Povijest i teorija engleskog romana

Nastavnik: dr. sc. Borislav KNEŽEVIĆ, izv.prof.
Naziv predmeta:
Novija britanska književnost

Naziv kolegija:  Povijest i teorija engleskog romana
ECTS-bodovi: 6 bodova
Jezik: engleski
Trajanje: 1 semestar (2. ili 4. semestar)
Status: izborni u okviru ponude književnih kolegija
Oblik nastave: 1 sat predavanja i 2 sata seminara na tjedan
Uvjeti: upisan drugi ili četvrti semestar diplomskog studija
Ispit: Ocjena se temelji na jednom pismenom radu tijekom semestra (4-5 kartica teksta), te na dva kolokvija, jedan sredinom semestra, a drugi u zadnjem tjednu nastave.

Cilj:  Ovaj seminar zamišljen je kao uvod u povijest i teoriju romana na engleskom jeziku.  Štivo uključuje tekstove iz razdoblja pojave romana kao žanra početkom 18. stoljeća pa sve do postmodernog razdoblja s kraja 20. stoljeća.  Bavit ćemo se pitanjima povijesnog konteksta u kojem se roman javlja i mijenja, pitanjima periodizacije, te naratološkim i žanrovskim pitanjima.   Uz seminarsku diskusiju, od studenata se očekuje i pomno čitanje formalnih i povijesnih odrednica tekstova. Kolegij zahtijeva viši stupanj studentskog angažmana u istraživačkom dijelu rada u seminaru, odnosno u prikupljanju sekundarne literature i radu s njom.  Među ostalim, od studenata se posebno očekuje da kroz zajednički rad u seminaru i individualni rad na kritičkoj bibliografiji i pisanju seminarskog rada razvijaju sposobnost stvaranja slike o strukturi književno-kritičke diskusije o temi ovog seminara, te da usavrše vještinu pismene analize književnih tekstova, posebno s obzirom na uporabu sekundarnih izvora.

Uloga kolegija u ukupnom kurikulumu: Kolegij nudi pregled povijesti engleskog romana, kao i teorije romana uglavnom s engleskog govornog područja, stoga te predstavlja osnovu za daljnje proučavanje tema vezanih uz roman kao žanr. Kao i ostali književni kolegiji na trećoj godini anglistike, i ovaj omogućuje daljnje razvijanje vještina analize književnih tekstova.

Korištene metode:  Kolegij kombinira metode predavanja i seminarskog rada.  Već u onom dijelu nastavnog procesa koji je zamišljen kao klasično predavanje, studenti će sudjelovati u vlastitoj edukaciji kroz obrađivanje prethodno zadanog materijala, odnosno pripremu za rad u učionici, ali isto tako i kroz poticanje dijaloga o zadanim temama u učionici.  Studenti će učiti i kroz pisanje eseja na zadanu temu, te konzultacije s nastavnikom.  Ovisno o broju upisanih studenata, jedan od modaliteta nastavnog procesa bit će i studentske prezentacije na dogovorenu temu.

Sadržaj kolegija:

  1. tjedan:   Uvod.  Počeci romana kao žanra.  Definicija romana.  Ian Watt.
  2. tjedan:   Robinson Crusoe.  McKeon.
  3. tjedan:   Mansfield Park.  Stone.  Morretti.
  4. tjedan:   Mansfield Park, nastavak.  Armstrong.
  5. tjedan:   Lukacs.
  6. tjedan:   To the Lighthouse.  Woolf. Chatman.
  7. tjedan:   Prvi kolokvij
  8. tjedan:   To the Lighthouse, nastavak.
  9. tjedan:   The Crying of Lot 49.
  10. tjedan:   The Crying of Lot 49. nastavak. Bakhtin. Jameson.
  11. tjedan:   Rok za predaju kratkog eseja na zadanu temu.
  12. tjedan:   Song of Solomon.
  13. tjedan:   Song of Solomon, nastavak.
  14. tjedan    Drugi kolokvij.   Song of Solomon, nastavak.
  15. tjedan    Evaluacija.

Literatura:
A. Obavezna literatura:

Romani:
Daniel Defoe, Robinson Crusoe
Jane Austen, Mansfield Park
Virginia Woolf, To the Lighthouse
Thomas Pynchon, The Crying of Lot 49
Toni Morrison, Song of Solomon

Teorija:
Mikhail Bakhtin, iz The Dialogic Imagination

Michael McKeon, iz The Origins of the Novel
Georg Lukacs, iz Theory of the Novel
Franco Moretti, iz Atlas of the European Novel
Nancy Armstrong, iz Desire and Domestic Fiction
Lawrence Stone, iz The Family, Sex and Marriage
Ian Watt, iz The Rise of the Novel
E.M. Forster, iz Aspects of the Novel
Seymour Chatman, iz Story and Discourse
Fredric Jameson, iz Postmodernism
Virginia Woolf, “Modern Fiction”

B. Dopunska literatura:
Henry James, “The Art of Fiction”
Viktor Shkklovsky, “Sterne’s Tristram Shandy”
F.R. Leavis, from The Great Tradition

Način polaganja ispita: Ocjena se temelji na jednom pismenom radu tijekom semestra (5-6 kartica teksta), te na dva kolokvija, jedan sredinom semestra, a drugi pred kraj semestra.

Način praćenja kvalitete i uspješnosti izvedbe predmeta:  Studenti ocjenjuju kvalitetu kolegija putem anonimne ankete na kraju semestra.