{"id":10762,"date":"2013-02-19T17:56:43","date_gmt":"2013-02-19T16:56:43","guid":{"rendered":"http:\/\/www.ffzg.unizg.hr\/anglist\/?p=10762"},"modified":"2015-02-10T13:27:33","modified_gmt":"2015-02-10T12:27:33","slug":"istinito-prirodno-razlicito-autolegitimacijske-strategije-ranog-britanskog-romana","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/anglist.ffzg.unizg.hr\/?p=10762","title":{"rendered":"Istinito, prirodno, razli\u010dito : Autolegitimacijske strategije ranog britanskog romana"},"content":{"rendered":"<p><img decoding=\"async\" title=\"polic-istinito-prirodno\" alt=\"polic-istinito-prirodno\" src=\"https:\/\/anglist.ffzg.unizg.hr\/wp-content\/uploads\/2013\/02\/polic-istinito-prirodno.jpg\" \/><\/p>\n<p style=\"line-height: normal; text-align: justify;\"><span style=\"font-size: small;\"><strong>Vanja Poli\u0107. <em>Istinito, prirodno, razli\u010dito:<\/em> <i>Autolegitimacijske strategije ranog britanskog romana<\/i>. Biblioteka <i>knji\u017eevna<\/i> smotra, ur. Irena Luk\u0161i\u0107, Zagreb: Hrvatsko filolo\u0161ko dru\u0161tvo, 2013.<br \/><\/strong><\/span><br \/><span style=\"font-size: small;\">Knjiga hrvatskom \u010ditatelju nudi iscrpnu studiju o utemeljenju modernog romana u Velikoj Britaniji krajem 17. i tokom prve polovine 18. stolje\u0107a iz perspektive samih romanopisaca. Sastoji se od osam poglavlja u kojima autorica isti\u010de va\u017enost predgovora ranim britanskim romanima kao relevantnih mjesta u tiskanoj produkciji kraja 17. i po\u010detka 18. stolje\u0107a na kojem sami romanopisci mogu iznijeti svoje poglede na roman kao knji\u017eevnu vrstu u nastajanju. Odabiru\u0107i knji\u017eevnopovijesni pristup prou\u010davanju korpusa predgovora, autorica razvija vlastiti knji\u017eevnoteorijski model koji se temelji na analizi autolegitimacijskih strategija kojima se rani britanski romanopisci slu\u017ee pri uvjeravanju javnosti o vrijednosti vlastitih djela, te o nu\u017enosti uklapanja tih djela u knji\u017eevni kanon.<br \/>U uvodnom dijelu analiziraju se predgovori kao retori\u010dki paratekstovi: naime u promatranom razdoblju u Britaniji jo\u0161 ne postoji ni sustavna knji\u017eevna kritika ni teorija a ni poetika romana, pa stoga predgovorni materijali predstavljaju gotovo jedini <i>locus<\/i> na kojem romanopisci mogu legitimirati roman te ponuditi vlastitu poetiku ili pak \u00abmanifest\u00bb romanesknog \u017eanra u cjelini. Kao teorijski okvir autorica preuzima strukturalnu analizu predgovora kao zasebne knji\u017eevne vrste koju je razvio G. Genette da bi ukazala na konvencije i retoriku koja se u predgovorima rabi. Glavnina knjige sastoji se od analize osamdesetak relevantnih predgovornih tekstova ranim britanskim romanima. U sredi\u0161njem dijelu autorica se usredoto\u010duje na analizu i klasifikaciju legitimacijskih strategija koje romanopisci zagovaraju pri uspostavi romanesknoga \u017eanra. Te strategije promatraju se kroz o\u010di\u0161ta triju vrsta retorike: kroz retoriku istine, to jest\u00a0 kroz postupke autorske argumentacije koji \u201edokazuju\u201c istinitost romana, postavljaju\u0107i ga u opreku s tradicionalnim vi\u0111enjem knji\u017eevnosti kao fikcionalne i zato la\u017ene; kroz retoriku prirode koja iznosi argumente o prirodnosti novog \u017eanra romana naspram navodne artificijelnosti nekih drugih, tradicionalnih \u017eanrova; te kroz retoriku razlike kojom romanopisci nastoje dokazati literarnu vrijednost romana odvajaju\u0107i ga generi\u010dki od bilo koje druge onodobne knji\u017eevne vrste.<br \/>U zaklju\u010dnom se poglavlju sa\u017eimaju spoznaje iz prethodnih poglavlja, te se isti\u010de kako tri prou\u010davana oblika retorike nisu, dodu\u0161e, jedine \u00abvrste\u00bb retorika kojima se rani britanski romanopisci slu\u017ee pri zahtjevu za literarnim statusom svojih romana pa autorica, nadopunjuju\u0107i ih, upu\u0107uje na retoriku artificijelnosti, retoriku vjerojatnosti i retoriku poistovje\u0107ivanja. Naime, nastoji se pokazati da retorika istine, retorika prirode i retorika razlike kao autolegitimacijske strategije mogu nositi vlastiti destabiliziraju\u0107i potencijal, to jest protuargumente vlastita persuazivnog potencijala. Iz toga proizlazi zaklju\u010dak kako ne postoje bilo dogovorene bilo unaprijed zadane, apsolutne ili jedino to\u010dne strategije ili retorike kojima autori nastoje potvrditi svoje romane pred \u010ditateljstvom i pred literarnim kanonom, nego da se one me\u0111usobno preple\u0107u. Analizom destabilizacije triju retorika autorica zaklju\u010duje kako je u kona\u010dnici prvenstvena autolegitimacijska strategija kojom se rani britanski romanopisci slu\u017ee upravo sama retorika.<\/span><\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<p>Vanja Poli\u0107. Istinito, prirodno, razli\u010dito: Autolegitimacijske strategije ranog britanskog romana. Biblioteka knji\u017eevna smotra, ur. Irena Luk\u0161i\u0107, Zagreb: Hrvatsko filolo\u0161ko dru\u0161tvo, 2013.Knjiga hrvatskom \u010ditatelju nudi iscrpnu studiju o utemeljenju modernog romana u Velikoj Britaniji krajem 17. i tokom prve polovine 18. stolje\u0107a iz perspektive samih romanopisaca. Sastoji se od osam poglavlja u kojima autorica isti\u010de va\u017enost [&hellip;]<\/p>\n","protected":false},"author":5,"featured_media":0,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"ngg_post_thumbnail":0,"footnotes":""},"categories":[81],"tags":[],"class_list":["post-10762","post","type-post","status-publish","format-standard","hentry","category-knjige-clanova-odsjeka-opisi"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/anglist.ffzg.unizg.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/10762","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/anglist.ffzg.unizg.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/anglist.ffzg.unizg.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/anglist.ffzg.unizg.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/5"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/anglist.ffzg.unizg.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=10762"}],"version-history":[{"count":11,"href":"https:\/\/anglist.ffzg.unizg.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/10762\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":19516,"href":"https:\/\/anglist.ffzg.unizg.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/10762\/revisions\/19516"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/anglist.ffzg.unizg.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=10762"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/anglist.ffzg.unizg.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=10762"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/anglist.ffzg.unizg.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=10762"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}