Arhiva kategorije: web stranice članova odsjeka

Hrvoje Tutek, asistent

Biografija
Hrvoje Tutek studirao je engleski i hrvatski jezik te komparativnu književnost na Filozofskom fakultetu u Zagrebu te Sveučilištu Duke u Sjedinjenim Američkim Državama. Od 2012.-2015. radio je na projektu Njemačke znanstvene zaklade  Globalization and Literature. Representations, Transformations, Interventions na Sveučilištu Ludwig-Maximilian u Münchenu u sklopu kojeg dovršava doktorsku dizertaciju. Suradnik je na projektu Kulturna povijest kapitalizma: Britanija, SAD, Hrvatska Hrvatske zaklade za znanost. Zaposlen je kao asistent na Katedri za amerikanistiku.

Područja istraživanja
Materijalistička teorija kulture, historiografija i sociologija kulturnih formi, modusi reprezentacije svjetskog sistema u književnosti, proizvodnja kulture u Sjedinjenim Američkim Državama u 20. i 21. stoljeću te u domaćoj postsocijalističkoj tranziciji. 

Preddiplomski kolegiji
Uvod u studij engleske književnosti 1
Uvod u studij engleske književnosti 2
Američki modernizam
Američki postmodernizam i popularna kultura

Odabrana bibliografija

Uredničke knjige:

– Gupta, Suman, Jernej Habjan i Hrvoje Tutek, ur. Academic Labour, Unemployment and Global Higher Education: Neoliberal Policies of Funding and Management. London: Palgrave Macmillan. 2016.

Članci i poglavlja u knjigama:

– “Formalistička estetika i nacionalni identitet: prilog materijalističkoj analizi hrvatske humanistike u tranziciji”. Inačice materijalizma: zbornik radova. ur. Borislav Mikulić i Mislav Žitko. Zagreb: Filozofski fakultet Sveučilišta u Zagrebu. U tisku, 2017.

– “The Institutional Framework of Post-Socialist Literary Production: Literature as Creative Writing”. The Errant Labor of the Humanities: The Festschrift Presented to Stipe Grgas on the Occasion of His 65th Birthday. ur. Jelena Šesnić, Borislav Knežević, Sven Cvek, Hrvoje Tutek. Zagreb: FF Press. U tisku, 2017.

– “Dwelling in the Apocalypse: Capitalist Modernity, Antimodernism, Zombies”. Journal for French and Francophone Philosophy. Special Issue Dwelling in a Global Age. U tisku, 2017.

– “Academics as Workers: From Career Management to Class Analysis and Collective Action”. Academic Labour, Unemployment and Global Higher Education: Neoliberal Policies of Funding and Management. ur. Suman Gupta, Jernej Habjan i Hrvoje Tutek. London: Palgrave Macmillan. 2016.

– “The Form of Resistance: Literary Narration and Contemporary Radical Political Experience”. Globalizing Literary Genres: Literature, History, Modernity. ur. Jernej Habjan i Fabienne Imlinger. New York: Routledge. 2016.

– “Novel, Utopia, Nation: A History of Interdependence”. Canadian Review of Comparative Literature. Special Issue Novel beyond Nation, 42.4 (2015).

dr. sc. Anđel Starčević, poslijedoktorand

Biografija

2014. poslijedoktorand na Katedri za jezik Odsjeka za anglistiku Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu
2014. doktorirao na poslijediplomskom doktorskom studiju lingvistike na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu (Hrvatski i engleski jezik u dodiru: hrvatska iseljenička obitelj u Kanadi)
2012./2013. stipendirani istraživački boravak na Wirth Institute for Austrian and Central European Studies, University of Alberta u Edmontonu (Alberta, Kanada)
2005. znanstveni novak na Katedri za jezik Odsjeka za anglistiku Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu
2004. diplomirao Engleski jezik i književnost i Talijanski jezik i književnost na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu

Istraživački interesi
hrvatsko-engleski bilingvizam i jezični kontakt u Hrvatskoj i inozemstvu, jezične ideologije, kritički pristupi jezičnoj politici i planiranju

Preddiplomski kolegiji
Sintaksa engleskog jezika 1: vrste riječi

Diplomski kolegiji
Sociolingvistika (lingvistički smjer)

Odabrana bibliografija

• Kapović, Mate, Starčević, Anđel i Daliborka Sarić (2016) O preskripciji i preskriptivizmu u Hrvatskoj. U Kryzan-Stanojević, Barbara (ur.) Jezična politika između norme i jezičnog liberalizma. Zagreb: Srednja Europa. 45-67.

• Starčević, Anđel (2016) Govorimo hrvatski ili ’hrvatski’: standardni dijalekt i jezične ideologije u institucionalnom diskursu. Suvremena lingvistika. 42/81, 67-103.

• Kalogjera, Damir i Anđel Starčević (2016) The Native Speaker: A Glance at Some Issues in the Debate. U Zovko Dinković, Irena i Jelena Mihaljević Djigunović (ur.) English Studies from Archives to Prospects. Volume 2 – Linguistics and Applied Linguistics. Newcastle upon Tyne: Cambridge Scholars Publishing. 114-148.

• Starčević, Anđel (2016) Trenirka, diktafon i “iskrivljen hrvatski”: metodološki izazovi sociolingvističkog intervjua i sudioničkog promatranja. U Udier, Sanda Lucija i Kristina Cergol Kovačević (ur.) Metodologija i primjena lingvističkih istraživanja. Zagreb: Srednja Europa. 3-17.

Opširnija bibliografija:
https://bib.irb.hr/lista-radova?autor=269051

 

Rudolf Filipović

Rudolf Filipović  1916-2000
IN MEMORIAM

Prije točno godinu dana, 2O. prosinca 2000., nakon teške bolesti koja je trajala ne više od dva mjeseca,preminuo je, u 84. godini  Rudolf Filipović, istaknuti anglist. Njegov odlazak  nije za našu jezikoslovnu zajednicu samo gubitak umirovljenoga sveučilišnog nastavnika, koji se bio oslobodio napornih predavanja, ispita i administracije da bi se u tišini,”osami i slobodi”  usredotočio isključivo na  svoj znanstveni interes, već  gubitak aktivnog voditelja i suradnika nekoliko znanstvenih projekata međunarodnog značaja, voditelja i predavača postdiplomskih studija lingvistike na Filozofskome fakultetu u Zagrebu i mentora, savjetodavca i prijatelja  njegovih mlađih kolega, kojima je uvijek bio na usluzi i za koje je njegov telefon bio otvoren svaki dan do 12 sati u noći. Kad znanstvenik u tim godinama dočeka da ga mlađi kolege cijene, ne iz puke kurtoazije, već zbog njegova znanja i akademskoga iskustva, onda je to izvanredan osobni privilegij. On ga je zaradio marljivošću, odgovornim radom i potpunom posvećenošću  anglistici , lingvistici i organizaciji znanstvenoga rada. U tome ga je podupirala odlična fizička kondicija, bistar um, a, dok je bila na životu, i njegova supruga Zvonka. Rodio se u Zlataru, u obitelji suca, kao jedno od četvero djece, maturirao u Sremskoj Mitrovici, diplomirao engleski i francuski na Filozofskom fakultetu u Zagrebu 1940. g. u prvoj generaciji diplomiranih anglista. Znao nam je reći da ga je brat ondje  sasvim slučajno upisao, jer je namjeravao studirati pravo, ali kako je tamo nešto zapelo oko dokumenata, brat se uspeo kat više i  upisao ga na Filozofski fakultet. Došao je rat iz kojega je izvukao živu glavu, iako ga je zahvatila vojna obveza, pa je bio dospio, s većim brojem diplomiranih zagrebačkih studenata u časničku školu u Stockerauu, u Austriji.  Nakon Drugoga svjetskog rata, 1945.g.  postavljen je za asistenta Filozofskoga fakulteta.  Ubrzo je dobio  britansku stipendiju, te je akademsku godinu 1945/46. proveo na Sveučilištu u Sheffieldu, studirajući lingvistiku i dijalektologiju i na Sveučilištu u Londonu, gdje se na Fonetskom odsjeku  Daniela Jonesa upoznao s njegovim fonetskim učenjem. Pretpostaviti je da je tu prvi put došao u dodir s jednom od koncepcija fonema i s praktičnom primjenom koju je ta koncepcija nudila, kad se uspoređuju fonemski inventari različitih jezika.S tim će se uvidom poslije koristiti u svojim teoretskim i praktično usmjerenim  radovima.  Ostao je dugo u prijateljskim odnosima s nekoliko učenika Daniela Jonesa,osobito s njegovim nasljednikom profesorom A.C. Gimsonom, pa je to poznanstvo, nama, Filipovićevim učenicima, vrijedilo da nam se otvore vrata toga Odsjeka kad smo i sami ondje dospjeli studirati. No nisu to bila jedina akademska vrata,koje je otvaralo ime Rudolfa Filipovića. Dvojicu nas je  iz današnjeg Odsjeka za anglistiku primio pod svoje mentorstvo istaknuti engleski gramatičar Randolph Quirk, jer je uvažavao Filipovićeve preporuke. Međutim, u svojoj doktorskoj disertaciji Filipović se nije poslužio lingvističkim spoznajama nego je ostao na području šire filologije, na povijesti dodira engleske i hrvatske književnosti, što bi se danas podvelo pod povijesno-kulturalne studije. Doktorirao je na temi “Odjeci engleske književnosti u Hrvatskoj u 19.stoljeću”. To mu je  područje , koje dotada nije bilo sustavno istraženo, sugerirao profesor Torbarina, osnivač anglistike na Filozofskome fakultetu, negdašnji član ovoga akdemijina razreda, i sam upućen u istraživanja takvih odjeka u hrvatskoj književnosti ranijih razdoblja.Usput spominjem da je istraživanja započeta u radu na doktorskoj disertaciji Filipović nadopunjavao godinama, tražeći podatke u našoj zemlji i u knjižnici

Britanskoga muzeja,  gdje je provodio dobar dio dana, kad bi boravio u Londonu. Sintezu tih istraživanja objavio je 1972.g. u knjizi “Englesko-hrvatske književne veze”, za koju stručnjaci kažu da je nezaobilazan oslonac  u bilo kojem ispitivanju kulturalnih dodira između Britanije i Hrvatske.

Postavši docentom,  utemeljuje Katedru za engleski jezik.Prije toga postojala je jedinstvena katedra za engleski jezik i književnost,koju je vodio  autoritetom znalca profesor Torbarina, ali nova vremena koja donose povećano zanimanje za sve razvijeniju lingvistiku i njenu primjenu u nastavi engleskoga jezika, tražila  su specijalista. Rudolf Filipović, kako se  uskoro pokazalo, bio je  pravi čovjek za taj posao. Zanimala ga je lingvistička teorija, ali uvijek s obzirom na primjenu njenih spoznaja. Ovdje se treba podsjetiti na činjenicu da poslije Drugoga svjetskoga rata, kad engleski počinje biti sve  važniji svjetski jezik, neophodan za našu međunarodnu komunikaciju, tradicija  nastave toga jezika u hrvatskom školstvu, osim u pomorskim školama, nije praktično postojala. Rudolf Filipović je uvelike pridonio izgradnji nastavničkog kadra za engleski, kako izravnim doprinosom, priređujući udžbenike, tako i razvijanjem katedre za engleski jezik koja je trebala pripremati i nastavnike i nastavnike  nastavnicima. Nekoliko generacija hrvatskih učenika, uključujući i generaciju pisca ovih redova, prvi su dodir s engleskim jezikom doživjele iz Filipovićevih srednjoškolskih udžbenika.Prvi korak k boljem poznavanju toga jezika učinile su s  pomoću njegove gramatike, napisane najprije na hrvatskom (“Gramatika engleskog jezika” 1951), a onda na engleskom (“An Outline of English Grammar”, 1954).Engleske knjige su se čitale i prevodile s pomoću “Englesko-hrvatskog rječnika” (1955), koji je on uredio, prethodno sakupivši tim onda ponajboljih anglista da na njemu rade. Rječnik je kasnije  nadopunjavan i imao je u međuvremenu preko dvadeset izdanja. Posljednje dane svoga radnoga života Filipović je proveo pripremajući novo izdanje rječnika.  Tako možemo reći, bez pretjeravanja, da je R.Filipović odigrao ulogu učitelja engleskoga jezika za cijelu hrvatsku javnost jednoga razdoblja. Bilo mu je ugodno, kad bi povremeno došao u dodir s ljudima drugih životnih putova i kad bi ga  prepoznali kao urednika rječnika s pomoću kojega su naučili engleski ili se njime još uvijek služili. (“Vi ste, dakle, taj Filipović.” )

Boravak  na Fonetskom odsjeku University Collegea u Londonu, kako rekosmo, potaknuo je njegovo zanimanje za fonologiju i fonetiku. Plod toga bila je knjiga “Engleski izgovor ” (1954.) kojom su se godinama koristili on i njegovi asistenti i demonstratori da bi osvijestili i senzibilizirali  studente za specifičnosti izgovora engleskih glasova u usporedbi s hrvatskima. U artikulacijskim opisima engleskih glasova posebno je bilo zanimljivo što se pomagao i izgovorom vokala u hrvatskim dijalektima ako ih je smatrao da su bliži tim glasovima.  U doba kad je kontakt s engleskim živim govorom bio jako ograničen, kad je put u Englesku za hrvatskoga studenta i boravak tamo radi usavršavanja bio luksuzna avantura, a broj  filmova i drugih izvora na engleskom iz kojih se moglo učiti malen, Filipovićevim radom, i trudom njegovih suradnika, studenti su diplomirali  engleski  s dobrim izgovorom kao i solidnom  percepcijom engleskih glasova u govoru, svjesni fonemskih i fonetskih razlika prema hrvatskome. To su zamjećivali i isticali izvorni govornici engleskoga jezika, kad bi, kao predavači, posjećivali Odsjek za anglistiku, i dolazili u dodir s našim studentima. Usporedo s radom na primijenjenoj lingvistici, a u skladu sa znanstvenim kretanjima toga vremena,  kad je anglo-američki struturalizam bio sav okrenut fonologiji, Filipović se okušao i u teoretskoj lingvistici objavivši rad na engleskom jeziku “The Phonemic Analysis of English Loan-Words in Croatian”(1960.) (“Fonemska analiza engleskih posuđenica u hrvatskome”). Da je radio u tada zanimljivom području govore barem tri međunarodne recenzije njegove studije u renomiranim časopisima i od odličnih stručnjaka. O tom je radu pisao Einar Haugen, uz Uriela Weinreicha veliko ime u području jezika u kontaktu, u  časopisu “Language” , Henry Kutchera,poznat po prvim pokušajima rada na velikim korpusima, u časopisu “Slavic Review” iz Chicaga i  Branko Franolić, koji je doktorirao na francusko-hrvatskim jezičnim kontaktima, u časopisu “Linguistics” iz Amsterdama. Ovaj rad na adaptaciji engleskih fonema u hrvatskom  označuje i početak njegovih istraživanja u okviru lingvističke discipline “Jezici u kontaktu”. Na tom području stekao je međunarodnu reputaciju svojim publikacijama i nastupimana na skupovima. Svoje je spoznaje o  toj grani lingvistike opisao  najprije u knjizi “Kontakti jezika u teoriji i praksi”(1971.), zatim u temeljitom djelu “Teorija jezika u kontaktu” (1986). To je vrijedna knjiga jer su sve tvrdje iznesene nakon detaljnoga ispitivanja svakoga vrijednog mišljenja o dvojezičnosti i jezičnom posuđivanju koje  se pojavilo u evropskim ili američim publikacijama praktično otkada se filolozi sustavno bave tom problematikom. U ovu skupinu djela pripada i metodološki zanimljiva knjiga “Anglicizmi u hrvatskom ili srpskom jeziku” (1990.) Istraživanja u tom smjeru nastavio je kao voditelj međunarodnog projekta “Engleski element u evropskim jezicima” (” The English Element in European Languages “) u koji je privukao desetke anglista iz nekoliko evropskih zemalja, a radove uredio i objavio u nekoliko svezaka. Još je jedno područ je  zanimalo Rudolfa Filipovića a to je kontrastivna (ili, po nekima,  supostavna) lingvistika. Kao izvrstan organizator timskoga rada, na kontrastivnim projektima engleskoga prema hrvatskom i hrvatskoga prema engleskom uspio je angažirati velik broj anglista i kroatista. Na brojnim sastancima kontrastivnih projekata iznosili smo uvide iz svojih istraživanja i izlagali ih kritici svojih kolega. To su bili osobito živi i zanimljivi lingvistički sastanci kakve  je naša jezikoslovna zajednica rijetko uspjela održati. Deseci publikacija tih dvaju projekata – nažalost nedovoljno poznatih onima kojima bi bili korisni  –  mogu poslužiti  kao temelj piscima udžbenika engleskoga i hrvatskog jezika, a pomažu i izravno  nastavnicima tih jezika. Iako se u većini slučajeva radi o deskriptivnim supostavljanjima pojedinih segmenata jezičnih ustrojstava,metode usporedbe i tipološki  uvidi imaju i svoju teorijsku vrijednost. Međunarodna konferencija o kontrastivnim projektima, koja je održana na Filozofskom fakultetu u Zagrebu 1970.godine, a sazvao ju je i organizirao R. Filipović imala je znatnoga odjeka u evropskoj kontrastivnoj lingvistici i  radovi iz zbornika te konferencije često su citirani.  Jezični se dodiri ne ograničavaju samo na standardne jezike već i na dodire dijalekata. Kad mu se ukazala prilika, Filipović se primio proučavanja dijalekata naših iseljenika u Sjedinjenim Američkim Državama. Našao je načina da ispita govor nekih hrvatskih kolonija, od San Pedra u Kaliforniji do Hobokena blizu New Yorka, da bi utvrdio koliko se i u  kojim uvjetima dijalekt može održati pod pritiskom većinskoga prestižnoga jezika. Posljednji rad koji je za života znao da je objavljen baš je bio iz tog područja, a izišao je u posebnom broju časopisa “International Journal of the Sociology of Language” , koji je posvećen sociolingvistici u Hrvatskoj i kojemu je bio jedan od urednika. Rudolf Filipović ima bogatu bibliografiju na koju se obično gleda kao  na osobnu iskaznicu znanstvenika. Bilo je međutim u njegovu životu stvari koje se ne mogu pročitati iz bibliografije, a za život naše znanosti su ipak važni. Bibliografija ne može zabilježiti energiju, napore  i vrijeme koje je Filipović uložio u zgradu hrvatske anglistike. Odabrao je ljude koji su bili voljni učiti, istraživati i poučavati, poticao ih na rad i objavljivanje, i tokom vremena stvorio solidno organiziranu katedru za engleski jezik. I sada, kad njega nema kao  i još nekih dobrih  anglista kojima se bio okružio, Leonarda Spalatina i Željka Bujasa, mi se preostali, kad se javi neki problem, često pitamo, kako bi to Filip –  kako smo ga iza leđa nazivali, jer je inače , oči u oči, za sve nas  bio Rudi – kako bi on u toj situaciji postupio i problem riješio. Iz bibliografije  tek približno proizlazi njegov međunarodni ugled među lingvistima, posebno anglistima. Bio je široko

poznat i popularan.

Nedavno je u ovoj dvorani Akademije predavao profesor Sture Ureland sa Sveučilišta u Manheimu. Tko je bio prisutan mogao je, sasvim neočekivano, od njega čuti koliko su Filipovića cijenili i poštovali  evropski lingvisti, osobito oni koji su se bavili jezičnim kontaktima. Na Filipovićev poziv  rado su se odazivala velika imena u anglistici i lingvistici da u nas predaju : Randolph Quirk, R.A Gimson, Einar Haugen, Charles Fillmore, Joshua Fishman, leksikograf Hornby i mnogi drugi.

Svi smo bili svjesni Filipovićeva organizacijskog talenta.Kad god se nešto u hrvatskoj filologiji pokretalo, pozivalo se Filipovića u pomoć da podupre, da pokuca na prava vrata, da obrazloži. Djelovao je kao osnivač ili suosnivač  mnogim našim časopisima i mnogima je bio urednik ili član uredništva  (Suvremena lingvistika, Studia Romanica et Anglica Zagrabiensia, Strani jezici, Filologija dr.). Organizacijske sposobnosti  Filipovićeve  nisu ostale nezamijećene ni na međunarodnoj razini, pa su ga Međunarodna asocijacije nastavnika stranih jezika (FIPLV) i Societas Linguistica Europea birale za svoga predsjednika. Moglo bi se očekivati da je osoba ovakve znanstvene i društvene angažiranosti škrto upravljala svojim vremenom. Naprotiv, Rudolf Filipović je bio u dodiru, kako znate, običan čovjek, spreman da sa svakim porazgovori o bilo čemu. U društvu u kojem bi se on našao nije bilo onih zbunjujućih stanki, kad ponestane tema za razgovor. Sve ga je ljudsko zanimalo, o svemu rado raspravljao. I nakon godinu dana od njegova odlaska osjećamo da je za sobom ostavio veliku prazninu. Mi,  suradnici i učenici Rudolfa Filipovića  mogli bismo parafrazirati Shakespearove stihove :

 

They have been at the great feast of languages ,

and stolen the scraps. (Love’s Labour’s Lost,V.i.)

 

i reći, da smo s njime pribivali velikoj gozbi jezika i da smo sa nje pokupili pokoju  mrvicu.

 

 

Slava i hvala Rudolfu Filipoviću.

 

 

 

Damir Kalogjera.

 

 

 

 

 

 

Filipović, Rudolf, anglist

(Zlatar 15.IX.1916 – Zagreb 20. XII.2000.).

Diplomirao je engleski i francuski na Filozofskom fakultetu u Zagrebu 1940.g., a 1945. postavljen je za asistenta na engleskoj katedri. Akad.god.1945/46.proveo je na studiju lingvistike  na Sveučilištu u Shefieldu. Poslije je mnogo puta boravio u Britaniji i u SAD sudjelujući na  skupovima ili obavljajući istraživački rad. Doktorirao je disertacijom Odjeci engleske njiževnosti u Hrvatskoj u 19.stoljeću koja je, nadopunjena novim podacima, objavljena 1972. pod naslovom Englesko-hrvatske kulurne veze kao sinteza višegodišnjih istraživanja. Utemeljuje katedru za engleski jezik, nakon što je izabran za docenta 1950. i usmjeruje je prema suvremenoj lingvistici uvodeći niz novih kolegija. 1957. postaje izvanredni, a 1961.redoviti profesor.

Zaslužan je za promicanje nastave engleskoga jezika u sredjim školama, gdje prije II.svj. rata engleski nije imao tradicije.

Napisao je niz udžbenika engleskoga jezika za srednje škole, kao i Gramatiku engleskog jezika (1951.) koju prevodi na engleski i kao An Outline of English Grammar doživjela je preko dvadeset izdanja. Engleski izgovor  1954.  znatno je pridonio primjeni fonetike u nastavi engleskog jezika.

Znanstveni su mu se interesi kretali u području kontaktne lingvistike te je objavio knjige The Phonemic Analysis of English Loan-Words in Croatian, 1960.,  Kontakti jezika u teoriji i praksi 1970., Teorija jezika u kontaktu 1986. i Anglicizmi u hrvatskom ili srpskom jeziku 1990. Vodio je obiman projekt kontrastivnog proučavanja engleskog i hrvatskoga jezika i uredio velik broj njegovih publikacija.Također je pokrenuo i vodio projekt `Engleski element u evropskim jezicima’. Uredio je Englesko-hrvatski rječnik, koji je doživio preko dvadeset dopunjenih izdanja. Odlikovao se izvanrednim organizacijskim sposobnostima pa je,uz svoj znanstveni rad, i po tome bio međunarodno poznat. Bio je među osnivačima časopisa Studia Romanica et Anglica Zagrabiensia, kao i časopisa Strani jezici, te urednik časopisa Filologija. Bio je član mnogih međunarodnih lingvističkih društava te predsjednik Societas linguistica Europea i Federation internationale de professeurs de langues vivantes . Bio je redoviti član HAZU od 1979. g.

 

Prof. Douglas Ambrose


Department of History

Hamilton College

Clinton, New York 13323

(315) 734-1029 (home)
(315) 859-4134 (work)
dambrose@hamilton.edu

EDUCATION

PhD 1991, State University of New York at Binghamton, Binghamton, New York
Master of Arts 1984, University of Rochester, Rochester, New York
Bachelor of Arts 1979, Rutgers College, New Brunswick, New Jersey

WORK EXPERIENCE

2009-2012 Chairman, Department of History, Hamilton College
2008- Professor of History, Hamilton College
2006-2007 Acting Chairman, Department of History, Hamilton College
2002-2007 The Sidney Wertimer Jr. Associate Professor of History
Fall 2005 Acting Chairman, Department of History, Hamilton College
1997- Associate Professor of History, Hamilton College
1992-1997 Assistant Professor of History, Hamilton College
1991-1992 Visiting Assistant Professor, Department of History, Hamilton College

AWARDS AND SCHOLARSHIPS

2006 Christian Johnson Sabbatical Fellowship, Hamilton College
2003 Selected to participate in the seminar The Political History of the Early Republic: New Challenges, Old Strengths, at Columbia University, sponsored by The Council of Independent Colleges and the Gilder Lehrman Institute of American History
2002 Named the Sidney Wertimer Jr. Associate Professor of History, Hamilton College
1996 Class of 1963 Excellence in Teaching Award, Hamilton College
1994 Hamilton college Nominee, The Carnegie Foundation for the Advancement of Teaching, U.S. Professors of the Year Program.
1992 Mellon Research Fellowship, Virginia Historical Society

TEACHING AND RESEARCH INTERESTS

  • The Old South;
  • Antebellum Southern Intellectual History;
  • Christianity in America;
  • Colonial America;
  • Revolutionary and Early National America.

CONFERENCES ORGANIZED

2008 Co-directed and participated in the the first annual Carl B. Menges colloquium, Liberty and Slavery: The Civil War Between Gerrit Smith and George Fitzhugh, sponsored by the Alexander Hamilton Institute for the Study of Western Civilization and held at the Turning Stone Casino and Resort, April 10-12, 2008.  The conference featured fourteen scholars from around the country and examined the coming of the Civil War through the writings of abolitionist Gerrit Smith and proslavery advocate George Fitzhugh.  Smith and Fitzhugh were related through marriage and corresponded with each other for over twenty years.
2001 Organized and conducted the conference The Life and Legacy of Alexander Hamilton, held at Hamilton College, April 5-7, 2001. The conference featured over 20 scholars from around the country and examined Hamilton’s significance to the history of the early republic and to subsequent American history.

PROFESSIONAL SERVICE

  • Contributor, educational website companion to The American Experience: John and Abigail Adams, WGBH, Boston
  • Board of Editors, Mohawk Valley History.
  • Trustee, Oneida County Historical Society, 1995-2000; Vice President for Historical Activities, 1997-2000.
  • Manuscript reader, The Journal of Southern History
  • Manuscript reader, University of Missouri Press
  • Manuscript reader, University of South Carolina Press
  • Manuscript reader, University Press of Mississippi
  • Manuscript reader, HarperCollins Publishers
  • Manuscript reader, Longman Publishers
  • Chair, Best First Book Prize Committee, The Historical Society (2001)
  • Chair, Melvin Bradford Dissertation Prize Committee, The St. George Tucker Society for Southern Studies, 1997-2007

BIBLIOGRAPHY

– BOOK
Henry Hughes and Proslavery Thought in the Old South (Baton Rouge: Louisiana State University Press, 1996).

– ARTICLES AND BOOK CHAPTERS
– “Modeling the Dedicated Life: Elizabeth Fox-Genovese as Teacher, Mentor, and Friend,” in History & Women, Culture & Faith: Selected Writings of Elizabeth Fox-Genovese, Volume 5: Unbought Grace: An Elizabeth Fox-Genovese Reader, Rebecca Fox and Robert L. Paquette, eds., (Columbia, SC: University of South Carolina Press, 2012).
– “Slavery and Religion,” in Robert L. Paquette and Mark Smith, eds., The Oxford Handbook of Slavery in the Americas (London and New York: Oxford University Press, 2010).
– “Masters,” co-authored with Eugene D. Genovese, in Robert L. Paquette and Mark Smith, eds., The Oxford Handbook of Slavery in the Americas (London and New York: Oxford University Press, 2010).
– “Seeking Truth: Elizabeth Fox-Genovese’s Intellectual Pilgrimage,” in The Christendom Review, Vol. 1, No. 2 (2008; appeared May 2009)
– “Introduction: The Life and Many Faces of Alexander Hamilton,” in Douglas Ambrose and Robert Martin, eds., The Many Faces of Alexander Hamilton: The Life and Legacy of America’s Most Elusive Founder (New York: New York University Press, 2006).
– “Sowing Sentiment: Shaping the Southern Presbyterian Household, 1750-1800,” Georgetown Law Journal Volume 90, No. 1, November 2001, 143-160.
– “Statism in the Old South: A Reconsideration,” in Robert L. Paquette and Louis Ferleger, eds., Slavery, Secession, and Southern History (Charlottesville: University of Virginia Press, 2000).
– “Of Stations and Relations: Proslavery Christianity in Early National Virginia,” in John R. McKivigan and Mitchell Snay, eds., Religion and the Antebellum Debate Over Slavery (Athens: University of Georgia Press, 1998).

– EDITED BOOKS
The Many Faces of Alexander Hamilton: The Life and Legacy of America’s Most Elusive Founding Father co-edited with Robert Martin (New York: New York University Press, 2006; paperback, 2007).

– ENCYCLOPEDIA ENTRIES
– “Southern Intellectual Life, 1838-1877,” in Encyclopedia of American Cultural and Intellectual History (New York, 2001).
–  “Defenses of Slavery,” “Christianity: An Overview,” “Protestantism,” and “Bible: Jewish and Christian Interpretations,” all in The Macmillan Encyclopedia of Slavery (New York, 1998).

– RECENT BOOK REVIEWS
– Review of Albert Taylor Bledsoe: Defender of the Old South and Architect of the Lost Cause by Terry A. Barnhart in The Register of the Kentucky Historical Society, forthcoming.
– Review of America, Empire of Liberty: A New History of the United States by David Reynolds in The Journal of Southern History,  Volume 78, #3, August 2012.
– Review of Majority Rule Versus Consensus: The Political Thought of John C. Calhoun by James Read in Slavery and Abolition, Volume 31, # 4, 2010.
– Review of Conjectures of Order: Intellectual Life and the American South, 1810-1860 by Michael O’Brien in American Historical Review, Volume 110, #2, April 2005.
– Review of All That Makes a Man: Love and Ambition in the Civil War South by Stephen W. Berry III in Journal of Southern History, Volume 70, #4, November 2004.
– Review of The Counterrevolution of Slavery: Politics and Ideology in Antebellum South Carolina by Manisha Sinha in Slavery and Abolition, Volume 23, #3, December 2002.
– Review of Volumes XXIV and XXV of The Papers of John C. Calhoun edited by Clyde Wilson and Shirley Bright Cook in Pennsylvania Magazine of History and Biography, Volume CXXV, #4, October 2001.
– Review of Black Judas: William Hannibal Thomas and The American Negro by John David Smith in Slavery and Abolition, Volume 22, #2, August 2001.
– Review of “Right or Wrong, God Judge Me,” The Writings of John Wilkes Booth edited by John Rhodehamel and Louise Taper in Slavery and Abolition, Volume 19, #3, December 1998.
– Review of Yankee Town, Southern City: Race and Class Relations in Civil War Lynchburg by Steven Elliott Tripp in Labor History, Volume 39, #1, February 1998.
– Review of Slavery in North Carolina, 1748-1775 by Marvin L. Michael Kay and Lorin Lee Cary in Journal of Social History, Volume 31, #1, Fall 1997.

CONFERENCE PARTICIPATION
– Invited Participant, “Slavery and Southern History: The Work of Eugene D. Genovese,” at Princeton University, Princeton, NJ, 25 March 2011.
– Invited Participant, Alexander Hamilton Institute’s Third Annual Carl B. Menges Colloquium, “Dedicated to a Proposition?: Examining the Relation between the Declaration of Independence and the Constitution,” Verona, NY, 15-18 April 2010.
– Invited Participant: Liberty Fund Conference, “”Liberty and Responsibility in Bertand de Jouvenel’s The Pure Theory of Politics,” Savannah, GA, 21-24 January 2010.
– Invited Participant: T.R.R. Cobb Forum on Southern Jurisprudence, “Liberty and Slavery:  The Challenge of T. R. R. Cobb,” Athens, GA, 20-23 August 2009. 
– Invited Participant:  Liberty Fund Conference, “Alexander Hamilton on Executive Power as the Engine of Liberty,” Indianapolis, IN, 11-14 June 2009.
– Invited Participant: Liberty Fund Conference, “James Graham Wilson and the Spanish Traditionalists,” Savannah, GA, 17-20 January 2009.

SCHOLARLY PAPERS PRESENTED
– “’Man’s mind is notoriously fallible’:  Robert L. Dabney’s Critique of Alexander Campbell,” presented at the Alexander Campbell Symposium, Bethany College, West Virginia, 25 October 2003.
– “Sowing Sentiment: Shaping the Southern Presbyterian Household, 1750-1800,” presented at “Justice, Democracy, and Humanity: A Celebration of the Work of Mark Tushnet,” Georgetown University Law Center, 30 March 2001.
– “Hollywood and the American Revolution,” presented at “The Changing Meaning of the American Revolution,” Marist College, 7 October 2000.
– “The Early National Roots of Proslavery Presbyterianism,” presented at the Brunel/Cambridge Early American Colloquium at Brunel University, London, England, 28 June 1999.
– “Slavery and Southern Culture,” presented at the American Moments Teacher Institute Program, Springfield Museum of Fine Arts, Springfield, Massachusetts, 15 July 1998.
– “The Role of the State in the Thought of Henry Hughes and James Henley Thornwell,” presented at the Ninth Annual Meeting of the Southern Intellectual History Circle, Cambridge University, 16 May 1996.
– “The Economic Defense of Slavery and its Proslavery Critics,” presented at the annual meeting of the Association for Economic and Business History, Savannah, Georgia, 27 April 1996.
– “Proslavery Christianity in Early National Virginia,” presented at the 16th Annual Meeting of the Society for Historians of the Early National Republic, 17 July 1994.

RECENT PUBLIC TALKS AND PRESENTATIONS
– “God and the Home Front: Religious Perceptions of the Civil War, 1861-1865,” presented to the General Daniel Butterfield Civil War Roundtable, Whitestown, New York, 7 November 2011.
– “’We are Two Peoples’: Southern Nationalism and the Coming of the Civil War,” presented as part of the series “The American Civil War: A History of Ordinary People In Extraordinary Times,” at Camden County College, Blackwood, NJ, 21 September 2011.
– “Roger Williams’s Dilemmas: Navigating Church and State in Early America,” presented at the Erasmus Institute of Liberal Arts, Canterbury, NH, 24 October 2010.
– “’We are Two Peoples’: Southern Nationalism and the Coming of the Civil War,” presented at the Onondaga County Civil War Roundtable, 17 December 2009.
– “’The Past is Another Country’: History and the Liberal Arts,” presented at the Erasmus Institute of Liberal Arts, Manchester, NH 4 December 2009.
– “’The Past is Another Country’: Reflections on History and the Humanities,” presented at the NEH-Sponsored Faculty Development Initiative, “From Inquiry to Innovation: Integrating the Humanities into General Education,” Hostos Community College, CUNY, 30 October 2009.
– “Of Civil Relations and Civil War: The Strange and Revealing Correspondence of Peterboro’s Gerrit Smith and Virginia’s George Fitzhugh,” presented to the Little Thinkers, Hamilton College, 15 May 2008.
– “Southerners Against the South: The Opposition to Slavery in the Old South,” presented to the General Daniel Butterfield Civil War Roundtable, Whitestown, New York, 3 March 2008.
– “Southern Nationalism and the Coming of the Civil War,” presented at the Abner Doubleday Civil War Roundtable, Milford, New York, 30 April 2007. 
– “Missionaries to the Indians of the Mohawk Valley,” Keynote Address, The Association of Public Historians of New York State, 2007 Spring Conference, Utica, New York, 29 April 2007.
– “The Perils of Posterity: Alexander Hamilton and the Politics of Reputation,” Keynote Address celebrating the NEH exhibit, “Alexander Hamilton: The Man Who Made Modern America,” Cy-Fair College, Houston, Texas, 25 January 2007.
– “George Washington, Alexander Hamilton, and the Economic Crisis of the Early Republic,” presented at the Fairfax County Public Schools’ Teaching American History Grant Program: “Securing the Blessings of Liberty,” Mount Vernon, Virginia, 17 January 2007.
– “The Many Faces of Alexander Hamilton,” Panel Discussion (with Robert Martin and Richard Brookhiser), New-York Historical Society, New York, New York, 21 September 2006.
– “‘We Have Sinned, and God Has Smitten Us’: The White South’s Response to Defeat,” presented to the General Daniel Butterfield Civil War Roundtable, Utica, New York, 7 August 2006.
– “Samuel Kirkland: Missionary, Patriot, Founder,” presented at the dedication of the New York State Historical Marker commemorating the founding of Hamilton College, Clinton, New York, 1 July 2006.
– “Charles Finney and the Burned-Over District,” presented as part of the Oneida Community Mansion House’s lecture series, “Central New York in the 19th Century,” Oneida, New York, 1 November 2005.
– “The Plantation on the Hill: The South’s Vision of a Slaveholding Civilization,” presented to the General Daniel Butterfield Civil War Roundtable, Utica, New York, 7 March 2005.
– “Oneida County and the Second Great Awakening,” Oneida County Historical Society, Utica, New York, 20 November 2004.

 

dr. sc. Jelena Šesnić, izv. prof.


Biografija

2012.
izvanredni profesor
2011.-2013.
pročelnica Odsjeka za anglistiku
2006.
docent
2005.
doktorat iz filologije
2001.
magisterij
1997.
diploma Filozofskoga fakulteta u Zagrebu

Područja istraživanja
Američka književnost 19. i 20. stoljeća, metodologija američkih studija, feministička i rodna teorija, psihoanalitička teorija, postkolonijalni pristupi, književne i kulturne prakse anglofone hrvatske dijaspore

Preddiplomski kolegiji
Aspekti američkoga romantizma; Rat, rekonstrukcija, transformacija: am. knjiž. 1860-1914; Američki roman 19. stoljeća; Američki Bildungsroman 19. i 20. stoljeća; Američko žensko pismo 19. stoljeća

Diplomski kolegiji
Hrvatsko-američka etnička književnost; Suvremena američka etnička književnost; Povijest i pamćenje u suvremenom američkom romanu; Povijest i metodologija američkih studija 2

Postdiplomski kolegiji
Etnički, nacionalni i transnacionalni identiteti u eri globalizacije; Povijest i pamćenje u suvremenom američkom romanu; Kapitalistički modernitet i američko žensko pismo

Ostalo
– Članica uredništva Književne smotre i Borderlands (e-časopis Assoc. for American Studies in Southeast Europe-AASSEE)
– Lipanj 2011. sudionica, Forum for Young Researchers, European Science Foundation, National University of Ireland
– 2010. su-osnivačica i tajnica Hrvatskoga udruženja za američke studije (HUAmS)
– Zimski semestar 2009/10. Erasmus gost predavač na Sveučilištu u Grazu

 Odabrana Bibliografija

Knjige:
Mračne žene. Prikazi ženstva u američkoj književnosti (1820.-1860.). Zagreb: Leykam International, 2010.
From Shadow to Presence: Representations of Ethnicity in Contemporary American Literature. Amsterdam, New York: Rodopi, 2007.

Uredničke knjige:
Siting America/ Sighting Modernity: Essays in Honor of Sonja Bašić. Ed. Jelena Šesnić. Zagreb: FF Press, 2010.

Članci u knjigama i zbornicima:
– “Franz Kafka, Paul Auster and the End of the American Century“. Facing the Crises: Anglophone Literature in the Postmodern World. Eds. Ljubica Matek and Jasna Poljak Rehlicki. Newcastle upon Tyne: Cambridge Scholars Publishing, 2014. 49-69.
– „Croatian American Literature as a Transculturated Discourse“. East Central Europe in Exile. Volume 2: Transatlantic Identities. Ed. Anna Mazurkiewicz. Newcastle upon Tyne: Cambridge Scholars Publishing, 2013. 13-29.
– „Romantičarska estetika i kulturno-nacionalna politika na primjerima iz hrvatskoga i američkoga kanona: ilirski i američki ‘domoroci‘“. Komparativna povijest hrvatske književnosti. Zbornik radova XIV. (Romantizam-ilirizam-preporod) sa znanstvenog skupa održanog od 29. do 30. rujna 2011. godine u Splitu. Pavlović, Cvijeta, Vinka Gluničić-Bužančić i Andrea Meyer-Fraatz (ur.). Split-Zagreb : Književni krug Split, Odsjek za komparativnu književnost Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, 2012. 132-48.
– „Croatian Canadian Literature—emigrant, ethnic or diasporic?“. Migration, Globalization, Hybridity: Canadian and Croatian Experiences/ Migration, globalisation, hybridité: expériences canadiennes et croates. Eds. Gordan Matas and Biljana Kostadinov. Split: Faculty of Philosphy, Croatian Canadian Academic Society, 2011. 179-96.
– “Contemporary Croatian Film and the New Social Economy”. Growing Up Transnational: Identity and Kinship in a Global Era. Eds. May Friedman and Silvia Schultermandl. Toronto: Toronto UP, 2011. 103-18.

Članci u znanstvenim časopisima:
– “Nacionalna fantazija i kultura pamćenja američkih devedesetih u romanu Leviathan Paula Austera“. Književna smotra XLVI 171 (1): 67-75.
– „Situating H.D. Thoreau’s Walden within Post-Exceptionalist American Studies. Exceptionalism Reconsidered.“ Borderlands: Journal of Anglo-American Studies. 2 (2013): 27-43. http://serbianamericanstudies.rs/wp-content/uploads/2013/04/BORDERLANDS-2013-final.pdf

– „Roman Ragtime i američka popularna kultura u kategorijama frankfurtske škole“. Književna smotra 161-162 (3-4) XLIII (2011): 5-16.
– „Dreams Deferred: The Concept of the US-Mexican Borderlands between the Global North and the South“. Americana. E-journal of American Studies in Hungary. Vol. VII. No. 1 (Spring 2011). URL: http://americanaejournal.hu/vol7no1/sesnic

Za cjelovitiju bibliografiju vidi http://bib.irb.hr/lista-radova?autor=236460

 

 

 

 

 

 

 

 

Dr. sc. Sonja Bašić, prof. emerita – Potpuna bibliografija

Books
Veliki anglo-američki pripovjedači našeg doba. Biblioteka književna smotra, ur. Irena Lukšić, Zagreb: Hrvatsko filološko društvo, 2012.
– Subverzije modernizma: Joyce i Faulkner. Zagreb: Biblioteka L, Zavod za znanost o književnosti Filozofskoga fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, 1996.

Editorial work and significant contributions in literary compendiums
Strani pisci: književni leksikon.
Ed. Viktor Žmegač et al. Zagreb: Školska knjiga , 1968.
Edgar Allan Poe u hrvatskoj i srpskoj književnosti.
Diss. Rad 365 (1972) 135-256.
Introduction. Edgar Allan Poe: Crni mačak. Zagreb: Školska knjiga, 1974.
“Američka književnost 20. stoljeća.” Povijest svjetske književnosti. Vol. 6. Zagreb: Mladost, 1976. 327-98.
“Osnovne odrednice u razvoju američkog pjesništva.” Zlatna knjiga američkog pjesništva. Ed. Antun Šoljan. Zagreb: Nakladni zavod Matice hrvatske, 1980.
“Život i djelo Williama Faulknera.” Izabrana djela Williama Faulknera. Ed. Šima Balen. Zagreb: Globus, 1977: 15-109. (Second edition 1988: 201-96)
Editor, afterword, commentary. Edgar Allan Poe: Djela. Vol. 1-3. Zagreb: Matica hrvatska, 1986.
Leksikon stranih pisaca. Zagreb: Školska knjiga, 2001.
Leksikon svjetske književnosti: Djela. Ed. Dunja Detoni-Dujmić. Zagreb: Školska knjiga, 2004.
Leksikon svjetske književnosti: Pisci. Ed. Dunja Detoni-Dujmić. Zagreb: Školska knjiga, 2005.

Contributions in anthologies and journals
“Edgar Allan Poe in Croatian and Serbian Literature.” SRAZ 21/22 (1966): 305-19.
“Northrop Frye kao mitski i arhetipski kritičar,” Umjetnost riječi 3 (1970): 353-85.
“Antun Gustav Matoš prema Edgaru Allanu Poeu,” Hrvatska književnost prema evropskim književnostima. Liber, Zagreb 1970. 393-15. (Reprinted from Forum 1/2 (1969): 193-214)
“Saul Bellow: portret pisca.” Književna smotra 4 (1970): 68-73.
“Walt Whitman in Yugoslavia.” Walt Whitman in Europe Today. Ed. R. Asselineau and W. White. Detroit: Wayne State University Press, 1972. 24-26.
“William Faulkner: portret pisca.” Književna smotra 10 (1971/1972): 47-54.
“Love and Politics in James’s Bostonians: A Note on Motivation.” SRAZ 33/36 (1972/1973): 293-303.
“William Carlos Williams i srednja generacija američkih pjesnika.” Dometi 3 (1975): 30-39.
“Od Sylvije Plath do Jamesa Tatea.” Forum 7-8 (1975): 162-69.
“John Barth’s Acrobatic Games: An Analvsis of Lost in the Funhouse.SRAZ 40 (1975): 113-33. (Reprinted in Yugoslav Perspectives on American Literature. Ed. James L. Thorson. Ann Arbor: Ardis 1980. 185-207.)
“Novi američki anti-realisti.” Forum 45 (1976): 845-876.
“Henry James Between Old and New. An Interpretation of The Wings of the Dove.” SRAZ 41-42 (1976): 333-75.
“Oganj i led Joyceova Uliksa.” Književna smotra 45 (1982): 23-37.
“Joyce’s Fire and Ice: The Reader of Ulysses between Involvement and Distanciation.” SRAZ 1/2 (1981): 367-95.
“Od realističkog iluzionizma do naratologije: pripovjedačke gledište između Jamesa i Genettea.” Umjetnost riječi 3/4 (1982): 213-28.
“From James’ Figures to Genette’s Figures. Point of View and Narratology.” Revue francaise d’etudes americaines 17 (1983): 201-15.
“American Fiction after World War II and the Concept of Formula Literature.” SRAZ 28 (1983): 45-64.
“Eliot jučer i danas.” Književna smotra 50 (1983): 9-14. (Reprinted as Introduction in T.S. Eliot, Izabrane pjesme. Ed. Antun Šoljan. Zagreb: Zora, 1991)
“Norman Mailer. Portret pisca.” Književna smotra 51/52 (1984): 8-18.
“Faulkner’s Narrative Discourse. Mediation and Mimesis.” New Directions in Faulkner Studies. Ed. Doreen Fowler and Ann J. Abadie. Jackson: University of Mississippi, 1984. 302-22.
“Telling the Stream and Streaming the Tale. Narrative Juxtapositions and Fusions in Faulkner’s Absalom, Absalom.” SRAZ 29/30 (1984/1985): 89-105.
“Transparent or Opaque? The Reader of Ulysses Between Involvement and Distanciation.” International Perspectives on James Joyce. Ed. Gottlieb Gaiser. Troy, NY: The Whitston Publishing Company, 1986. 106-32.
“The Narrative of Jovce’s Ulysses: Modernist Mainstream, Postmodernist Source.” SRAZ 31/32 (1986/1987): 33-47.
“Prilog diskusiji o postmodernizmu i dekonstrukciji.” Umjetnost riječi 31 (1987): 77-84.
“Hemingway i emocije.” Književna smotra 67/68 (1987): 23-28.
“Hemingway’s Modernism: Troping and Narrating.” Hemingway e Venezia. Ed. Sergio Perosa. Firenze: Leo S. Olschki editore, 1988. 111-18.
Dubliners: Early Subversions.” SRAZ 33 (1988): 111-33.
“Faulkner’s Narrative: Between Involvement and Distancing.” Faulkner’s Discourse: An International Symposium. Ed. Lothar Honnighausen. Tubingen: M. Niemeyer Verlag, 1989. 141-48.
“A Book of Many Uncertainties: Joyce’s Dubliners.” Style 25.3 (1991): 350-77.
“Hemingway and Emotion.” Sentimentality in Modem Literature and Culture. Ed. Winfried Herget. Tubingen: Gunther Narr Verlag, 1991. 187-205.
“Nagovještaji modernizma: Joyceovi Dublinci.” Književna smotra 22.91 (1990): 3-17.
“Slobodni neupravni stil (s primjerima iz Jovcea):” Umjetnost riječi 35.2 (1991): 107-34.
“Free Indirect Joyce: Authorial, Figural, Parodic?” SRAZ 36/37 (1991/1992): 271-86.
“Parody and Metafiction: Ulysses and The Hamlet.” Faulkner, His Contemporaries, and His Posterity. Ed. Waldemar Zacharasiewicz. Tubingen: Francke Verlag, 1993. 41-56.
“History as Vampire. James Joyce, William Faulkner and Miroslav Krleža.” Transatlantic Encounters. Studies in European-American Relations. Presented to Winfried Herget. Ed. Udo J. Hebel and Karl Ortseifen. Trier: Wissenschaftlicher Verlag Trier, 1995. 245-56.
“Vampir povijesti: Joyce, Faulkner i Krleža.” Republika 52.5/6 (1996): 123-34.
“Stories vs. Novels: The Narrative Strategies.” William Faulkner’s Short Fiction: An International Symposium. Ed. Hans H. Skei. Oslo: Solum Forlag, 1997.
“A Book of Many Uncertainties: Joyce’s Dubliners.” ReJoycing: New Readings of Dubliners. Ed. Rosa Bollettieri Bosinelli and Harold F. Mosher Jr. Lexington: The University Press of Kentucky, 1998.
Editor and Introduction. William Faulkner: Buka i bijes i Kad ležah na samrti. Zagreb: Školska knjiga, 1998.
“Poe in Croatia.” Poe Abroad: Influence. Reputation. Affinities. Ed. Lois Davis Vines. Iowa City: University of Iowa Press, 1999.
“Antun Gustav Matoš.” Poe Abroad: Influence. Reputation. Affinities. Ed. Lois Davis Vines. Iowa City: University of Iowa Press, 1999.
“William Faulkner.” Čuvari književnog nasljeđa l (hrvatski esejisti o književnosti 20. stoljeća). Ed. Tea Benčić. Zagreb: Tipex, 1999.
“Faulkner and Joyce: A Joint Narrative/Stvlistic Protocol.” SRAZ 42 (1997): 13-25.
“Faulkner’s Myriad.” Etudes faulkneriennes 2 (2000): 43-48.
Go Down, Moses: Subversion and Beyond.” SRAZ 45/46 (2000/2001): 373-92.
“The Reception of James Joyce in Croatia.” The Reception of James Joyce in Europe. Volume I: Germany, Northern and East Central Europe. Ed. Geert Lernout and Wim Van Mierlo. London, New York: Thoemmes Continuum, 2004. 178-86.
“Perfume of texts, subversive embraces. A personal retrospect involving ‘formalist’ readings of Ulysses.” SRAZ 50 (2005): 133-44. (Also published in Bloomsday 100, 19th International James Joyce Symposium. Ed. Niall O’Driscoll. Dublin, The Joyce Centre, 2005. CD-ROM.)
“Miomiris teksta, subverzivni zagrljaji. Osobni pogled na formalistička čitanja Uliksa.” Umjetnost riječi 2/3 (2006): 255-67.
“Moj Joyce. Osobna ispovijed o mojih dvadeset godina s Uliksom.” Umjetnost riječi 50 (2006): 255-68.
“James Joyce u Hrvatskoj.” Irsko ogledalo za hrvatsku književnost. Ed. Ljiljana Gjurgjan and Tihana Klepač. Zagreb: FF Press, 2007. 153-68.

Other articles and reviews
“Engleski roman: kritičke studije Arnolda Kettlea.” Telegram 122 (1962): 5.
“Stanley Edgar Hyman: The Armed Vision.” Umjetnost riječi 1/2 (1962): 125-27.
“J. Stanonik: Moby Dick, the Myth and the Symbol.” SRAZ 15/16 (1963): 246-47.
“Mudra budala ili humanist našeg doba (review of Saul Bellow, Herzog).” Telegram 358 (1967): 4.
“Salingerov junak: mini-svetac, slabić i klaun (review of J.D. Salinger, Devet novela).” Književna smotra 2 (1969/1970): 82-84.
“Philip Wheelwright: The Burning Fountain.” Umjetnost riječi 1 (1971): 86-89.
“Nepouzdani pripovjedač Ive Vidana.” Književna smotra 11 (1972): 91-94.
“Grad od riječi (review of Tony Tanner, City of Words)” Književna smotra 15 (1973): 82-85.
“Sedam puta Poe (review of Daniel Hoffmann, Poe…)” Književna smotra 17 (1973): 98-100.
“Mala prevodilačka balada (review of Bernard Malamud, Stanar)” Forum 9 (1974): 531-37.
Entries on twenty English poets in Antologija evropske lirike od srednjeg vijeka do romantizma. Ed. Nikola Milićević. Zagreb: Školska knjiga, 1974.
“Crni humor Kurta Vonneguta.” Književna smotra 20 (1975): 90-92.
“Francis Scott-Fitzgerald i Veliki Gatsby.” 15 dana 1/2 (1975): 44-47.
“Misliti osjećaj i osjećati misao: T.S. Eliot kao pjesnik.” 15 dana 8 (1975): 27-32.
“Goli i živi: Mailer.” Književna smotra 30 (1978): 89-92.
Afterword. William Faulkner: Svetište. Zagreb: Liber, 1978. 205-211 .
Afterword. E. A. Poe: Doživljaji Arthura Gordona Pyma. Zagreb: Liber, 1978. 337-44.
Afterword. John Dos Passos: Manhattan Transfer. Zagreb: Liber, 1978. 337-44.
Afterword. Norman Mailer: Goli i mrtvi. Zagreb: Liber, 1978. 647-53.
Afterword. James Jones: Tanka crvena crta. Zagreb: Liber, 1980. 221-27.
Selection, commentary and short essays on ten American novels in the anthology 100 romana. Ed. Antun Šoljan. Zagreb: Mladost, 1982.
Commentary and short essays on P.B. Shelley, E.A. Poe, John Keats and T.S. Eliot in the anthology 100 pjesnika svijeta. Ed. Antun Šoljan. Zagreb: Mladost, 1984.
“Pet suvremenih ženskih romana.” Književna smotra 40 (1980): 89-93.
“Mary Hemingway: Kako je bilo.” Književna smotra 47/48 (1982): 129-132.
“Zakašnjenje od sedam godina (review of John Irving, Svijet po Garpu)” Republika 42.11/12 (1986): 1457-60.
“Edgar Allan Poe, junak našeg doba.” Književna smotra 61/62 (1986): 11-18.
“Prva lekcija (review of John Hawkes, Umjetnik strasti)” Republika 45.3/4 (1989): 269-72.
“Marc Chénetier: Critical Angles (book review)” Journal of Modern Literature 14.2/3 (1987): 240.
“Philip F. Herring: Joyce’s Uncertainty Principle (book review)” South Central Review 6.1 (1989): 87-89.
“Nabokov, Vladimir Vladimirovič: Lolita: zbilja u retrovizoru.” Velikani naše epohe. Ličnosti i djela druge polovice XX. stoljeća. Ed. Ratko Vince. Zagreb: Hrvatski radio, 1994: 482-85.
“Pisac/prevodilac Antun Šoljan i američka poezija (Skica veće cjeline).” Prevođenje kulturâ: zagrebački prevodilački susreti 2003. Ed. Iva Grgić. Zagreb: Društvo hrvatskih književnih prevodilaca, 2005: 65-71.

 

 

dr. sc. Sonja Bašić, prof. emerita

Biografija

Dr. sc. Sonja Bašić, professor emerita, školovala se na Filozofskome fakultetu u Zagrebu, gdje je doktorirala tezom „Edgar Allan Poe u hrvatskoj i srpskoj književnosti“, da bi potom bila izabrana u zvanje docenta (1971), izvanrednog profesora (1978), redovitog profesora (1984) te redovitog profesora u trajnom zvanju (1996). 2003. dodijeljena joj je počasna titula professor emerita.

Suosnivačica je Katedre za amerikanistiku (1982) i Poslijediplomskih Američkih studija (1986), kojima je na čelu od 1992.  kao predstojnica Katedre i voditeljica studija koji su u jeku rata  morali biti premješteni iz Dubrovnika u Zagreb, gdje je 1997-2004.  zaživio obnovljeni Poslijediplomski studij.

Od 1992. do 1994. profesorica Bašić obnaša dužnost dekanice Filozofskoga fakulteta, prve žene u povijesti na toj funkciji. 1991. dobitnica je Povelje Filozofskoga fakulteta.

Tijekom karijere usavršavala se na brojnim ustanovama u inozemstvu, među njima na vodećim američkim sveučilištima: Columbia University i New York University (New York), Post-doctoral Fellow na Yale University (stipendija American Council of Learned Societies). Kao gost-profesor držala je jednosemestralni kolegij iz modernog američkog romana na New York University (1985), te u proljetnom semestru boravila kao gost profesor s dva kolegija na A&M University, Texas.

Sonja Bašić član je mnogih stručnih udruga u Hrvatskoj (Matica hrvatska, Hrvatsko društvo književnih prevodilaca i dr.) i inozemstvu (James Joyce Foundation, European Association for American Studies). Sudjelovala je u uredništvima niza časopisa (tajnica, zatim član uredništva Književne smotre od osnutka; članica uređivačkoga savjeta Journal of Modern Literature; članica uredništva SRAZ-a). Od 1966. do 1973. obnašala je dužnost tajnice Hrvatskoga centra PEN-a i kao takva bila potpisnicom Deklaracije o nazivu i položaju hrvatskog književnog jezika. Nakon sloma Hrvatskoga proljeća, i nemogućnosti da se olakša položaj zatvorenih pisaca, dala je 1973. ostavku na funkciju uz tadašnjeg predsjednika Hrvatskoga PEN-a Antuna Šoljana. Jedna je od dvanaest članova skupštine IUC-a u Dubrovniku koju su svojim potpisima omogućili obnavljanje te institucije u R Hrvatskoj.

Kao istaknuta književna prevoditeljica prisutna je osobito prijevodima dvadesetak kazališnih komada koji se izvode u kazalištima širom Hrvatske.

Kao predavač uvela je i prakticirala inovativni, interaktivni i seminarski oblik nastave, desetljećima prije zahtjeva bolonjske reforme te je svojim brojnim i raznovrsnim kolegijima iz engleske i američke književnosti 19. i posebice 20. stoljeća odgojila generacije hrvatskih anglista i amerikanista. Uspostavila je i uspješno održavala veze se kolegama u struci, napose veze sa srodnim amerikanističkim katedrama u svijetu. Osobito se ističe suradnja s katedrama ili institutima za američke studije u Grazu, Münchenu, Mainzu, Berlinu, Oslu, Bergenu, Parizu te nekoliko sveučilišta u SAD-u.

Znanstvena djelatnost profesorice Bašić vidljiva je ne samo u objavljenim radovima, brojnim gostovanjima i izlaganjima u zemlji i inozemstvu, nego ponajprije u istraživanjima vezanima uz dva projekta: „Modernističke subverzije: Joyce i Faulkner“ (1991-96); glavni je istraživač na projektu „Suodnosi hrvatske i anglofonih književnosti u 20. stoljeću“ (1997-2002).

 

Područja istraživanja

Znanstveni interes prof. Bašić usmjeren je na proučavanje američke književnosti kasnog 19. stoljeća i 20. stoljeća. Posebno valja izdvojiti njezino istraživanje djela Williama Faulknera. Izuzetno je vrijedan i njezin doprinos proučavanju Jamesa Joycea, kao i njezin pristup povijesno-teorijskim aspektima anglo-američkog modernizma i teoriji naracije.

Prediplomski kolegiji
Američke šezdesete: književnosti i kultura

Diplomski kolegiji
Angloamerički modernizam: proza i poezija

Izabrana bibliografija:

Knjige
Veliki anglo-američki pripovjedači našeg doba. Biblioteka književna smotra, ur. Irena Lukšić, Zagreb: Hrvatsko filološko društvo, 2012.
– Subverzije modernizma: Joyce i Faulkner. Zagreb: Biblioteka L, Zavod za znanost o književnosti Filozofskoga fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, 1996.

Autor, urednik i priređivač
• “Osnovne odrednice u razvoju američkog pjesništva.”(Uvod)  i komentari uz 52 američka pjesnika. Zlatna knjiga američkog pjesništva. Ur. Antun Šoljan. Zagreb: Nakladni zavod Matice hrvatske, 1980.
• “Život i djelo Williama Faulknera.” Izabrana djela Williama Faulknera. Ur. Šima Balen. Zagreb: Globus, 1977: 15-109. (Second edition 1988: 201-96)
• Urednik, predgovor, bilješke. Edgar Allan Poe: Djela. Vol. 1-3. Zagreb: Matica hrvatska, 1986.

Članci u zbornicima i časopisima
• “Henry James Between Old and New. An Interpretation of The Wings of the Dove.” SRAZ 41-42 (1976): 333-75.
• “From James’ Figures to Genette’s Figures. Point of View and Narratology.” Revue francaise d’etudes americaines 17 (1983): 201-15.
• “Faulkner’s Narrative Discourse. Mediation and Mimesis.” New Directions in Faulkner Studies. Ed. Doreen Fowler and Ann J. Abadie. Jackson: University of Mississippi, 1984. 302-22.
• “Transparent or Opaque? The Reader of Ulysses Between Involvement and Distanciation.” International Perspectives on James Joyce. Ed. Gottlieb Gaiser. Troy, NY: The Whitston Publishing Company, 1986. 106-32.
• “Faulkner’s Narrative: Between Involvement and Distancing.” Faulkner’s Discourse: An International Symposium. Ed. Lothar Honnighausen. Tubingen: M. Niemeyer Verlag, 1989. 141-48.
• “A Book of Many Uncertainties: Joyce’s Dubliners.” Style 25.3 (1991): 350-77.
• “Hemingway and Emotion.” Sentimentality in Modem Literature and Culture. Ed. Winfried Herget. Tubingen: Gunther Narr Verlag, 1991. 187-205.
• “Slobodni neupravni stil (s primjerima iz Joycea):” Umjetnost riječi 35.2 (1991): 107-34.
• “Parody and Metafiction: Ulysses and The Hamlet.” Faulkner, His Contemporaries, and His Posterity. Ed. Waldemar Zacharasiewicz. Tübingen: Francke Verlag, 1993. 41-56.
• “History as Vampire. James Joyce, William Faulkner and Miroslav Krleža.” Transatlantic Encounters. Studies in European-American Relations. Presented to Winfried Herget. Ed. Udo J. Hebel and Karl Ortseifen. Trier: Wissenschaftlicher Verlag Trier, 1995. 245-56.
• “Poe in Croatia.” Poe Abroad: Influence. Reputation. Affinities. Ed. Lois Davis Vines. Iowa City: University of Iowa Press, 1999.
• “Faulkner’s Myriad.” Etudes faulkneriennes 2 (2000): 43-48.
• “The Reception of James Joyce in Croatia.” The Reception of James Joyce in Europe. Volume I: Germany, Northern and East Central Europe. Ed. Geert Lernout and Wim Van Mierlo. London, New York: Thoemmes Continuum, 2004. 178-86.
•  “Perfume of texts, subversive embraces. A personal retrospect involving ‘formalist’ readings of Ulysses.” SRAZ 50 (2005): 133-44. (Also published in Bloomsday 100, 19th International James Joyce Symposium. Ed. Niall O’Driscoll. Dublin, The Joyce Centre, 2005. CD-ROM.)

Opširnija bibliografija

 

 

dr. sc. Renata Geld, docent

Biografija

2014. predstojnica Katedre za metodiku nastave engleskoga jezika
2013. docent na Odsjeku za anglistiku (Filozofski fakultet, Sveučilište u Zagrebu)
2012. naslovni docent (Sveučilište u Zadru)
2011. znanstveni suradnik u interdisciplinarnom polju metodike nastave engleskog jezika
2011. znanstveni suradnik u interdisciplinarnom polju kognitivne znanosti
2009. doktorat iz primijenjene (kognitivne) lingvistike / usvajanja drugoga jezika
2002.-danas zaposlena na Katedri za metodiku
2000. postgradute certificate in TEFL (The University of Reading)
1996. diplomirala engleski jezik i književnost  na Filozofskom fakultetu
1996.-2002. nastavnik engleskog jezika i voditelj programa za engleski jezik (Aliter)

Područja istraživanja

kognitivni aspekti ovladavanja drugim jezikom; primijenjena kognitivna lingvistika; kognitivna gramatika; odnos jezika i kognicije; konceptualizacija, predočavanje i konstruiranje jezičnoga značenja kod slijepih.

Diplomski kolegiji
Primjena kognitivne lingvistike u učenju i poučavanju drugoga jezika;
Učenici s posebnim potrebama: sljepoća i ovladavanje drugim jezikom;
Jezik i kognicija: od teorije do primjene;
Poučavanje engleskoga kao stranog jezika;
Praktikum;
Proces ovladavanja jezikom;
Usvajanje drugoga jezika

Doktorski kolegiji
Metode istraživanja u glotodidaktici;
Kognitivna gramatika u učenju i poučavanju inoga jezika;
Sljepoća i ovladavanje inim jezikom

Ostalo
Članica znanstvenih projekata:

–  English in Croatia (No 0130514)
– Acquisition of English from the early age: analysis of learner language (No 130-1301001-0988)

Članstva:
www.hdpl.hr
www.hupe.hr

http://www.cognitivelinguistics.org
HDAS – Hrvatsko društvo za anglističke studije (Tajnica HDAS-a)

Međunarodna suradnja:
2008  – gost predavač na Filozofskom fakultetu Autonomnog nacionalnog sveučilišta u Mexico Cityju (UNAM) (intenzivni izborni predmeti, međunarodna suradnja Zagreb-Mexico City)
2006 – gost predavač na Filozofskom fakultetu Autonomnog nacionalnog sveučilišta u Mexico Cityju (UNAM)  (intenzivni izborni predmeti, međunarodna suradnja Zagreb-Mexico City); gost istraživač na Filozofskom fakultetu i Filološkom institutu (UNAM)
2005  – gost istraživač na Autonomnom sveučilištu u Querétaru (UAQ, Querétaro, Mexico)
2004  – gost istraživač na Kalifornijskom sveučilištu u Santi Barbari (UCSB, USA)

Nagrade:
2011/2012 Fulbright (postdoktorska stipendija) – Cognitive Science Department, Case Western Reserve University
2007  Best student paper of the 10th International Cognitive Linguistics Conference (Krakow 2007) (u suatorstvu s Mateuszom Milanom Stanojevićem)
2006  University of Zagreb Award for Promoting International Cooperation (zajedno s ostalim članicama Katedre za metodiku)

Odabrana bibliografija:
1. Geld, Renata (u suatorstvu s Ricardom Maldonadom): Strategic construal of in and out in English PVs // Language Value, 3 (1),  Multiword patterns: considering phrasal verbs and their underlying semantic systems. Servei de Publicacions de la Universitat Jaume I: Castelló, Spain, 2011, pp. 76-113. http://www.languagevalue.uji.es/index.php/languagevalue
2. Geld, Renata: Topological and lexical determination in English PVs, // Language Value, 3 (1),  Multiword patterns: considering phrasal verbs and their underlying semantic systems. Servei de Publicacions de la Universitat Jaume I: Castelló, Spain, 2011, 49-75. http://www.languagevalue.uji.es/index.php/languagevalue 
3. Geld, Renata:
Konceptualizacija i vidovi konstruiranja značenja: temeljne kognitivnolingvističke postavke i pojmovi [Conceptualization and aspects of construal: fundamental cognitive linguistic premises and concepts] // Suvremena lingvistika. 62, 2006. pp. 183-211
4. Geld, Renata:
Strateško konstruiranje značenja engleskih fraznih glagola [Strategic construal: English particle verbs]  // Jezikoslovlje. 7.1-2, 2006. pp. 67-111.
5. Geld, Renata (u suatorstvu s Mateuszom Milanom Stanojevićem):
New current relevance in Croatian: epistemic immediacy and the aorist // Cognitive Approaches to Tense, Aspect, and Epistemic Modality / Patard Adeline; Brisard, Frank (eds.). Amsterdam, Philadelphia: John Benjamins Publishing Company, 2011. pp. 159-180.
6. Geld, Renata (u suatorstvu sa Stelom Leticom Krevelj): Centrality of space in the strategic construal of up in English particle verbs // Space and Time in Language // Brdar, Mario; Omazić, Marija; Buljan, Gabrijela; Bagarić, Vesna; Gradečak-Erdeljić, Tanja  (eds.). Frankfurt / New York: Peter Lang Verlag, 2011. pp. 145-166.
7. Geld, Renata (u suatorstvu s Majom Šimunić):
A case study of a blind speaker of English as L2 // Cognitive Approaches to English: Fundamental, Methodological, Interdisciplinary an Applied Aspects / Brdar, Mario; Omazić, Marija; Pavičić Takač, Višnja (eds.). Newcastle upon Tyne: Cambridge Scholars Publishing, 2009. pp. 403-430.
8. Geld, Renata (u suatorstvu sa Snježanom Đurđek):
Gradience in L2 procesing: the importance of the non-protoypical // Cognitive Approaches to English: Fundamental, Methodological, Interdisciplinary and Applied Aspects / Brdar, Mario; Omazić, Marija ; Pavičić Takač, Višnja (eds.). Newcastle upon Tyne: Cambridge Scholars Publishing, 2009. pp. 363-383.

 Opširnija bibliografija:

http://bib.irb.hr/lista-radova?autor=249824

 

 

 

dr. sc. Martina Domines Veliki, docent

 xxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxx
Biografija

2016. docent, Odsjek za anglistiku Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu
2011. znanstveni novak – viši asistent
2011. doktorat iz filologije pod naslovom „Constructions of the Romantic Subject: William Wordsworth and Jean-Jacques Rousseau“
2004. znanstveni novak – asistent na Katedri za književnost Odsjeka za anglistiku Filozofskog fakulteta u Zagrebu
2002.–2004. stručna suradnica za međunarodnu suradnju pri Rektoratu Sveučilišta u Zagrebu
2000. diploma Filozofskog fakulteta u Zagrebu, engleski i francuski jezik i književnost
2000.–2001. prevoditeljica za francuski jezik na HRT-u
1999.-2002.    
profesorica engleskog jezika u školi za strane jezike ‘Sova’
1998.–1999.
prevoditeljica za Hrvatski kulturno-informativni zavod za francuski jezik

Područja istraživanja
Pjesništvo i proza britanskog romantizma, gotički roman, književna teorija

Preddiplomski kolegiji
Uvod u studij engleske književnosti
Poezija engleskog romantizma
Proza britanskog romantizma

 Diplomski kolegiji
/

Druga postignuća
2008.   tajnica Hrvatskog društva za anglističke studije (HDAS)
2008.   istraživačka stipendija (1 mj.), stipendija Britanske akademije, Sveučilište u Newcastleu, Engleska
2004.   istraživačka stipendija (3 mj.), Sveučilište u Bergenu, Norveška

Članstva
HDAS – Hrvatsko društvo za anglističke studije (Predsjednica HDAS-a)
GER – German Society for English Romanticism
HuAMs

 Odabrana bibliografija

· Domines Veliki, Martina. Trojaka priroda romantičkog sjećanja: slučaj Williama Wordswortha. // Književna smotra : časopis za svjetsku književnost. XLVI (2014) ; 15-22
· Domines Veliki Martina. Rousseauovo naslijeđe u djelu Williama Wordswortha: koliko Wordsworthova politička misao duguje Rousseauu? / Književna smotra : časopis za svjetsku književnost. XLV (2013) ; 81-94
· Domines Veliki, Martina. Wordsworthian London – (re)configurations of the metropolis. // Studia Romanica et Anglica Zagrabiensia. LVIII (2013) ; 139-151
· Domines Veliki, Martina. Wordsworth’s Crisis of Imagination. // Studia Romanica et Anglica Zagrabiensia. XVI (2011) ; 159-173
· Domines Veliki, Martina. Wordsworth’s Sense of Place : Assimilation or Dominion // Studien Zur Englischen Romantik 8. 2010. 49-58

Opširnija bibliografija

 http://bib.irb.hr/lista-radova?autor=274170

 

dr. sc. Stela Letica Krevelj, poslijedoktorand

Biografija

2014. poslijedoktorand / znanstveni suradnik
2014. doktorat : Crosslinguistic interaction in acquiring English as L3: role of psychotypology and L2 status, Filozofski fakultet u Zagrebu
2006. znanstveni novak / asistent
2002-2007. nastavnik engleskog i talijanskog jezika
2002. diploma engleski i talijanski jezik i književnost na Filozofskom fakultetu u Zagrebu

Područja istraživanja
Psiholingvistički aspekti višejezičnosti, Usvajanje drugoga i trećega jezika, jezična obrada kod višejezičnih govornika, poučavanje engleskoga kao stranoga jezika.

Diplomski kolegiji
Proces ovladavanja jezikom
Usvajanje drugoga jezika
Višejezičnost
Dvojezičnost
Practicum

Projekti
– ‘Usvajanje engleskoga jezika od rane dobi: analiza učenikova međujezika’ (130-1301001-0988) (voditeljica prof. dr. sc. J. Mihaljević Djigunović)
– međunarodni znanstveni projekt Europske komisije Early Language Learning in Europe (ELLiE) (2007.-2010.)
– Dominant Language Constellations (voditeljica L. Aronin)

Članstva
International Association of Multilingualism
Hrvatsko društvo anglističkih studija (HDAS) (tajnica)
Hrvatsko društvo za primijenjenu lingvistiku

Odabrana bibliografija
• Letica Krevelj, S. (u tisku). Multilinguals’ perceptions of crosslinguistic similarity and relative ease of learning genealogically unrelated languages. SRAZ, 61, 175-206.
• Letica Krevelj, S. (2016) Psychotypology and the Activation of Interlingual and Deceptive Cognates from Typologically Unrelated Languages in L3 English Production. U: I. Zovko Dinković & J. Mihaljević Djigunović (ur.). English Studies from Archives to Prospects: Volume 2 – Linguistics and Applied Linguistics, 254-269. Newcastle upon Tyne: Cambridge Scholars Publishing.
• Letica Krevelj, S. i Medved Krajnović, M. (2015) Early EFL development from a dynamic systems perspective. U: J. Mihaljević Djigunović i M.Medved Krajnović (ur.) The new dynamics of primary English. Clevedon, UK: Multilingual Matters/Channel View Publications.

Opširnija bibliografija:

http://bib.irb.hr/lista-radova?autor=291922

 

Marina Zubak Pivarski, viši lektor

Biografija

2009. viši lektor na Odsjeku za anglistiku Filozofskog fakulteta u Zagrebu
2004. lektor na Odsjeku za anglistiku Filozofskog fakulteta u Zagrebu
2003.-2004. vanjski suradnik lektor na Odsjeku za anglistiku Filozofskog fakulteta u Zagrebu
2002.-2005. vanjski suradnik predavač na Zagrebačkoj školi ekonomije i managementa u Zagrebu
1997.-2004. nastavnik u Octopusu – jezične usluge, Zagreb, tečajevi iz poslovnog engleskog
2000. diplomirala engleski i njemački jezik i književnost na Filozofskom fakultetu u Zagrebuu

Područja istraživanja
lingvističke teorije i njihova primjena u podučavanju jezika

Preddiplomski kolegiji
Suvremeni engleski jezik 1, 2 i 3
Analiza engleskih tekstova

Odabrana bibliografija

•  Bašić, I. i Zubak, M. „The Use and Perception of Weak Forms“; Strani jezici 33 (2004)
•  Veselica-Majhut, S., Bašić, I., Zubak, M.  Syntax workbook for university students of English, sveučilišni priručnik. Zagreb: FF press, 2007.
•  Bašić, Ivana; Zubak Pivarski, Marina: A Reader for Contemporary English Language 1 and 2, Zagreb: FF press, 2013.