Kategorija:Knjige clanova odsjeka-opisi

Snježana Veselica Majhut. Krčma, gostionica, pub: dijakronijska studija prevođenja kulturno specifičnih referenci u kriminalističkim romanima. Zagreb : Hrvatska sveučilišna naklada, 2020.

_________________________________________________________
Iz recenzija:

Riječ je o prvom istraživanju na hrvatskom jeziku, i o hrvatskom kao ciljnom jeziku, u kojem se na ovako iscrpan i sveobuhvatan način pristupa pitanju prevođenja kulturno specifičnih referencija, što ovo djelo čini izuzetno relevantnim za daljnji razvoj znanosti o prevođenju u Hrvatskoj, a vjerujem i šire. Zbog činjenice da se u ovoj knjizi na sustavan i empirijski rigorozan način obrađuju podaci povezani s prijevodima i prevođenjem, djelo neupitno može poslužiti kao primjer dobre istraživačke prakse budućim istraživačima prevođenja. dr. sc. Nataša Pavlović, izv. prof.

Autorica dovodi u vezu mikro-strategije prevođenja kulturno-specifičnih referenci s makro-orijentacijom teksta, čime uspostavlja novu taksonomiju prijevodnih strategija i model tekstnih orijentacija. Model koji autorica predlaže daje mogućnost slojevitijeg sagledavanja prevoditeljskih odluka i odabranih prijevodnih strategija… Ova je knjiga namijenjena svima koje zanima prevođenje, kako studentima i nastavnicima, tako i profesionalnim prevoditeljima i urednicima prevedenih izdanja. prof. dr. sc. Marija Omazić

Zaključak knjige, koji dijelom potvrđuje, a dijelom s mnogo znanstvene iskrenosti stavlja u pitanje hipoteze teorijskog i deskriptivnog istraživanja što ga je autorica kroz više godina provodila, vrijedan je doprinos hrvatskoj i međunarodnoj znanosti o prevođenju te potiče na daljnja proučavanja. prof. dr. sc. Iva Grgić Maroević.

preuzeto s web stranice:
https://www.ljevak.hr/strucna-literatura/25194-krcma-gostionica-pub.html

(izvor: FF Open Press)
Knjiga je dostupna u otvorenom pristupu na poveznici:
https://openbooks.ffzg.unizg.hr/index.php/FFpress/catalog/book/117

 

Ivana Bašić. Dokazivanje i odnos prema znanju u jeziku znanosti. Zagreb : Hrvatska sveučilišna naklada, 2020.

Ova knjiga bavi se analizom jezičnih načina konstruiranja informacija u znanstvenom diskursu na engleskom i hrvatskom jeziku. Pritom se uvriježeni načini retoričkog konstruiranja informacija u znanstvenom disursu promatraju kao dokazne strategije kojima pisci znanstvenih radova pokušavaju osigurati da znanstvena zajednica prihvati njihove iskaze kao znanstveno znanje. Analiziraju se jezične i kulturološke razlike koje utječu na odabir različitih strategija u pojedinim znanstvenim zajednicama i disciplinama te se progovara o ulozi i mjestu znanstvenog diskursa u današnjem društvu.
______________________________________

Knjiga DOKAZIVANJE I ODNOS PREMA ZNANJU U JEZIKU ZNANOSTI bavi se analizom znanstvenoga diskursa na inovativan način jer kao polazište i okvir uzima lingvistički pojam dokaznosti (eng. evidentiolity), pri čemu se dokaznost definira široko, kao jezični načini na koje autor teksta signalizira kako/odakle zna to što govori i kako procjenjuje znanje koje prenosi svojim iskazom. Jedna od temeljnih komunikacijskih funkcija u znanstvenom diskursu retoričko je konstruiranje uvjerljivosti i vjerodostojnosti. Retoričke konvencije u tekstovima znanstvenih radova promatraju se kao dokazne strategije kojima se pisci znanstvenih radova služe kako bi osigurali da njihovi iskazi budu prihvaćeni kao vjerodostojni u znanstvenoj zajednici kojoj se obraćaju.

Knjiga se sastoji od teorijskog i analitičkog dijela. U teorijskome dijelu raspravlja se o vezi jezika i kulture, konkretno o kulturama i epistemologijama pojedinih znanstvenih zajednica i disciplina te mogućnostima korištenja analize znanstvenog diskursa kao prozora u kulturu tih zajednica, odnosno u njihovu konceptualizaciju i kategoriziranje znanja.

Znanstvenom diskursu prilazi se kao činu izgradnje/konstruiranja znanja, pri čemu se različite retoričke konvencije u tekstovima znanstvenih radova smatraju načinima na koje se postiže da autorove tvrdnje budu prihvaćene. U teorijskome dijelu knjige uvode se i temeljni pojmovi koji se kasnije koriste u tekstnoj analizi (dokaznost, epistemička modalnost, jezična subjektivnost, epistemološki stav konceptualizatora).

U analitičkome dijelu na korpusu od 165 izvornih znanstvenih radova iz 9 disciplina, na engleskome i hrvatskome jeziku, istražuje se koji se ,,tipovi znanja”, koji vidovi dokaznosti te koje vrste dokaznih značenja konvencionalno izražavaju jezičnim oblicima koji se koriste u nekim tipičnim komunikacijskim situacijama u tekstovima analiziranih znanstvenih radova. Knjiga se bavi društveno važnim i u domaćim znanstvenim krugovima nedovoljno istraživanim pitanjima načina ,,izgradnje” i posredovanja znanja u znanosti, te simboličkog potencijala znanstvenoga diskursa kao ,,diskursa moći” ili ,,diskursa istine”, što postaje sve važnije pitanje u današnjem ,,postčinjeničnom” društvu.

Knjiga je primarno namijenjena znanstvenoj i akademskoj zajednici, dakle znanstvenicima, nastavnicima i studentima, kojima je promišljanje o znanstvenom diskursu nezaobilazan dio profesionalnog djelovanja.
(preuzeto s web stranice izdavača Hrvatska sveučilišna naklada:
https://www.hsn.hr/product/492/ivana-basic-dokazivanje-i-odnos-prema-znanju-u-jeziku-znanosti)

 

 

Ova je knjiga zamišljena kao priručnik kojim se mladim istraživačima daje pregled koraka pri izradi znanstvenih istraživanja u području jezika i prevođenja. Riječ je o područjima koja su istraživački i metodološki srodna s obzirom na slične predmete istraživanja, pa ih je stoga moguće promatrati zajedno. Istodobno, sličnosti koje istraživanja jezika i prevođenja dijele čine ih u metodološkom smislu donekle različitima od drugih područja (npr. sociologije, psihologije), za koja postoje brojni metodološki priručnici. Stoga je mladim istraživačima teško koristiti postojeće priručnike iz drugih disciplina jer to iziskuje ne samo primjenu njima novih vještina nego i zamišljanje kako ih operacionalizirati u drukčijim okvirima. Cilj je knjige predstaviti glavne pristupe u empirijskim istraživanjima jezika i prevođenja te pokazati kako se takva istraživanja provode, prateći cijeli istraživački proces od početne ideje do diseminacije rezultata. Polazi se od teorijskih modela koji se nalaze u podlozi takvih istraživanja te se objašnjava kako se fenomeni povezani s jezikom i prevođenjem mogu promatrati u svjetlu pojedinih teorija. Pokazuje se kako se početne ideje za istraživanje pretvaraju u istraživačka pitanja, a ova u hipoteze koje će se istraživanjem provjeriti. Detaljno se obrađuju načini prikupljanja podataka (metoda opservacije, eksperimentalna metoda…), kao i njihove obrade (kvalitativna i kvantitativna analiza). Raspravlja se o prednostima i nedostacima svake metode te o njihovoj prikladnosti za pojedine vrste istraživačkih pitanja u području jezika i prevođenja. Obrazlaže se kako se nedostaci metoda mogu nadvladati kombinacijom metoda i triangulacijom podataka. Opisuju se koraci u diseminaciji rezultata istraživanja kako izlaganjima na znanstvenim skupovima tako i objavljivanjem radova. Objašnjava se recenzentski postupak. Osobit se naglasak stavlja na kritičku prosudbu vlastitog i tuđeg istraživanja. Kroz cijelu se knjigu posebno provlači i pitanje etike u istraživanjima, koja se i obrađuje u zasebnom dijelu, a obuhvaća sve etičke aspekte, od rada s ispitanicima i materijalima pa do problema plagiranja. Knjiga je namijenjena prvenstveno mladim istraživačima na razini diplomskog i doktorskog studija.
(izvor: FF Open Press)
Knjiga je dostupna u otvorenom pristupu na poveznici:
https://openbooks.ffzg.unizg.hr/index.php/FFpress/catalog/book/102

 

Ljiljana Šarić i Mateusz-Milan Stanojević (eds.). Metaphor, Nation and Discourse. Amsterdam, Philadelphia: John Benjamins, 2019.

This edited volume examines how metaphors and related phenomena (metonymies, symbols, cultural models, stereotypes) lead to the discursive construal of a common element that brings the nation together. The central idea is that metaphor use must be questioned to lay bare the processes and the discursive power behind them. The chapters examine a range of contemporary and historical, monomodal and multimodal discourses, including politicians’ discourse, presidential speeches, newspapers, TV series, Catholic homilies, colonialist discourse, and various online sources. The approaches taken include political science, international relations, cultural studies, and linguistics. All contributions feature discursive constructivist views of metaphor, with clear sociocultural grounding, and the notion of metaphor as a framing device in constructing various aspects of nations and national identity. The volume will appeal to scholars in discourse analysis, metaphor studies, media studies, nationalism studies, and political science.
(izvor: John Benjamins, https://benjamins.com/catalog/dapsac.82)

Martina Domines Veliki, Cian Duffy (eds.). Romanticism and the cultures of infancy. Cham : Springer Nature, Palgrave Macmillan, 2020.

This collection of essays explores the remarkable range and cultural significance of the engagement with ‘infancy’ during the Romantic period. Taking its point of departure in the commonplace claim that the Romantics invented childhood, the book traces that engagement across national boundaries, in the visual arts, in works of educational theory and natural philosophy, and in both fiction and non-fiction written for children. Essays authored by scholars from a range of national and disciplinary backgrounds reveal how Romantic-period representations of and for children constitute sites of complex discursive interaction, where ostensibly unrelated areas of enquiry are brought together through common tropes and topoi associated with infancy. Broadly new-historicist in approach, but drawing also on influential theoretical descriptions of genre, discipline, mediation, cultural exchange, and comparative methodologies, the collection also seeks to rethink the idea of a clear-cut dichotomy between Enlightenment and Romantic conceptions of infancy.
(izvor: Palgrave Macmillan, https://www.palgrave.com/gp/book/9783030504281 )

Translating from Croatian into English: A Handbook with Annotated Translations. ur. Jim Hlavac i Snježana Veselica Majhut. Zagreb: Hrvatska sveučilišna naklada. 2019.

Priručnik Translating from Croatian into English: A Handbook with Annotated Translations namijenjen je stručnoj i znanstvenoj javnosti zainteresiranoj za prevođenje, u njegovu praktičnom i teorijskom aspektu. Osobito će biti zanimljiv nastavnicima i studentima prevoditeljskih smjerova na studiju anglistike te studentima ostalih smjerova na studiju anglistike koje zanima prevođenje kao praktična djelatnost ili predmet znanstvenoga istraživanja. Obuhvaća četrnaest poglavlja koja se mogu podijeliti u dva dijela. U prvom uvodno-teorijskom dijelu definiraju se ciljevi i daje pregled funkcionalističkog pristupa prevođenju te specifičnosti prevođenja s materinskog na strani jezik, dok se u drugom praktičnom dijelu oprimjeruje način na koji se funkcionalistički pristup mogu koristiti u prevodilačkoj praksi.

 

Jeziku je svejedno. Anđel Starčević, Mate Kapović i Daliborka Sarić. Zagreb: Sandorf, 2019.

Uvod u problematiku jezičnog preskriptivizma te anatomija preskriptivizma u Hrvatskoj na građi jezičnih “savjetnika” i “savjeta” iz različitih medija.
PREUZMITE KNJIGU u PDF-formatu
______________________________________________________________________________________

Prikazi knjige u medijima:

“Desetljećima već, a zadnjih tridesetak godina naročito, svi govornici ovoga jezika žrtve su terora skupine jezikoslovaca koji se nastoje izdići među govornicima/građanima kao jedini zatočnici ovoga jezika, a time posebni među posebnima, kao čuvari nacije i njezine svekolike sadašnjosti i budućnosti. Slijepi za demokraciju, raznolikost i toleranciju, a zapravo neprijatelji vlastita puka, konzervativci i preskriptivisti u njihovim redovima dobili su napokon sistematičnu i preciznu kritiku koja je raskrinkala njihovo tobožnje dušebrižništvo nad jezikom kao puku ideološku i manipulatorsku rabotu. Ukratko: znanost protiv mistifikacije.”
(Borivoj Radaković, Jutarnji list)

“Riječ je o knjizi koju je napisao trojac mlađih lingvista sa zagrebačkog Filozofskog fakulteta. Knjiga o kojoj je riječ nije samo znanstveno djelo, iako jest i to. Ta knjiga je prvorazredni aktivistički čin. To je knjiga koja baca kasetnu bombu u samo srce hrvatske jezične ideologije, ostavljajući za sobom skršene okrajke koje, nadam se, nitko nikad više neće ni pokušati polijepiti. Knjiga o kojoj je riječ je politički možda najvažnija knjiga koja je izišla u Hrvatskoj ove godine. No, pored svega toga, ta je knjiga i zaista sjajno štivo. Jer, osim što je znanstvena knjiga o jeziku, istodobno je i prvorazredna društvena satira.”
(Jurica Pavičić, Jutarnji list)

Iz recenzije:
“Kako autori višeput jasno ističu, njihov rad nije ni na koji način usmjeren protiv standardnog jezika (…) nego je na djelu kritika njegovih ‘samozvanih čuvara’, odnosno kruta, izrazito formalistična preskriptivizma kakav se razmahao nakon hrvatskog osamostaljenja, te prerastao u sredstvo manipulacije i izazivanja jezične nesigurnosti. (…) Troje autora zateklo se, zapravo, u neobičnoj situaciji da tumače ono što je u modernoj znanosti o jeziku samorazumljivo i općeprihvaćeno, naime da se komunikacija ne odvija u kontekstualnom vakuumu, da su tzv. kvarenje (ili tzv. poboljšavanje) jezika neznanstvene kategorije, jer jezik se ‘samo’ mijenja, da je polisemija u samoj naravi leksika, da je trajna i dinamična interakcija standarda s drugim varijetetima kao i interakcija polisistema hrvatskog jezika s inojezičnim sustavima prirodna i poticajna za razvoj jezika, i tome slično. (…) Nije pretjerano reći da je fascinantno koliko suvereno tako mladi autori vladaju modernom lingvističkom i sociolingvističkom literaturom i s kojom preciznošću i jednostavnošću umiju razložiti i primijeniti analitičke kategorije i ‘najfilozofičnijih’ disciplina znanosti o jeziku poput kognitivističke lingvistike i teorije metafore.”
(prof. dr. sc. Ivo Žanić, Fakultet političkih znanosti Sveučilišta u Zagrebu)
PRIKAZI

     *** PRIKAZI

* (prikaz Petra Vukovića) https://hrcak.srce.hr/index.php?show=clanak&id_clanak_jezik=377879 (FLUMINENSIA : časopis za filološka istraživanja, Vol. 33 No. 1, 2021. (online first)

* (odgovor Ranka Matasovića na odgovor Mate Kapovića) https://hrcak.srce.hr/clanak/391330 (Suvremena lingvistika, Vol. 47 No. 92, 2021.)

* (odgovor Mate Kapovića na prikaz Ranka Matasovića) https://hrcak.srce.hr/index.php?show=clanak&id_clanak_jezik=379747 (Suvremena lingvistika, Vol. 47 No. 91, 2021.)

* (prikaz Ranka Matasovića) https://hrcak.srce.hr/231245 (Suvremena lingvistika, Vol. 45 No. 88, 2019.)

* Prikaz Amele Šehović, DHS, br. 15, Maj 2021., preuzmite PDF

* Prikaz Rajke Glušica: Kritika preskriptivizma i ideologije standardnog jezika – Prikaz knjige Jeziku je svejedno A. Starčevića,
 M. Kapovića i D. Sarić. RIJEČ: časopis za nauku o jeziku i književnosti; Nova serija, br. 18, Nikšić, 2021., preuzmite  PDF

* Prikaz Dunje Jutronić u časopisu CROATIAN JOURNAL OF PHILOSOPHY, Vol. XX, No. 60, 2020.
cjeloviti tekst dostupan je na https://hrcak.srce.hr/253679

* prikaz Marka Simonovića, preuzmite PDF dokument, Anzeiger für Slavische Philologie, (XLVII) 2019., 227-232,

* Prikaz Sanje Orlandić u časopisu Lingua Montenegrina : the magazine of linguistic, literary and cultural issues, God. XII, sv. 2, br. 24, 2019. (preuzmite .PDF dokument)

      *** ODJECI U MEDIJIMA

* Igor Lasić: Dobro jutro, hrvatska jezična policijo. Novosti – tjednik za nacionalnu manjinu (8. listopada 2021.), čitajte online ili preuzmite PDF

* Predstavljanje knjige na University College London, School of Slavonic and East European Studies (Language policy and linguistic activism: Fighting prescriptivism and toxic ideologies in Croatia, s Jelenom Čalić, Tanjom Petrović i Petrom Vukovićem)
video: https://www.youtube.com/watch?v=IXg3JCe3tx0
najava: https://www.ucl.ac.uk/ssees/events/2021/may/language-policy-and-linguistic-activism-fighting-prescriptivism-and-toxic-ideologies (26.5.2021.)

* https://www.mixcloud.com/Radio_Rojc/prostor-58/listeners/ (intervju za Radio Rojc 28.12.2020.,
od 33:05 do 01:05:15)

* https://soundcloud.com/bliskisusreti/ep-57-mate-kapovic-lingvist-o-ulozi-jezika
(podcast Bliski susreti jezične vrste, Gaj Tomaš, 26.10.2020.)

* https://www.youtube.com/watch?v=EC3SIHVwjSo (intervju za Radio 808, od 41:45 do 52:05)

* http://www.rtcg.me/tv/emisije/kulturnoumjetnicki/artmagazin/283756/art-magazin-25062020.html
(11:00 – 18:20, prilog o knjizi i intervju za emisiju ART magazin, Radio i Televizija Crne Gore, lipanj 2020.)

* Intervju za Globus, ožujak 2020, čitajte online na poveznici ili  preuzmite PDF dokument

* http://ideje.hr/sloboda-nakon-28-godina-zatocenistva-fizicar-procitao-knjigu-jeziku-je-svejedno-i-sad-se-pita-gdje-mi-je-bila-pamet/ (osvrt Darija Hrupeca, ideje.hr)

* https://www.24sata.hr/lifestyle/sokantna-knjiga-kaze-recite-no-pasaran-zandarima-jezika-667426
(osvrt Borisa Rašete)

* https://youtu.be/hV9-n0lLSZw (najava predavanja u Dubrovniku)

* https://youtu.be/U6NuuCZjlnQ (izlaganje na Zagrebačkom lingvističkom krugu)

* https://youtu.be/IqLu15AjKtI (emisija Jezik i predrasude Hrvatskog radija)

* https://www.jutarnji.hr/magazin/da-smo-znali-hrvatski-onda-bismo-zdenka-sir-nazvali-zdenko-sir-polemicki-obracun-s-cuvarima-i-popravljacima-hrvatskog-jezika/9652117/
(prikaz Jurice Pavičića)

* https://www.mvinfo.hr/clanak/starcevic-saric-kapovic-jezicni-savjeti-nemaju-veze-s-kvalitetom-jezika-nego-s-ideoloskim-treningom
(intervju za Moderna vremena)

* https://dubrovacki.slobodnadalmacija.hr/dubrovnik/vijesti/kultura/andel-starcevic-i-mate-kapovic-kad-god-vam-netko-pocne-govoriti-sto-bi-vi-trebali-sa-svojim-jezikom-ta-osoba-to-nuzno-radi-u-ime-neke-ideologije-1005689
(intervju i izvještaj s izlaganja u Dubrovniku, Dubrovački vjesnik)

* https://www.jutarnji.hr/kultura/knjizevnost/ove-su-knjige-obiljezile-2019-godinu-petnaest-hrvatskih-pisaca-izdvojilo-je-po-tri-knjige-i-uz-svaku-od-njih-ispisalo-kratki-nagovor-na-citanje/9746986/
(izbor knjiga godine)

* https://www.portalnovosti.com/andjel-starcevic-i-mate-kapovic-tjeranje-srbizama-preslika-je-tjeranja-srba-iz-drustva
(intervju za Novosti)

* https://www.vecernji.hr/kultura/mladi-lingvisti-govorite-hrvatski-opusteno-a-ne-po-teroru-jezikodavitelja-1358810
(intervju za Večernji list)

* https://radiogornjigrad.wordpress.com/2020/03/05/pero-kvesic-jezik-je-nas-a-ne-mi-jezikovi/
(prikaz Pere Kvesića)

* https://youtu.be/SQ7RHnjOygE (gostovanje u emisiji Kultura s nogu, HRT)

* https://youtu.be/bVLYyKTQ4xw (izlaganje u Slavonskom Brodu, prvi dio)

* https://youtu.be/8XPLpfxPt9Y (izlaganje u Slavonskom Brodu, drugi dio)

 

Beyond the 49^th Parallel : Many Faces of the Canadian North / Au-delà du 49ème parallèle : multiples visages du Nord canadien, Évaine Le Calvé-Ivičević and Vanja Polić (eds.). Central European Association of Canadian Studies. Brno: Masaryk University Press, 2018.

The volume is a collection of essays on the different issues regarding the North, as observed from the perspective of Canadian studies. Since Canada as a whole can be considered the “North,” the volume includes a scope of multidisciplinary texts that question a whole range of “Norths” in the past and present, and in a variety of areas, from founding narratives to land management policies and social issues, to literature and other artistic genres. Each of these areas highlights a different kind of “nordicity” for, beyond geography, “the North” embraces a wide scope of meanings and symbolic values. Divided into five parts, the contributions in this volume provide a kaleidoscopic presentation of topics in this vast explorative project of the equally vast space that is the North.

Renata Geld, Mateusz-Milan Stanojević. Strateško konstruiranje značenja riječju i slikom: konceptualna motivacija u ovladavanju jezikom. Zagreb : Srednja Europa, 2018.

Knjiga se bavi strateškim konstruiranjem značenja, odnosno procesima uključenim u konstruiranje značenja u drugome jeziku. Daje se pregled istraživanja autora i njihovih suradnika u posljednjih desetak godina uključujući i najnovija istraživanja višemodalnog konstruiranja značenja riječju i slikom. Cilj je knjige pokazati sponu između kognitivne lingvistike i teorije ovladavanja jezikom, uz primjere inovativne metodologije istraživanja, ali i primijenjenih aspekata saznanja proizašlih iz rezultata dobivenih u navedenim istraživanjima. Knjiga je namijenjena svima koji žele osvijestiti temeljne spone između prvoga i drugoga jezika, spoznaje i iskustva, a kroz perspektivu strateškog razmišljanja o jeziku.

Ivana Bašić, Marko Majerović i Marina Zubak Pivarski. Grammar Workbook for Contemporary English Language 2. Zagreb : Hrvatska sveučilišna naklada, 2018.

Vježbenica Grammar Workbook for Contemporary English Language 2, Ivane Bašić, Marka Majerovića i Marine Zubak Pivarski primarno je namijenjena studentima prve godine studija engleskoga jezika na Filozofskome fakultetu, ali mogućnost njezine uporabe puno je šira. Tematski, metodološki i sadržajno usklađena je s potrebama upravo hrvatskih studenata engleskoga jezika, u čemu je njezina društvena korisnost. Zadaci u vježbenici nastali su za dugogodišnjega nastavnoga i stručnoga rada autora sa studentima, a temelje se na ispitnim materijalima.

Irena Zovko Dinković, Linda Gros. Spatial Minds: Conceptual Correlations of Spatial Prepositions in Hungarian, Croatian and English. Newcastle upon Tyne : Cambridge Scholars Publishing, 2018.

Many human experiences are interpreted with the help of spatial concepts, which is why spatial language is prevalent in every aspect of human life. However, to what extent is spatial language connected to spatial conceptualization? Has this conceptualization altered due to global communication and new technologies, becoming more similar across languages? This book investigates the similarities and differences between conceptual and morphological spatial categories in three different languages: namely, Hungarian, Croatian and English. To this end, a set of concepts of nine basic spatial expressions involving the prepositions in, on and at is analyzed both morphologically and psycholinguistically, in order to shed light on their mutual relationship in language and in the mind. The research is presented in a clear and simple manner, making the book accessible to students of linguistics and language enthusiasts, and providing a concise introduction to the basic tenets of various approaches to spatial language.