnom romanti\u010dnom epizodom s ljubavlju njegova \u017eivota, te o tome kako je pulska epizoda dovela ne samo do za\u010de\u0107a njihova prvoro\u0111enca Giorgia, ve\u0107 i oblikovala erotske teksture Uliksa<\/em>. Jedan pak drugi akademik, profesor Boris Senker<\/strong>, \u010diji je djed \u017eivio u Puli te je uz Jimmyja Joycea protagonist u predstavi Pulisej <\/em>pristupit \u0107e Uliksu <\/em>iz osobnijeg, biografskog kuta.<\/span><\/p>\n

Spomenute osobe, zdru\u017eene u fikciji, prolaze sli\u010dno unutarnje i fizi\u010dko putovanje te postaju zrcalni odrazi jedan drugoga. \u010cangrizavi irski bard tako\u0111er je cjelo\u017eivotna inspiracija mantovskog umjetnika Andree Jorija<\/strong>. Njegov su unutarnji krajolik naselilii d\u017eojsovski duhovi koje je on istjerao izra\u0111uju\u0107i slo\u017eene i pomalo psihodeli\u010dne portrete vi\u0161eslojnog bra\u010dnog para Joyce. <\/span><\/p>\n

Tema \u010de\u017enje za putovanjima obra\u0111uje se i u scenskoj verziji Ma\u010dka i vraga<\/em><\/strong>, Joyceove ljupke kratke pri\u010de iz pisma unuku Stephenu. Iz te \u0107e pri\u010de u interaktivnoj scenskoj izvedbi na otvorenom Teatra Naran\u010da najmla\u0111i \u017eitelji Pule ne\u0161to doznati putovanju i \u010de\u017enji za putovanjima, kao i o samom Joyceu.
<\/span><\/p>\n

Festival Jamesa Joycea \u0107e se odr\u017eati 16. i 17. lipnja u Puli pod pokroviteljstvom Turisti\u010dke zajednice Grada Pule i Veleposlanstva Republike Irske.<\/span><\/p>\n

\u00a0<\/span><\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

\u0160esti Bloomsday Croatia: Joyceove pute\u0161estvije \u0160esnaestog lipnja ljubitelji knji\u017eevnosti i obo\u017eavatelji Irske slave Bloomsday – dan kad se odvija radnja romana Uliks Jamesa Joycea, po uzoru na datum Joyceovog prvog susreta s Norom Barnacle, ljubavlju njegovog \u017eivota. Ve\u0107 \u0161estu godinu zaredom, Pula se prisje\u0107a Joycea, irskog knji\u017eevnog genija koji je u tom gradu \u017eivio upravo […]<\/p>\n","protected":false},"author":6,"featured_media":0,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"ngg_post_thumbnail":0,"footnotes":""},"categories":[76],"tags":[],"class_list":["post-25004","post","type-post","status-publish","format-standard","hentry","category-obavijesti-za-naslovnicu"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/anglist.ffzg.unizg.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/25004","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/anglist.ffzg.unizg.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/anglist.ffzg.unizg.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/anglist.ffzg.unizg.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/6"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/anglist.ffzg.unizg.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=25004"}],"version-history":[{"count":10,"href":"https:\/\/anglist.ffzg.unizg.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/25004\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":25017,"href":"https:\/\/anglist.ffzg.unizg.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/25004\/revisions\/25017"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/anglist.ffzg.unizg.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=25004"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/anglist.ffzg.unizg.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=25004"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/anglist.ffzg.unizg.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=25004"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}