![\"hoyt-hrvuzg\"](\"https:\/\/anglist.ffzg.unizg.hr\/wp-content\/uploads\/2013\/02\/hoyt-hrvuzg.jpg\" "\\"hoyt-hrvuzg\\"")
<\/p>\n<\/p>\n
Alexander D. Hoyt. Hrvatski jezik u Zagrebu : sociolingvisti\u010dki pogled. Zagreb: Hrvatska sveu\u010dili\u0161na naklada, 2012.<\/strong><\/span> Alexander D. Hoyt. Hrvatski jezik u Zagrebu : sociolingvisti\u010dki pogled. Zagreb: Hrvatska sveu\u010dili\u0161na naklada, 2012.Knjiga Alexandera D. Hoyta Hrvatski jezik u Zagrebu – sociolingvisti\u010dki pogled opsega 128 stranica podijeljen u \u010detiri dijela: Sociolingvistika i urbani govor, Lingvisti\u010dke studije hrvatskog jezika u Zagrebu, Jezi\u010dna situacija u Zagrebu i Zaklju\u010dak.U Uvodu navedene su temeljne povijesne, sociolo\u0161ke, demografske […]<\/p>\n","protected":false},"author":6,"featured_media":0,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"ngg_post_thumbnail":0,"footnotes":""},"categories":[81],"tags":[],"class_list":["post-10698","post","type-post","status-publish","format-standard","hentry","category-knjige-clanova-odsjeka-opisi"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/anglist.ffzg.unizg.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/10698","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/anglist.ffzg.unizg.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/anglist.ffzg.unizg.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/anglist.ffzg.unizg.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/6"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/anglist.ffzg.unizg.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=10698"}],"version-history":[{"count":8,"href":"https:\/\/anglist.ffzg.unizg.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/10698\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":19501,"href":"https:\/\/anglist.ffzg.unizg.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/10698\/revisions\/19501"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/anglist.ffzg.unizg.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=10698"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/anglist.ffzg.unizg.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=10698"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/anglist.ffzg.unizg.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=10698"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}
Knjiga Alexandera D. Hoyta Hrvatski jezik u Zagrebu – sociolingvisti\u010dki pogled<\/i><\/b> opsega 128 stranica podijeljen u \u010detiri dijela: Sociolingvistika i urbani govor, Lingvisti\u010dke studije hrvatskog jezika u Zagrebu, Jezi\u010dna situacija u Zagrebu <\/b>i Zaklju\u010dak<\/b>.<\/i>
U Uvodu navedene su temeljne povijesne, sociolo\u0161ke, demografske i geografske karakteristike Zagreba. U njemu se tako\u0111er odre\u0111uje polo\u017eaj Zagreba na dijalekatskoj karti Hrvatske
U drugom dijelu knjige iscrpno se prikazuju sociolingvisti\u010dka istra\u017eivanja upotrebe jezika u urbanoj sredini. Istra\u017eivanje govora grada izbjegavalo se u tradicionalnoj dijalektologiji, usmjerenoj ruralnim govorima, sa svrhom da se objasne povijesne glasovne promjene i da se zabilje\u017ei \u00ab\u010disti dijalekt\u00bb. Opisi i interpretacije gradskih govora razvijaju se tek u \u0161ezdesetim i sedamdesetim godinama dvadesetog stolje\u0107a, kad se prevladao stav da su gradski govori tek mje\u0161avine razli\u010ditih dijalekata. Tada se pokazuje da su gradovi tradicionalne to\u010dke susreta razli\u010ditih idioma, da mogu biti vi\u0161ejezi\u010dni, ali se mogu jezi\u010dno tretirati kao \u00bbure\u0111eno heterogeni\u00bb. Istra\u017eivanja engleskog jezika u Londonu (Sivertsen), posebno makrolingvisti\u010dko i empirijsko istra\u017eivanje W. Labova jezika New Yorka i njegova raslojavanja, te empirijsko mikrojezi\u010dno istra\u017eivanje \u00bbdru\u0161tvenih mre\u017ea\u00bb \u0161to su ih proveli L. i J. Milroy u Belfastu u Sjev.Irskoj, udarili su novim putem, sociolingvisti\u010dki utemeljenoj urbanoj dijalektologiji.
U tre\u0107em dijelu kriti\u010dki se prikazuju malobrojna ali zna\u010dajna istra\u017eivanja hrvatskoga jezika u Zagrebu. Prikazuje se nezaobilazna studija ameri\u010dkoga slavista T. F. Magnera A Zagreb Kajkavian Dialect<\/i> u kojoj se uvodi pojam kajkavska koine<\/i> Obra\u0111uje se i va\u017ena studija A. \u0160ojata gdje se tako\u0111er govori o kajkavskoj koine<\/i>, koja odlikuje zagreba\u010dki kajkavski, pri \u010demu se odbacuju vrlo specifi\u010dni lokalni elementi a prihva\u0107a ono \u0161to se \u0161ire upotrebljava u kajkavskom podru\u010dju. Obra\u0107a se pozornost i na rad I. Bauera o nestandardnim kajkavskim elementima u govoru stanovnika Zagreba.
U \u010detvrtom dijelu, na tragu Magnerova odre\u0111enja zagreba\u010dke jezi\u010dne uporabe kao diglosi\u010dke, autor razglaba pitanje o naravi odnosa izme\u0111u zagreba\u010dke kajkavske koine <\/i>i hrvatskoga standardnog jezika.<\/i> U ovom dijelu istra\u017eivanja pisac primjenjuje Fergusonovu matricu za utvr\u0111ivanje diglosije (kakvu spomenuti sociolingvist nalazi u arapskoj jezi\u010dnoj situaciji te u \u0160vicarskoj, Gr\u010dkoj i na Haitima). Nakon iscrpne analize Hoyt opovrgava Magnerovu tvrdnju i zaklju\u010duje da zagreba\u010dka jezi\u010dna situacija nije obilje\u017eena diglosijom i da razlike u upotrebi izme\u0111u zagreba\u010dkoga vernakulara i hrvatskoga standardnog jezika ne odgovaraju kriterijima diglosije, ve\u0107 da se radi o ra\u0161irenoj europskoj pojavi standarda i dijalekta. U nastavku ovoga dijela opse\u017eno je prikazana, iz dijakronijske perspektive, zagreba\u010dka vi\u0161ejezi\u010dnost utemeljena na znanju ili uporabi latinskog, njema\u010dkog i ma\u0111arskog. Ovdje se tako\u0111er raspravlja o slo\u017eenoj i, za na\u0161e prilike zna\u010dajnoj, tematici odnosa izme\u0111u jezika i identiteta. Koriste\u0107i se suvremenim svjetskim istra\u017eivanjima o ovim odnosima Hoyt ocrtava slo\u017eeni identitet zagreba\u010dke jezi\u010dne zajednice bave\u0107i se pitanjima jezi\u010dnih odnosa me\u0111u regijama, regionalnog podrijetla govornika u okviru identiteta zagreba\u010dke jezi\u010dne zajednice. Na kraju razmatra se o polo\u017eaju zagreba\u010dkoga govora u procesu standardizacije hrvatskoga jezika i purizma s time u vezi, te o ulozi standarda u oblikovanju nacionalnoga identiteta. On nalazi da uloga Zagreba, a time i uloga zagreba\u010dkog idioma postaje sve zna\u010dajnija u procesu standardizacije i konstrukcije nacionalnog identiteta putem jezika.
U Zaklju\u010dku Hoyt nagla\u0161ava dvije va\u017ene stvari o hrvatskom jeziku u Zagrebu, prvo, smanjivanje razlika izme\u0111u zagreba\u010dkoga vernakulara i standarda, drugo, spomenuto ja\u010danje uloge Zagreba i zagreba\u010dkoga govora u procesu standardizacije hrvatskoga jezika i oblikovanja nacionalnog identiteta.<\/span><\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"